Top News
398 prikaza

"Hrvate od siromaštva spašava zelena energija"

Jozo Radoš
Patrik Macek/ PIXSELL
Iseljavanje se, kaže, može zaustaviti gradnjom sadržaja za djecu i stare, cesta, vodovoda, brzog interneta i sl. novcem EU-a

Jozo Radoš u politici je bio i izabrani gradonačelnik Zagreba, kojega je Tuđman rušio, i ministar obrane u koalicijskoj vladi Ivice Račana i, konačno, jedan od hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu. Kao što je prvo u HSLS-u, potom u Libri, pa u HNS-u uvijek bio na liberalnom krilu politike, to je sada i kao čovjek iz GLAS-a na listi Amsterdamske koalicije, odakle kreće na svoj drugi Europarlamentarni mandat. Ovako je Radoš odgovorio na pet pitanja što smo ih postavili odabranim kandidatima na EU-parlamentarnim izborima.

Na čemu bi Republika Hrvatska najviše trebala poraditi kako bi sustigla prosjek EU-a u pogledu gospodarskog razvoja, standarda, razine vladavine prava i demokracije?

Pitanje je vrlo široko. Naglasak bih stavio na gospodarstvo i učinkovitost uprave. Državna, javna i lokalna uprava treba biti u funkciji građana i gospodarstva. Sa jednostavnijim upravnim postupcima ponajprije treba omogućiti lakše poslovanje i rast domaćih i stranih investicija. Tu spadaju i poticajni uvjeti za početak poslovanja malih i srednjih poduzeća ka i poticanje istraživanja i inovacija. Razvojna komponenta treba biti snažnije prisutna i u proračunima države te jedinica regionalne i lokalne samouprave. Obrazovni sustav treba biti u visokoj korelaciji sa tržištem rada. Pravosudni sustav također treba biti precizniji i brži, uključujući i podizanje razine pravne sigurnosti i izvjesnosti u području poslovanja.

Na koji način bi Hrvatska u okviru EU-a mogla ili i trebala rješavati problem iseljavanja stanovništva koji sve više dovodi do depopulacije dijelova naše zemlje? Razvojnim fondovima ili nekako drugačije?

Opće rješenje je u rastu zapošljavanja, podizanju standarda i plaća te uređenosti države. Posebne politike za područja suočena sa iseljavanjem očito nisu bile učinkovite. Za ta područja postoje zasebni domaći fondovi i politike kao i odgovarajući EU fondovi za koheziju, regionalni razvoj i ruralna područja i treba ih nastaviti koristiti, ali više kao razvojne nego socijalne. Zauzimam se i za neke specifične mjere prema tim područjima. Jedna šansa je nova internetska tehnologija te je potrebno osigurati pokrivenost širokopojasnim, brzim internetom radi poslovanja te dostupnosti obrazovnih i zdravstvenih sadržaja i upravnih usluga. Druga specifična mjera je poticanje korištenja obnovljivih izvora energije kojima ta područja obiluju. I treća mjera je omogućavanje lakšeg ili izravnog pristupa EU fondovima za jednostavne lokalne projekte kao što su obnova i izgradnja lokalnih cesta, vodoopskrbnih sustava, sustava odvodnje, izgradnja dječjih igrališta, domova za odrasle osobe itd.

EU je već godinama svjetski predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena na razini znanosti, politike i tehnoloških rješenja. Postavlja li se Hrvatska u odnosu na politike EU-a oko klimatskih promjena dovoljno aktivno? Što bi eventualno trebala mijenjati, posebno s obzirom na vrlo mračne prognoze s klimom upravo kod nas?

EU želi biti lider borbe protiv klimatskih promjena i čiste energije, ali u razvoju novih tehnologija posljednjih godina zaostaje. Zbog toga se u novom višegodišnjem financijskom okviru na to stavlja snažniji naglasak. Republika Hrvatska zadnjih je desetak godina na začelju EU u pogledu tih politika. Rast novih obnovljivih izvora, korištenje biogoriva u prometu i rast energetske učinkovitosti među najmanjima je u EU. U novoj energetskoj strategiji treba postaviti ambiciozne ciljeve i dosljedno ih dostizati do 2030. Ako EU može ići sa 20% na 32,5% Republika Hrvatska treba postaviti još ambiciozniji cilj od 45% udjela obnovljivih izvora 2030. godine. Zbog velikih neiskorištenih potencijala vjetra, sunca i biomase. Naravno, energetska obnova javnih i višestambenih zgrada te obiteljskih kuća treba biti znatno brža. I kod programiranja EU fondova, proces koji je upravo u tijeku, naglasak treba biti na tome. Nove mogućnost uključivanja građana u proizvodnju, ali i prodaju energije treba koristiti u najvećoj mjeri. To je građanska energija koju treba ohrabriti sa korištenje bespovratnih sredstava, povoljnim kreditima, jednostavnim priključcima na mrežu i stabilnim tarifama za prodaju električne energije.

Očekujete li daljnji rast, stagnaciju ili pad desnih i konzervativnih političkih stranaka na razini EU-a na ovim izborima i što bi po Hrvatsku i susjedne zemlje, mislim prvenstveno na države nastale na području bivše Jugoslavije, značio trijumf tih stranaka?

Čini se da će doći do rasta spomenutih antieuropskih i nedemokratskih snaga. No to treba biti poticaj za bolji i efikasniji rad proeuropskih političkih grupacija koje će i dalje imati veliku većinu u EP. Pravi odgovor na njihov rast je bolji rad tradicionalnih demokratskih stranaka i institucija. Posljedice rasta populističkih stranaka u zemljama sa kraćim demokratskim tradicijama i ranjivijim demokratskim sustavima još su teže i opasnije. No, pravi odgovor ostaje isti kao i u razvijenim zemljama EU.

Jesu li sadašnje vlasti u Hrvatskoj sposobne kvalitetno iznijeti skoro predsjedanje Republike Hrvatske Europskom unijom? Posebno u ovako kritičnim trenucima i na EU i na svjetskoj razini.

Treba se nadati da je tako. Republika Hrvatska treba pristupiti pitanju predsjedanja sa dva cilja. Prvi je da korektno tehnički obavi taj posao na svim aktivnostima Vijeća EE i EU u cijelosti. Drugi cilj treba biti određivanje posebnih politika i tema koje su od osobite važnosti i za EU i za Republiku Hrvatsku, za koje imamo posebne kompetencije i prilikom rješenja kojih možemo ostvariti i neke specifične svoje interese.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.