Hillary Rodham Clinton prva je žena koja ima priliku zasjesti na čelo najmoćnije države svijeta Sjedinjenih Američkih Država. Na konvenciji Demokratske stranke delegati su odlučili da će čitava stranka podržati njenu kandidaturu u borbi s Donaldom Trumpom kako bi se odlučilo tko će naslijediti Baracka Obamu.
Njen najveći politički protivnik u posljednje vrijeme, Bernie Sanders, bio je jedan od onih koji su podržali njenu kandidaturu. Dramatičnom gestom poraženog, Sanders je među prvima koji je pozvao na stranačko jedinstvo kada je podržao Clinton. Prema pomalo arhaičnim pravilima demokratske stranke, Sanders je predložio Clinton za kandidatkinju na nadolazećim američkim predsjedničkim izborima. Predsjedavajući konvencije pitao je podržava li još tko tu nominaciju, na što su tisuće prisutnih jednoglasno odgovorile da podržavaju.
Još je ostalo da Clinton i službeno prihvati nominaciju, ali to je čista formalnost kojom će se završiti povijesnih nekoliko mjeseci u američkoj politici.
Rođena 1947. godine, Hillary Diane Rodham čitav život provela je u pravu i politici i dobro je iskoristila svoju diplomu iz prava sa sveučilišta Yale iz 1973. godine. Njeno rano političko djelovanje obilježila je borba za prava djece, pa je tako samo četiri godine nakon završetka fakulteta osnovala neprofitnu organizaciju Arkansas Advocates for Children and Families koja se bori za donošenje zakona koji pomažu djeci i njihovim skrbnicima.
Osim borbe za prava drugih, rušila je rodne predrasude tijekom čitave profesionalne karijere. 1978. godine postala je prva šefica organizacije za besplatnu pravnu pomoć siromašnima, a samo godinu dana kasnije postala je prva partnerica u odvjetničkom uredu Rose Law Firm, najstarija pravna osoba u saveznoj državi Arkansas i treći najstariji odvjetnički ured u SAD-u.
Njen brak s Billom Clintonom iz 1975. godine većinom je odredio i dobar dio njene karijere, jer kako je on preuzimao vodstvo nad Arkansasom i SAD-om, ona je bila prva dama i velika pomoć Clintonu. Početkom devedesetih predvodila je napore za reformu američkog zdravstvenog sustava koji su na kraju propali, ali je već tada pokazivala da ne želi ostati u Billovoj sjeni.
Sama činjenica da je ona bila prva dama mogla je biti dovoljna za ugodnu mirovinu pisanjem knjiga i gostovanjima diljem svijeta. Hillary nije takav tip osobe.
Nastavila je političku karijeru i nakon što je Bill Clinton otišao s mjesta predsjednika i time postala prva žena predsjednika koja je ušla u politiku. Na izborima 2000. godine, postala je prva senatorica iz savezne države New York i na toj dužnosti ostala je dva mandata.
Nakon uspješne parlamentarne karijere postala je ministrica vanjskih poslova u kabinetu prvog crnog predsjednika Baracka Obame, naslijedivši na toj poziciji Condoleezzu Rice. Od 2013. godine povukla se iz aktivne politike i prebacila u aktivnu mirovinu. Napisala je svoju petu knjigu, gostovala na brojnim konferencijama diljem svijeta i pripremala kampanju kojom želi postati prva predsjednica SAD-a.
Pred njom je sada teška borba protiv republikanskog kandidata Donalda Trumpa koji je iznenadio gotovo sve analitičare i stručnja predviđanja svojom popularnošću.
