Top News
600 prikaza

EK - Hrvatska, kao nesposobna, mora smanjiti CO2 samo malo

Požar na odlagalištu otpada kod Imotskog
Ivana Ivanović (PIXSELL)
Švedska 40 % manje CO2 do 2030., Njemačka 38 % ... Poljska, Mađarska i Hrvatska 7 %, Rumunjska 2 %, Bugarska 0 %

EU nije baš u najboljem stanju, ali je po mnogim pitanjima još uvijek jedno od najsređenijih mjesta na svijetu, posebno u borbi protiv klimatskih promjena i u novim tehologijama. Europska komisija objavila je zadane ciljeve u smanjenju emisije ugljičnog dioksida koje svaka pojedina članica mora ispuniti do 2030. godine, a u odnosu na 2005.

Nekim članicama zadano je smanjenje od čak 40 posto, nekima puno manje. Svakako, oni koji imaju manju industriju, koji su nerazvijeniji i uopće koji su se pokazali manje sposobni za tehnološki napredak i prelazak na nove izvore energije ili na modernije oblike transporta, za manji postotak moraju smanjiti svoje emisije CO2.

Termoelektrana Plomin | Author: Duško Marušić/ Pixsell Duško Marušić/ Pixsell

To se vidi već iz tablice. Dok Luksemburg i Švedska moraju smanjiti emisiju CO2 za čak 40 posto, Danska i Finska za 39, Njemačka za 38, Poljska kao ovisnica o energentu 19. stoljeća – ugljenu, Mađarska i Hrvatska moraju smanjiti emisiju CO2 za samo sedam posto. Ali, postoje i gori od nas. Letonija mora smanjiti zagađenje za šest posto, Rumunjska samo za dva posto, dok Bugarska ne mora smanjiti ništa, nula.

Težište je na industriji i proizvodnji energije gdje je zacrtano da EU smanji zagađenje za 43 posto. Sve kako bi se izbjeglo da do kraja stoljeća zakuhamo atmosferu na više od 2°C, ako je moguće i na manje od 1,5°C u odnosu na predindustrijsko doba. Niz mjera uključuje i enrgetsku učinkovitost, potrošnju 27 posto manje energije, zatim udio obnovljivih izvora energije od 27 posto i slično.

Ako je tko mislio da su zemlje poput Hrvatske, Poljske ili Mađarske, o Rumunjskoj ili Bugarskoj da ne govorimo, odlično prošle zato što su im zadani nezahtjevni ciljevi, onda ne zna da to znači da su te zemlje na tako lošem glasu da ih se smatra nevoljnima i nesposobnima da uskoče u jednu od danas najisplativijih gospodarskih aktivnosti.

Rafinerija u Bosanskom Brodu | Author: Ivica Galović (PIXSELL) Ivica Galović (PIXSELL)

Prošle godine u obnovljive izvore energije svijet je uložio rekordnih 286 milijardi dolara, više nego duplo u odnosu na 130 milijardi dolara koliko se uložilo u fosilna goriva (nafta, plin, ugljen). Samo novih postrojenja koja proizvode energiju iz sunca i vjetra svijet je prošle godine instalirao ukupne snage od 118 GW, dostatno za opskrbu 88 milijuna domaćinstava na Zapadu.

Banke i razni investicijski fondovi apsolutno su najsretniji kad mogu ulagati upravo u takve projekte, a koliko je riječ o investicijskom eldoradu danas pokazuje i to što je najviše u obnovljive izvore energije u 2015. najviše investirala Kina, što čak i SAD sve više novca ulaže upravo u to. Riječ je o industriji koja danas u svijetu zapošljava već osam milijuna ljudi i raste.

Konačno, tu je i mnoštvo modernih tehnologija koje počinju s energetskom efikasnošću, ali i nastavljaju s mnoštvom drugih tehnoloških proboja, od kojih električni automobili odavno više nisu najnoviji krik tehnike, nego se pomalja svijet u kojem će to već za koju godinu biti standard. Sve skupa čak niti ne zbog zabrinutosti zbog klimatskih promjena, koliko zbog ekonomskog rasta, sigurnije industrije, energetske neovisnosti nacija, novih radnih mjesta, ugodnijeg života...

Tablica ciljeva smanjenja CO2 u EU do 2030. | Author: Europska komisija, SPON Europska komisija, SPON
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.