Dan kada se na SSSR 'srušio nacistički armagedon'

Nijemci su na granicu sa SSSR-om postavili 4 milijuna vojnika, 3.500 tenkova i 2.770 aviona. Odlično koordinirane jedinice njemačke vojske i zrakoplovstva započet će opći armagedonski napad na SSSR u 3 sata i 15 minuta 22. lipnja 1941.

Počela je Operacija Barbarossa, najveća vojna akcija u povijesti ratovanja.

SSSR se našao u potpunom rasulu kada je invazija počela. Rusko zapovjedništvo izdalo je direktivu broj 1 u kojoj je invaziju shvatilo kao pogranični incident i naredilo jedinicama da ne uzvraćaju paljbu dok se diplomatski ne riješi sukob.

U panici su generali probudili Staljina koji u 7 sati i 15 minuta izdaje direktivu broj 2 kojom se proglašava "opći napad na sovjetske vojne snage" i naređuje "protunapad koji bi potisnuo neprijatelja do granice". U 9 sati Staljin izdaje direktivu broj 3 koja naređuje opći protunapad neovisno o ranijoj granici.

Sve tri direktive predstavljaju put, u samo nekoliko sati, od opće nesvjesnosti do spoznaje kako je počeo epohalni sukob. Staljinova iluzija o prijateljstvu s Njemačkom se ekspresnom brzinom raspala. SSSR se našao potpuno nespreman za ovaj napad.

U zapovjedništvu prisutni Staljin i maršal Timošenko očekivali su kako će Crvena armija potisnuti napadače preko granice. Ipak, realnost je bila drastično drugačija.

Na terenu su se snage Crvene armije našle potpuno izgubljene. Dobro upoznati s položajima Crvene armije zbog ranijeg zračnog izviđanja, Nijemci su zasuli cijelu granicu artiljerijskom vatrom i 'zapalili' liniju od Baltika do Crnog mora.

Njemačko ratno zrakoplovstvo s 2.770 aviona počelo je odmah sistematski bombardirati aerodrome i uništili su gotovo kompletne sovjetske zračne snage. Njemački zapovjednici jednostavno nisu mogli vjerovati kolike gubitke nanose Sovjetima bez ikakvih značajnijih vlastitih gubitaka.

Pred sam početak invazije njemački komandosi pokidali su većinu telegrafskih veza u sovjetskoj pozadini uz granicu tako da direktive iz zapovjedništva nisu ni stigle do mnogih trupa.

Tenkovi su protutnjali granicom bez ikakvog važnijeg otpora. Crvena armija počela je kolabirati. Jedinice su se predavale jedna za drugom. Cijeli sovjetski front se srušio za samo nekoliko sati.

Među Silama Osovine zavladala je opća euforija. Hitler u pismu Musoliniju - kojeg nije ni obavijestio da će napasti SSSR - piše kako sada može lakše razmišljati kada je u ratu s ideološkim protivnikom.

Za 20 dana Sovjeti su ostali bez 740.000 vojnika od čega se 680.000 opkoljenih predalo.

Za šest mjeseci ratovanja Sovjetski Savez izgubio je gotovo kompletnu prijeratnu vojsku. Crvena armija prijavila je više od 4 milijuna žrtava i ostala je bez 20.000 tenkova i 21.000 aviona.

Njena snaga kao najjače vojne sile svijeta bila je slomljena. S druge strane Nijemci su ostali bez 850.000 vojnika, a izgubili su 2.800 aviona i više od 2.400 tenkova.

Njemačke armije zauzele su Zapadnu Ukrajinu i Bjelorusiju te se našle ispred Lenjingrada, blizu Moskve i sjeverno od Krima. Njemački napad iz Norveške prema luci Murmansk je međutim propao.

Kada je počela jesen ruske ceste i loša infrastruktura postali su blatne kaljuže te je napredovanje moralo biti privremeno obustavljeno.

Na kraju se ispostavilo da iako je Njemačka SSSR-u nanijela astronomske gubitke, pobjeda nije postignuta jer nijedan od glavnih ciljeva Operacije Barbarosa nije bio ostvaren, osim zauzimanja Ukrajine.

Rat je tek trebao biti odlučen, dok su s prvim minusima ceste postajale prohodne i počinjala Bitka za Moskvu.