Top News
3185 prikaza

Hrvatska je druga po najgorim štetama od klimatskih promjena

Požar
Flickr
Od 1980. do 2013. naša zemlja izgubila je 2,25 milijardi eura ili 500 eura po stanovniku. A bit će još puno gore

Prije nekoliko dana Europska agencija za okoliš (EEA) objavila je rezultate opsežne studije o štetama koje su pretrpjele ekonomije europskih država uslijed klimatskih ekstrema od 1980. do 2013. Hrvatska, prema računici ovog tijela EU-a, izgubila je u tom razdoblju milijarde dolara. Ispalo je da je naša zemlja uslijed prirodnih katastrofa tijekom te 33 godine bila druga najgore pogođena u Europi u odnosu na njen BDP; gubila je godišnje čak 0,2 posto BDP-a.

O redu veličine kakvih monstruoznih šteta je riječ, dolazi se ako se uzme u računicu već i samo jedna godina, primjerice 2014., kada je godišnji hrvatski BDP bio oko 58 milijardi dolara. Stručnjaci su izračunali ukupan iznos šteta koje smo pretrpjeli i došli do 2,25 milijardi eura. Za toliki novac, primjerice, danas bi se moglo platiti oko tri četvrtine kompanije kao što je INA. EEA je odlučila biti i slikovita, pa je istaknula da to po stanovniku Republike Hrvatske iznosi 500 eura.

Klimatske promjene Vjerojatno i više Znanost U 20 godina od esktremne klime poginulo je 707 Hrvata

Pritom je ovakva računica još i konzervativna, jer su klimatske promjene svake godine sve silovitije, štete su sve veće i, posebno dijelu svijeta u kojem se nalazi Hrvatska, ozbiljno se ne piše dobro. "Klimatske promjene predstavljaju sve veći rizik po ekosustave, ljudsko zdravlje i ekonomiju u Europi", stoji u izvještaju EEA. Sveukupno, Europa je u ovom razdoblju pretrpjela 400 milijardi eura šteta, a stvari će ići samo na gore. Izvještaj izdvaja južnu i jugoistočnu Europu kao dio koji će najgore stradati.

Sve gori toplotni udari, sve manje padalina, niži vodostaji rijeka, suše, sve gore stanje s poljoprivredom, požari, izumiranja biljnih i životinjskih vrsta, zarazne bolesti... Sljedeća na udaru će biti obalna područja, znači, bitan dio Hrvatske, a što se tiče nizina, kad kiše i bude bilo, to će biti naglo i u takvim količinama da će biti sve češće poplave. Istočna Hrvatska tako se u izvještaju ističe kao područje u vrhu ugroženosti po eroziji tla zbog sve gorih poplava.

Što se hrvatskog dijela Jadrana tiče, ljeta su već danas sve toplija i sve sušnija. I dok je topla klima već dulje od jednog stoljeća bila jedna od ključnih stvari za razvoj turizma, klimatske promjene na Jadranu značit će suše, sve gore šumske požare, pa i prevelike vrućine. Nedavno su stručna tijela EU-a izračunala da nam već sljedećih nekoliko godina prijeti toliki klimatski udar udar na turizam da bismo gubili dodatnih 0,16 posto BDP-a.

Životinjski kostur u pustinji Znanstvenici zabrinuti Znanost Apokaliptična prognoza: Južna Europa pretvorit će se u pustinju

Ista studija predviđa da bi zemlje južnog Mediterana imale gubitke i triput veće, a to je opet Hrvatskoj pod nosom. Diljem svijeta danas od klimatskih promjena godišnje umire oko 400.000 ljudi, a materijalne štete su 1200 milijardi dolara ili 1,6 posto BDP-a. Velika Britanija, koja čak i nije u prvom redu razvijenih zemalja koje se bore za energetski zaokret prema zelenoj ekonomiji, nedavno je predstavila izvještaj po kojem će dugoročno svijet od klimatskih promjena trpjeti najmanje pet posto BDP-a godišnje šteta, i to prema najblažim predviđanjima. Prema najgorim, to bi moglo rasti sve do 20 posto.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.