Francuska će vlada razmisliti o tome da se ponovno uvedu porezi na najbogatije što je dodatna mjera sa se smiri prosvjednike "žute prsluke" (gilets jaunes) koji su ozbiljno destabilizirali Macronovo predsjedništvo.
Macron je dio svoje kampanje temeljio na tome da makne dio "poreza na bogate" (ISF impôt de solidarité sur la fortune), i to je bio jedan od njegovih prvih fiskalni poteza otkada je preuzeo vlast u svibnju 2017. godine, što je dovelo do nadimka "predsjednik bogatih".
U srijedu, kako su "žuti prsluci" nastavili prosvjedovati usput razorivši dijelove Pariza u nasilnim sukobima sa policijom, glasnogovornik vlade Benjamin Griveaux priznao je kako bi se ISF mogao vratiti.
"Ako mjere koje napravimo ne rade, nismo idioti, promijeniti ćemo ih. No, prvo ih moramo evaluirati", Griveaux je rekao za RTL radio, dodavši da će se evaluacija raditi sljedeće godine.
Vraćanje poreza na bogate jedna je od tražbina prosvjednika čiji je pokret narastao iz bijesa radi rasta cijena goriva.
Pariz je tijekom prosvjeda demoliran - spaljeni su automobili, razoreni izlozi, a nanesena je šteta i Slavoluku pobjede.
Francuski premijer, Édouard Philippe, pokušao je smiriti nerede najavivši zamrzavanje rasta goriva i cijena struje i plina.
Thomas Mirallès, neslužbeni glasnogovornik "žutih prsluka" u Perpignanu, kaže da je to "premalo, i prekasno".
"Ovo izgleda kao božićno primirje, da za blagdane nemamo kaos. Tko kaže da se neće vratiti još jači na proljeće", kaže Miralles.
Mnogi organizatori pozivaju za šire društvene reforme, uključujući i rast minimalca i više poreze na internacionalne kompanije, kao Google i Amazon.
Olakšavanje poreza na bogate neki su komentatori nazvali Macronovim "najvećim grijehom", i vrlo je divizivna u doba kad je prosječnom francuskom radniku jako teško.
ISF je nametnut onima koji su "teži" od 1.3 milijuna eura, a zamijenjen je sa ISI, koji je "olakšao" poreze na nekretnine, portfolia i životna osiguranja.
Prošle je godine Philippe rekao kako će to zemlju učiniti atraktivniju investitorima te zaustaviti bogataše da napuštaju Francusku. ISI je stupio na snagu u siječnju, i Griveaux kaže kako će trebati 18 do 24 mjeseca da donese neki novac.
Žuti prsluci nastavljaju pozivati na akciju dok u isto vrijeme pokušavaju organizirati neku vrstu vodstva i hijerarhije. Dosadašnji su pokušaji rezultirali prijetnjama svakome tko se želi "izlaktariti" za dodatno pažnje ili predstaviti kao vođa pokreta.
André Lannée sugerira da se organizira Facebook referendum kako bi se odabrala dva "žuta prsluka" koja će predstavljati svaku regiju, i predlagati nove zakone.
"Doći ćemo Macronu s našim potraživanjima. To će biti službena delegacija, legitimna jer će biti izabrana referendumom. Nećemo ništa uništiti, nemamo interesa u tome da razvaljujemo svoju državu. Ali ne popuštamo, nastavljamo borbu", kaže Lannée.
IFOP anketa pokazuje kako je Macronova popularnost pala na novo dno - samo 23 posto. Čak 80 posto građana podržava žute prsluke iako još veći postotak ne podržava kaos i nasilje kojima se služi manjina pokreta.
