Planet Zemlju 1950. godine naseljavalo je oko 2,5 milijardi ljudi, danas nas taj isti izmučeni planet mora trpjeti već 7,5 milijardi ljudi, za 13 godina bit će nas 8,5 milijardi, 2050. godine čak 9,8 milijardi... Do kraja stoljeća na Zemlji će živjeti čak 11,2 milijarde pripadnika vrste homo sapiens sapiens, procjenjuje UN u svom izvještaju "World population prospects" za ovu godinu.
Izvještaj navodi da je broj ljudi na svijetu direktno povezan s održivim razvojem, da danas čak 60 posto čovječanstva živi u Aziji, da je najveći prirodni prirast u Africi, da na svijetu ima 102 muškaraca na 100 žena, da će do kraja stoljeća, unatoč ogromnom povećanju broja ljudi na svijetu, prirodni prirast ipak posvuda padati. Posvuda osim na jednom mjestu; u Europi.
Najniži prirodni prirast u Europi, barem tako danas navode demografske projekcije UN-a, bit će 2060., a od tog trenutka nadalje natalitet će lagano stati rasti u odnosu na mortalitet, iako još uvijek u minusu od kakvih 0,1 do 0,2 posto. Negativni demografski trendovi, inače, nisu specifičnost Europe, apsolutno ne Hrvatske ili drugih tranzicijskih zemalja. Od 2010. do danas, primjerice, čak 83 zemlje svijeta imale su odnosno imaju gubitak stanovništva.
Kao i kod nas, u pravilu je riječ o kombinaciji niskog nataliteta, iseljavanja i toga što je malo tko nešto oduševljen doseliti u te zemlje. Što se Hrvatske tiče, u UN-u imaju podatke da je naša zemlja, još kao socijalistička republika jugoslavenske federacije, 1950. godine imala 3,85 milijuna stanovnika, te da danas ima 4,189.000 stanovnika. Express je već pisao da u našoj zemlji žena ima oko 150.000 više nego muškaraca, da žene žive u prosjeku nešto više od šest godina duže (79,3) nego muškarci (72,5).
Statistički podaci DZS-a kažu i to da je naša zemlja 1981. imala 4,6 milijuna stanovnika, uoči rata 1991. da je imala već 4,8 milijuna, a da potom slijedi demografski pad u podrum. Jedan je razlog sve niži natalitet, za što se odgovor nalazi i u tome da je naša zemlja još uvijek tranzicijska država, da je i dio industrijaliziranog Zapada, egzistencijalne nesigurnosti. Ostali su glavni razlozi gubitak stanovništva u ratu i iseljavanje sve do danas.
2001. godine Hrvatska je imala 4,437.460 stanovnika, a UN-ove prognoze predviđaju da će do kraja stoljeća sve brže gubiti stanovništvo. Hrvatska bi tako 2030. mogla imati 3,896.000 stanovnika, 2050. 3,461.000 stanovnika i 2100. samo 2,518.000 stanovnika, sve uz pretpostavku da će natalitet ostati nizak, da će ljudi iseljavati, da nitko neće biti previše zainteresiran ovdje doseljavati.
Pa ako se uspoređuje 1991. s projekcijama za 2100. ispada da će se Hrvatska u nešto malo više od jednog stoljeća demografski skoro prepoloviti dok će svijet, gledano sveukupno, odavno preći sadašnje pragove održivosti i po pitanju ekologije i po pitanju resursa. Što se našeg susjedstva tiče, BiH danas ima 3,5 milijuna stanovnika, a za 2100. UN-ovi stručnjaci predviđaju joj 2,217.000 stanovnika, što je također težak pad, iako nešto blaži nego u Hrvatskoj.
Crnogoraca danas pak ima 629 milijuna, 2100. bilo bi ih 449 milijuna, Slovenija koja je danas na 2,080.000, do kraja stoljeća bi bila na 1,662.000, Srbija bi sa 8,791.000 danas pala na 5,464.000 za tih nekih osam desetljeća. S druge strane, ako se gledaju razvijene i politički stabilne demokracije zapadnog i središnjeg dijela Europe, Njemačka ne bi trebala izgubiti puno, sa 82 na 71 milijun, Finska bi čak i porasla sa 5,5 milijuna na 6,1 milijuna, Švedska sa 9,9 milijuna na čak 13,4 milijuna 2100. godine.
Istodobno bi Grčka, Mađarska, Poljska izgubile oko trećine svog stanovništva, Španjolska, Rusija i Italija oko četvrtine ili petine... Uglavnom, obrazac je više nego jasan. A ako se pogledaju prognoze za cijeli svijet, vidi se da SAD danas ima 324 milijuna, a da mu se 2100. predviđa 447 milijuna stanovnika, da bi Kina sa 1,4 milijarde pala na jednu milijardu, da bi Indija sa 1,34 milijardi skočila do kraja stoljeća na nešto više od milijarde i pol.
UN-ove prognoze o porastu stanovništva do kraja stoljeća očito iz političkih razloga ne navode klimatske promjene, a i ako se pogledaju prognoze za zemlje koje već danas postepeno potapa rast razine mora uslijed otapanja polova, vidi se da se UN u ovom svom dokumentu koristio vrlo konzervativnim procjenama. Primjerice, Maledivi, Tuvalu i još neke oceanske nacije bit će sasvim potopljene uz sadašnje trendove.
Bangladeš bi u tom slučaju po skoro cijeloj svojoj površini bio nemoguć za život, pa su upitne i procjene od više od 11 millijardi ljudi na svijetu 2100. godine. U tom svjetlu bi čak i prepolovljeno stanovništvo Hrvatske bilo optimistična prognoza, jer bi Hrvatska, uz procjene o između 2 i 4°C toplijem svijetu do 2100. u Slavoniji i Baranji postala praktično pustinja, Jadransko more bi potopilo dijelove svih gradova uz obalu, lako je moguće da bi Dalmacija, Kvarner i Istra trpjeli žestoke oluje, vrućine, manjak vode za piće...
Pitanje je koliko bi u tom slučaju Hrvatska još bila pogodna za život. Već i bez svega toga, sadašnje UN-ove procjene našu zemlju smještaju među 51 naciju koje će do 2050. godine gubiti stanovništvo, pa čak i u ekskluzivan klub zemalja koje će izgubiti više od 15 posto stanovništva. Osim Hrvatske, tu su još i Bugarska, Latvija, Litva, Poljska, Moldavija, Rumunjska, Srbija, Ukrajina, Djevičanski Otoci...
Već na prvi pogled vidi se da je riječ o zemljama koje ne obećavaju standard i egzistencijalnu sigurnost iz snova, a iz kojih se može pobjeći nekamo gdje je bolje i gdje postoji potreba za doseljavanjem. U galeriji slika pogledajte tablice koje opisuju projekcije UN-a za stanovništvo država svijeta do kraja stoljeća.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
ma bedastoca. sada buju popima dali da se zene oni buju to se nedoknadili, samo gospon bozanic bu imal dece 9 :-)