Top News
982 prikaza

Hrvatska sve više za svima zaostaje i otpada

Siromaštvo
Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Nema dileme je li čaša polupuna ili poluprazna jer dok su fiskalne osnove već duže vrijeme dobre nekog ubrzanja rasta nije bilo

Ministar financija rekao je da je stopa rasta manja od očekivane ali da su fiskalne osnove dobre, da javne financije nisu problem i da će moći biti dobar temelj boljoj budućnosti i budućem rastu. Međutim, fiskalne osnove su već duže vrijeme dobre ali nekog ubrzanja rasta nije bilo.

Postaje sve teže u Hrvatskoj vidjeti polupunu čašu, ne zbog vlade nego zbog boljeg života i prijeko potrebnog optimizma svih nas. Nekako nas se neprekidno baca natrag. Zadnjeg dana veljače je DZS objavio prve procjene BDP-a za četvrto tromjesečje (od X-XII mjeseca) 2017. Podaci kažu da je u četvrtom tromjesječju BDP bio realno 0.1% veći nego u prethodnom. Dakle realni rast između trećeg i četvrgo tromjesječja je beznačajan. No u usproedbi sa četvrtim tromjesječjem prošle 2016. godine bio je nominalno 2% veći a realno 2.2% veći. Podaci također pokazuju da je godišnja stopa rasta 2017. prema prvoj procjeni bila 2.8%.

Šta ti podaci pokazuju? Je li čaša polupuna ili poluprazna?

Stope rasta BDP-a | Author: Ideje.hr Ideje.hr

U tim je podacima stvarno teško vidjeti nešto dobro i ohrabrujuće. Što se polupune čaše i tih podataka tiče najbolje nam je ponudio ministar financija kada ih je komentirao (bilo bi primjerenije da je taj posao odradila ministrica gospodarstva jer su ove stope u njenom resoru i njen uradak). Priznao je da je stopa manja od očekivane ali da su fiskalne osnove dobre i da javne financije nisu problem i da će moći dati dobar temelj boljoj budućnosti i budućem rastu. Doduše, fiskalne osnove su već duže vrijeme dobre ali nekog ubrzanja rasta nije bilo.

Gladno dijete Glad i bijeda Ekonomix Hrvatska djeca su najsiromašnija, na dnu s Bugarskom i Rumunjskom

Što se poluprazne čaše tiče, ima u toj objavi puno materijala. Tri se ističu. Prvo je usporavanje, drugo je komparativni neuspjeh i treće – pojačano zaostajanje za svima.

Usporavanje

Usporavanje se tiče hrvatskog gospodarstva. Od svih kvartalnih stopa rasta 2017. ova je najmanja a usporavanje počinje u četvrtom tromjesečju 2016. Sredina godine je imala izuzetni rast turizma temeljen na tuđoj nesreći (i zato dvojbeno hoće li biti i slijedeće godine) pa su stope veće ali u prvom tromjesječju 2017. nije bilo turista a BDP je bio 2.6% veće od onog prethodne godine. U četvrtom je samo 2.0% veće što bi ukazivalo na usporavanje. Realne usporedbe daju još sumorniju sliku. U četvrtom tromjesječju nekog prepoznatljivog negativnog šoka (kao Agrokor) nije bilo nego samo svakogodišnji pozitivni šok Božićnog i Novogodišnjeg šopinga. No izgleda da je taj pozitivni šok bio jednak smanjenju izazvanom odlaskom turista. U svakom slučaju turistički rast nije ništa pokrenuo.

BDP | Author: Ideje.hr Ideje.hr

Komparativni neuspjeh

Drugi problem na kojeg objavljeni podaci ukazujuju je komparatativni neuspjeh. MMF procjenjuje da će svjetsko gospodarstvo rasti 3% a mi smo 2017. rasli 2.8%, manje od svijeta. Svjetsko gospodarstvo je u poletu čije  ubrzanje neke čak i zabrinjava, a Hrvatska ide drugim smjerom i usporava. Gdje je tu ‘povuci me’ učinak šlepanja? U četvrtom tromjesječju se ne vidi. Dapače doprinos rastu neto inozemne potražnje je negativan (kaže DZS).

Neki su iskoristili priliku a Hrvatska nije, u usporedbi sa drugima bila je neuspješna. Nismo im slični nego smo otpali.

Građani kopaju po smeću u potrazi za povratnom ambalažom Velika analiza Ekonomix Njemački ekonomisti: Hrvati, evo koliko ste siromašni

No još gore je ako se usporedi hrvatski rast sa rastom četvrtog tromjesječja drugih članica EU (neke zemlje još nisu dale podatke). Ako se četvrto tromjesečje usporedi sa prethodnim tromjesečjem (niža slika) onda je Hrvatska EU fenjeraš. Svi su u četvrtom tromjesječju ubrzali rast više od Hrvatske, uključivo i zemlje kojima je turizam važan (u tome nema isprike). Ako se usporedi s istim tromjesječjem prethodne godine (viša slika) nije dobro. Hrvatska nije EU fenjeraš ali je ispod prosjeka. No opet je fenjeraš ako se usporedi sa sebi sličnim članicama (manje razvijenim dijelom EU i zemljama poluperiferije). U istim uvjetima u istoj zajednici i u isto vrijeme svi nama slični su realno rasli više od Hrvatske i bolje prošli od građanki i građana Hrvatske. To stvarno najviše brine jer se vidljivo radi o propuštenoj prilici koju su iskoristili svi drugi (od Rumunjske do Slovačke).

Već se Hrvatska privikla da su Finska i Nizozemska bolje ali sada su sve zemlje nama slične bolje od nas. To samo pokazuje da su neki iskoristili priliku a Hrvatska nije, u usporedbi sa drugima bila je neuspješna. Nismo im slični nego smo se odvojili.

Stope rasta BDP-a | Author: Ideje.hr Ideje.hr

Stope rasta BDP-a | Author: Ideje.hr Ideje.hr

Rast zaostajanja

No ako to nije dovoljno podaci ukazuju na još jednu stvar. Ekonomska teorija nema problema sa objašnjavanjem da razvijeniji imaju nižu stopu rasta od manje razvijenih jer postoji konvergencija (koja je jedino tako moguća). Dakle za očekivati je da će Poljska rasti brže od Austrije, Slovačka od Njemačke, tako treba biti. No u četvrtom tromjesječju razvijeniji (osim Belgije i Italije te odlazećeg Ujedinjenog kraljevstva) su rasli brže od Hrvatske. To znači da se zaostatak Hrvatske za jezgrom u tom tromjesječju povećavao. No ne samo jer su sve slične zemlje rasle brže pa je i zaostajala za njima u pogledu konvergencije. Gubila je korak sa sebi sličnima.

Kao jedina zemlja ispod prosjeka Hrvatska je značajno nazadovala, dok su drugi konvergirali Hrvatska je divergirala. Ako je sve na što ukazuju podaci točno ovo bi bio drugi EU i svjetski uzlet nakon Velike recesije 2008. koji je Hrvatska propustila. To nije dobro.

Slovenske navijačice Susjedstvo Ekonomix BDP nam je rastao 2%, probajte pogoditi slovenske brojke

Koliko su važni ovi rezultati

Naravno podaci za jedno tromjesječje nisu dovoljni za nedvosmislene zaključke o usporavanju, komparativnom neuspjehu i rastu zaostajanja (usporavanje je počelo još 2016. ali sada je uočljivo i privuko pažnju javnosti). Poslovni ciklusi su višegodišnji pa jedan kvartal ne mora biti presudan, u maloj zemlji kvartalni podaci su za tako kratki rok da mogu biti pod jakim utjecajem nekog idiosinkratičnog šoka koji može zavarati. I na koncu, BDP je najbolji iako nije jedini pokazatelj. No ovi podaci su u skladu sa drugima pa doista upućuju da se vjerojatno ne radi o šoku nego o daljoj ozbiljnom potvrdi ekonomskog neuspjeha i svemu što on donosi (usporavanje, komparativni neuspjeh i zaostajanje).

Za zemlju koja ima ministarstvo gospodarstva valjda tamo zvone zvona na uzbunu. To više što Hrvatskoj nisu teško dostupne stope raste od 5% ili više. To nije teško objasniti. Te bi stope još bile male ali su minimum prihvatljivog.

(Ideje.hr)

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.