Među zapadnim diplomatima na službi u Zagrebu s prilično iznenađenja dočekana je provokacija fašističke Autohtone Hrvatske stranke prava na Trgu bana Jelačića. "Ne čudi snažna i gotovo trenutačna reakcija američke veleposlanice koja je osudila tu bizarnu predstavu. Pogotovo jer se nosila američka zastava i davala prisega predsjedniku Trumpu", komentirao je za Express diplomat iz jedne utjecajne zapadne države.
Zaista, priopćenje američke ambasade bilo je jako izravno. Svakako, puno konkretnije od bilo kakve reakcije hrvatske vlade na događaje koji su bez presedana od 1991. godine i razdoblja rata u Hrvatskoj. "Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država najsnažnije odbacuje neonacistička i proustaška stajališta izražena tijekom demonstracija nekolicine ljudi u Zagrebu u nedjelju", navodi se u američkom priopćenju i dodaje:
"Osuđujemo svaki pokušaj povezivanja Sjedinjenih Američkih Država s ovom mrskom ideologijom". Veleposlanstvo navodi da je takva sugestija uvreda sjećanju na 186.000 američkih vojnika poginulih u Europi u borbi protiv nacističke Njemačke i nekoliko milijuna nedužnih žrtava ubijenih tijekom Drugog svjetskog rata. No sve to, upozorova nas isti sugovornik, ne treba značiti da su zapadne države, pogotovo najvažnije, zabrinute zbog ovakvih događaja sa snažnim ultradesnim sentimentom.
"Mi ne smatramo kako Plenkovićeva vlada, bez obzira na sve njezine manjkavosti, nije u stanju izaći na kraj s ovakvim i sličnim događajima", kaže naš sugovornik, dugogodišnji i iskusni diplomat. To znači da se strategija Zapada prema Hrvatskoj i HDZ-ovoj vladi neće bitno mijenjati, jasan je zaključak. Drugi je zaključak kako važne države Zapada očito ne dijele stavove po kojima Hrvatska, u političkom smislu, nepovratno klizi u desno i kako je to, zapravo, skrivena agenda premijera i Vlade.
"Bila bi velika pogreška pomisliti kako sadašnji premijer i šef HDZ-a Plenković te bivši predsjednik stranke Karamarko imaju identične političke i svjetonazorske programe. Karamarko je, ako tako smijem reći, izravno utjecao i inicirao društvene procese koji su cijelo društvo i svjetonazore usmjeravali na pozicije ekstremne desnice. Plenković, unatoč takvim optužbama iz oporbe, nema tako smišljenu agendu", kaže taj iskusni diplomat na službi u Zagrebu.
Najvažniji primjer, koji govori u prilog takvoj tezi, micanje je kontroverznog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića iz vlade HDZ-a i Mosta. Hasanbegović je brzo izgubio mjesto u premijerovu timu. Zamijenila ga je suzdržana konzervativka Obuljen. "Morate priznati da se Plenković sasvim ogradio od prijašnje HDZ-ove ultradesne medijske platforme koju je tako često koristio Karamarko. Prije i poslije izbora iz studenog 2015. i one kratkotrajne vlade HDZ-a i Mosta s Oreškovićem na čelu", tvrde diplomatski izvori.
Iz razgovora s drugim utjecajnim članovima diplomatskog korpusa u Zagrebu ponavlja se teza kako su hrvatsko civilno društvo i njegove organizacije dovoljno snažne da se odupru tzv. novoj konzervativnoj revoluciji koja se provlači zemljom. Za famoznu spomen-pločom u Jasenovcu, za poginule pripadnike HOS-a, s ustaškim pozdravom Andrew Dalgleish kaže da bi ga zabrinula da se takvim pojavama ne odupire hrvatsko društvo.
"Premijer Plenković je odgovorio na to rekavši da je spreman djelovati. Za mene je to, uz snažnu reakciju civilnog društva, najvažnije. Osjećam li se suštinski zabrinut? Ne, sve dok u Hrvatskoj postoji jaki mehanizmi civilnog društva i slobodnih medija koji mogu propitkivati ovakve događaje i zahtijevati odgovornost izabrane Vlade. To je dobro i pokazuje se od fundamentalne važnosti za funkcioniranje demokracije", kaže Dalgleish.
"Plenkovićeva vlada ponaša se i regaira unutar prihvaćenih normi. Nakon napada suzavcem na LGBT klub u Zagrebu dočekali smo promptnu i jasnu rekaciju ministra vanjskih poslova Davora Stiera. Oko ovih stajališta nema razlike u pogledima EU-a i SAD-a", ponovio je izvor 24sata. Plenković je, sad je sasvim očito, uspio smiriti sve zabirinutosti koje je stvorila Karamarkova politika.
Pokazao je da se, unatoč snažnim kritikama u zemlji, može dovesti u poziciju vjerodostojnog partnera. Sjedinjenim Američkim Državama, unatoč najavama i bojazni od posvemašnje konfuzije u strategiji njihove vanjske politike nakon izbora Trumpa, u Hrvatskoj su najvažnije dvije bitne politike: energetika i sigurnost. Ova prva, kazuju nam upućeni diplomatski izvori bliski administraciji u Washingtonu, mora isključiti Rusiju i Putina iz svih kombinacija oko Ine ili bilo kojeg drugog, važnijeg, energetskog projekta.
Vlada je zasad potpuno na toj strateškoj liniji. Kod bivše HDZ-ove Karamarkove vlade stvari nisu tako stajale. Ruski interesi su se ozbiljno infiltrirali u vrh hrvatske politike. Najviše u energetici, koja je postala ozbiljna bojišnica Moskve i Washingtona u Europi nakon Putinove ekspanzije u Ukrajini.
Odlična je vijest što je Koordinacijski odbor Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) odobrio 102 milijuna eura za gradnju plutajućeg terminala za ukapljeni plin na otoku Krku, a još 40,5 milijuna eura odobreno je za hrvatsko-slovenski projekt unapređenja sustava prijenosa električne energije. Projekt predviđa gradnju plutajućeg terminala, a trenutačno se nalazi u postupku konačnog odabira strateških ulagača te provedbi obvezujuće faze postupka za zakup kapaciteta terminala.
Početak rada LNG terminala očekuje se u 2019. godini. Ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na oko 363 milijuna eura. Drugo pitanje, ono oko nacionalne sigurnosti, počelo se rasplitati u dobrom smjeru nakon što je Plenković povećao izdvajanja za obranu. Washington očekuje i dodatno povećanje u višegodišnjem razdoblju kako bi se dosegao omjer od ciljanih dva posto BDP-a za potrebe obrane.
Washington smatra da je Hrvatska ozbiljan faktor u regiji koji se može zrelo postaviti oko namjera i planova ruske politike. Amerika to naglašava jer događaji u BiH i pogotovo Crnoj Gori pokazuju svu složenost odnosa Moskve prema Balkanu. Podsjetimo, Crna Gora, pred samo primanje u članstvo NATO saveza, našla se u središtu urote koja je trebala destabilizirati tamošnju vladu i doslovno izazvati kaos.
Ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, osumnjičeni za organiziranje terorističkih aktivnosti u Crnoj Gori i stvaranje kriminalne organizacije, agenti su ruske vojne obavještajne službe GRU, potvrdile su britanske, američke te sigurnosne službe drugih zemalja, objavili su tamošnji mediji. Ruski državljanin Eduard Šišmakov bio je vojni ataše u ruskom veleposlanstvu u Poljskoj, a za zadaće destabilizacije Crne Gore i njezina članstva u NATO-u promijenio je osobni identitet i dobio novo prezime", Širokov.
Za sličnu operaciju destabilizacije Moldavije i suprotstavljanja njezina pristupanja Europskoj uniji osumnjičen je Vladimir Popov u ljeti 2014. godine. Crna Gora je putem Interpola tražila izručenje te dvojice ruskih agenata, ali su mali izgledi da se to ostvari. Službena Moskva je odbacila optužbe o umiješanosti u događaje u Podgorici u listopadu prošle godine. Specijalno državno tužiteljstvo vodi postupak protiv 26 osoba, a podizanje optužnice najavilo je za 15. travnja.
Također je najavljeno da će se dvojici ruskih agenata suditi u odsutnosti, ako do početka suđenja ne budu dostupni pravosuđu. Crnogorsko pravosuđe objavilo je da su ruski nacionalisti glavni organizatori pokušaja terorističkog napada na dan parlamentarnih izbora 16. listopada, kad je uhićena skupina osumnjičena da je na području Crne Gore tijekom dana i izborne noći planirala izvesti niz terorističkih akcija te izazvati kaos u državi.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
fašisti u Hrvatskoj su pizdin dim.