Turski zakonodavci počeli su drugu rundu glasanja u srijedu o kontroverznim reformama koje bi dale znatno veće ovlasti predsjedniku Redžepu Erdoganu. Paket zakona o reformi turskog ustava proteže se na osamnaest stranica, a glavni predlagatelj je Erdoganova stranka Pravde i razvoja (AKP), piše CNN.
Prođe li paket zakona parlamentarnu proceduru, Turska bi postala predsjednička država, što znači da bi umjesto dosadašnje tri odvojene grane vlasti, imala predsjednika na vrhu piramide. Reforme bi ukinule poziciju premijera dok bi predsjednik dobio ovlasti za donošenje zakona, mogao bi proglasiti izvanredno stanje, raspustiti parlament i imenovati ministre. Osim toga, Erdogan bi mogao imenovati i polovicu visokih sudaca te brojne javne dužnosnike.
Erdogan bi, prema novim zakonima, mogao na mjestu predsjednika ostati barem do 2029. godine.
Dvotrećinska većina
Parlament može izravno promijeniti ustav dvotrećinskom većinom, točnije 367 glasova od ukupno 550 zastupnika. Ako zakoni dobiju između 330 i 366 glasova, konačna odluka će pasti na referendumu. AKP i nacionalistička stranka MHP imaju ukupno 356 zastupnika u parlamentu što znači da ih samo desetak glasova dijeli od provođenja ustavnih promjena. Naravno, pod uvjetom da svi zastupnici glasaju potvrdno. AKP ima 317 zastupnika, a MHP ih ima 39.
U nedjelju je AKP osigurao 330 glasova potrebnih za novi krug glasanja o paketu zakona u parlamentu. Turska opozicija, Ataturkov CHP i pro-kurdski HDP se protive zakonima i atmosfera je iznimno napeta. Prošlog tjedna, tijekom rasprave o zakonu kojim bi ukinut nadzor parlamenta nad ministrima došlo je do tučnjave i jedan stariji zastupnik AKP-a završio je sa slomljenim nosom. Nakon tučnjave, paket zakona je izglasan što je omogućilo nastavak parlamentarne procedure.
Referendum o promjenama ustava
Zasad zakoni nemaju potrebnu dvotrećinsku podršku i ne dođe li do velikih promjena, Turci će izići na referendum kako bi odlučili hoće li Erdoganu dati velike ovlasti. Takav referendum bi se vjerojatno održao tijekom travnja što bi dovelo do novih izvanrednih izbora. Trenutačna uloga predsjednika u Turskoj je većinom ceremonijalna, a da bi Erdogan mogao obnašati tu dužnost po novim pravilima, morao bi biti izabran po tim istim pravilima. Turski premijer Binali Yildirim rekao je da će Turci na izbore tek 2019. godine, kako je i planirano.
Protivnici se brinu da će reforme previše moći staviti u ruke jednom čovjeku.
Nakon propalog pokušaja vojnog udara prošle godine, Erdogan je predvodio temeljite čistke u svim dijelovima turskih vlasti. Svi optuženi za bilo kakve veze s Fethullahom Gulenom su se našli na ulici, bilo da je riječ o vojnicima, policajcima, sucima ili novinarima. Oko 11.000 učitelja suspendirano je, a i brojne medijske organizacije su ugašene.
