Davor Domazet-Lošo, Mile Ćuk, Ivan Tolj, Ivan Kapular, a već ranije Željko Sačić. Sve su to imena visokih časnika koji su do sada napustili Hrvatski generalski zbor.
Kad udruge blisko povezane s Josipom Klemmom kažu za nekoga da je više u službi politike nego svojih članova, onda znate koliko nisko u određenim krugovima ta udruga kotira. A riječ je o Hrvatskom generalskom zboru.
"Hrvatski generalski zbor trebao bi biti u službi svojih vojnika i zaštiti ih kada bilo koja politika ne radi u njihovom interesu, no, nažalost, sve činjenice ukazuju na to da su naši generali više u službi politike, nego u službi svoje vojske", stoji u priopćenju iz siječnja 2017. godine koje su potpisali Dražimir Jukić, predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi i Josip Klemm, predsjednik Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata.
A što je natjeralo Jukića i Klemma da tako oštro reagiraju? Pa protivljenje Zbora da se sedam posto dionica od eventualne prodaje HEP-a unese u Fond hrvatskih branitelja.
Prije dvije godine opet su dospjeli na sve naslovnice zato što su na 10. obljetnicu smrti Ivana Koradea, bivšeg generala koji je ubio pet osoba i počinio samoubojstvo, podigli mu spomenik i to na groblju gdje su sahranjene i njegove žrtve.
U tom tjednu, od 26. ožujka do 3. travnja 2008. godine Koradeovo selo Velika Veternička bilo je prepuno policije. Tražili su odbjeglog generala koji je nakon što je u jednoj vikendici propucao glavu Davora Petriša, oteo Zlatu Rabuzin, majku svog poznanika.
Nesretna žena iskočila je iz njegovog auta u pokretu i uspjela pobjeći. Iste večeri 27. ožujka stradale su dvije nove žrtve, Franjo Kos u kojeg je ispucao 20 metaka te Vlado Knok koji je nekim čudom preživio, praveći se mrtav.
"On je došao, pokucao je unutra, brat se probudio, upalio svjetla, otključao je vrata, kako je on otvorio, tako ga je Korade lupio s pištoljem i odmah s vrata pucao tri puta", ispričao je svojevremeno Nikola Hudić, brat stradalog Gorana.
Goran je tek navršio 15 godina, a te večeri je ostao spavati kod bake koju je Korade ubio odmah nakon dječaka. U nju je ispucao četiri metka.
Lov na Koradea potrajao je još tri dana, a život je izgubio i 32-godišnji policajac Marko Kusanić, policajac iz Karlovca, koji je sudjelovao u njegovom hvatanju.
Iako bi trebali biti ponosni na sve svoje članove, do točnih podataka o članstvu je gotovo nemoguće doći. Zna se da ih predvodi umirovljeni general Pavao Miljavac, nekadašnji ministar obrane, viceadmiral i popularni teoretičar zavjera Davor Domazet-Lošo je među istaknutijim članovima, a ne smijemo zaboraviti ni pravomoćno osuđenog Ljubu Ćesića Rojsa. Mladen Kruljac je također osuđen, a njegovo privođenje potreslo je čitavu vojsku jer je on imao tu nesreću da je uhićen u odori i to dok je bio na mjestu zapovjednika Hrvatske kopnene vojske. Na teret su mu stavljali malverzacije s građevinskim zemljištem, nepravomoćno je osuđen na godinu dana zatvora, a netom nakon uhićenja u ljeto 2011. godine ga je tadašnji predsjednik Ivo Josipović smijenio s dužnosti.
Drugi važni članovi su bili Ante Roso koji se nije proslavio gradnjom tunela na autocesti, pa Miroslav Tuđman koji je ostao upamćen kao vođa jedne struje obavještajnog aparata RH, aktualni saborski zastupnik Željko Glasnović, ali i Zdravko Vladanović, umirovljeni brigadir, nekadašnji tajnik Generalskog zbora i član apsurdnog Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta (HNES). Etičko sudište uz jako puno pompe objavljuje "etičke osude" za veleizdaju pa su im tako na meti redom lijevi političari počevši od Zorana Milanovića pa sve do Stipe Mesića. Da ne bi ispalo da im smetaju samo domaći političari, osudili su i švedskog diplomata Carla Bildta koji je sudjelovao na Daytonskoj mirovnoj konferenciji.
Posebno je zanimljivo da su u Generalskom zboru dobri s Milanom Bandićem i predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović. Naime, u rujnu 2016. godine je na službenim stranicama Grada Zagreba osvanula vijest o otvaranju novog prostora Hrvatskog generalskog zbora. "Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar – Kitarović otvorili su novi prostor Hrvatskog generalskog zbora u Habdelićevoj 2, u nazočnosti predsjednika Vlade Tihomira Oreškovića, predsjednika Sabora Republike Hrvatske Željka Reinera, brojnih ministara i drugih visokih uzvanika.
Grad Zagreb i Hrvatski generalski zbor sklopili su 2. ožujka 2016. Ugovor o korištenju poslovnog prostora veličine 316,50 m2 na Gornjem gradu. Ugovor je sklopljen temeljem provedenog Javnog natječaja za dodjelu gradskih prostora na korištenje udrugama za potrebe znanstvenog i stručnog istraživanja Domovinskog rata, obilježavanja značajnih događanja iz razdoblja Domovinskog rata te zaštite ugleda i dostojanstva hrvatskih branitelja."
Mjesečni najam tih 11 prostorija na više od 300 kvadrata u samom centru Zagreba? 1189 kuna. Koliko se aktivno koristi taj prostor, teško je decidirano reći. Sudeći prema informacijama objavljenima na stranicama Generalskog zbora održana su tek dva predavanja u 2018. godini, Dragana Čovića i Kolinde Grabar-Kitarović.
Veliku većinu tekstova na stranici Zbora čine obavijesti o raznim obljetnicama gdje su njihovi izaslanici odlazili, a ne smijemo zaboraviti i da su organizirali komemoraciju za Slobodana Praljka, osuđenog u Haagu na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina u Bosni i Hercegovini.
Petru Stipetiću nisu organizirali komemoraciju, vjerojatno zato što nikad nije htio biti njihov član. Ni Ante Gotovina im se nije htio pridružiti.
Da ništa drugo ne znate, dovoljno je usporediti tko je sve pri vrhu ili na vrhu Hrvatskog generalskog zbora, a tko ih je redovito odbijao.
Prošle godine je iz Generalskog zbora istupio Željko Sačić zbog, kako je on rekao, podrške kolega Andreju Plenkoviću. Zbor je, naime, objavio da neće podržati prosvjed u Vukovaru, ali da neće braniti svojim članovima pojedinačni odlazak. Sačiću se to nije svidjelo pa je istupio iz udruge. "Za mene je to životni potez. Cijelu noć sam o tome razmišljao, nisam mogao izracionalizirati stav kolega koji su odlučili dati podršku Andreju Plenkoviću i Vladi umjesto žrtvama i narodu koji zahtjeva procesuiranje ratnih zločina u Vukovaru i cijeloj Hrvatskoj", rekao je Sačić za 24sata.
Ovih dana je red došao na Tolja i Kapulara, a u srijedu su ga napustili Lošo i Ćuk.
Ćuk je svojevremeno bio šef prethodnika aktualne Počasno-zaštitne bojne. 1. hrvatski gardijski zbor bio je počasna i zaštitna postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske zadužena za izvršavanje protokolarnih zadataka za potrebe državnog vrha do 2000. godine, opisuje hrvatska inačica Wikipedije. Pripadnici postrojbe skrbili su za sigurnost predsjednika Republike. Uz to je služila kao straža ispred nekih državnih institucija (Sabora, Ureda Predsjednika, Vlade RH). Postrojba je bila smještena u Zagrebu.
Za zapovjednika imenovan je general-pukovnik Ćuk. Zapovjednik 1. hrvatskog gardijskog zbora odgovarao je izravno i isključivo predsjedniku Republike Hrvatske ili, po dobijenom ovlaštenju, za poslove sigurnosti predstojniku Ureda za nacionalnu sigurnost te za ceremonijalne poslove predstojniku Ureda predsjednika Republike.
Prije nekih dvije godine je Kolinda Grabar-Kitarović odlikovala čitavu jedinicu, a Ćuk je tom prilikom izjavio da se nakon smrti predsjednika dr. Tuđmana sve nevolje i zlo sručilo na njih, te podsjetio da su tada bili napisi u medijima kako ‘zapovjednik i njegov zbor neće priznati novu vlast’, a što je bila, kako ističe, “velika laž”.
Dvojica Ivana, Tolj i Kapular, izvijestili su u nedjelju da su podnijeli ostavke u svim tijelima i članstvu u Hrvatskome generalskom zboru (HGZ) zbog ustaljenog nereagiranje te udruge na većinu pojava i događaja u društvu prema kojima je trebalo zauzimati jasan vrijednosni stav, među kojima su naveli i posljednji slučaj dodjele priznanja ministru bivše SFRJ (Budimiru Lončaru) "zaslužnom" da je razoružana i goloruka Hrvatska, na samom početku velikosrpske agresije, dobila embargo na uvoz oružja, prenijela je Hina.
"Pojedine organizacijske strukture u Republici Hrvatskoj među kojima je i Hrvatski generalski zbor – dopuštajući i šuteći na mogućnost da se osobama, pripadnicima totalitarnog komunističkog režima odnosno njegovim izravnim izvršiteljima dodjeljuju priznanja i medalje - ne ispunjavaju svoju društvenu funkciju i razlog svoga postojanja. Najnoviji primjer takva postupanja je dodjela priznanja vremešnom ministru (94 god.) bivše SFRJ, "zaslužnom" da je razoružana i goloruka Hrvatska, na samom početku velikosrpske agresije, dobila embargo na uvoz oružja, a da i ne spominjemo njegovo «slavno» djelovanje u poraću 1945., u Zadru i njegovoj okolici", naveli su Tolj i Kapural.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
ovi starci bi vlast bez politčke borbe nek se aktiviraju u svojoj partiji kra de sve ili stranki hsp ili nezavisni ili desni ali nek budu na listi i ako dobiju izbore nek budu političari a ne ovakvo kokošarenje kao bivši SUBNOR su