Top News
211 prikaza

"Brine me moguća pobjeda HDZ-a na izborima"

Tonino Picula
Marko Prpić (PIXSELL)
S Tonino Piculom smo razgovarali o SDP-u, njegovom mandatu i Europskom Parlamentu i predstojećim izborima

Ima li, prema vašem mišljenju, danas u Hrvatskoj socijaldemokracije?

Ima, ali hrvatska socijaldemokracija danas dijeli sve slabosti i nedoumice europske socijaldemokracije. Osim toga, kao vodeća stranka koalicije na vlasti, SDP nosi dodatni teret jer djeluje u zemlji poharane ekonomije i nejakih institucija, na periferiji jednoga globalnog sustava, nesklonog očuvanju i ulaganjima u socijalne servise države.

Što bi trebalo mijenjati s tim u vezi?

Tonino Picula | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)

U takvim uvjetima retorika socijalne nostalgije ne pomaže, socijaldemokratska rješenja iz prošlosti nisu više primjenljiva, ali bi trebala inspirirati današnje socijaldemokrate da pronađu neka slična. Uvjerljivost socijaldemokracije kao jedine konstante europske ljevice, još od početaka u drugoj polovici 19. stoljeća, uvijek se korijenila u sposobnosti prilagodbe i promocije temeljnih vrijednosti, osobito u razdobljima kada su globalne promjene radikalno utjecale na položaj i prava građana. Za nas, socijaldemokrate, baš je ovo takvo stres-test vrijeme. Pri tome ne treba inzistirati na nekakvom mesijanstvu ili ekskluzivnosti; uspjeh će biti jedino moguć u partnerstvu s novim društvenim pokretima.

Nedavno ste u Bruxellesu organizirali izložbu ‘120 godina socijaldemokracije u Hrvatskoj’. Možete nam dati neki presjek?

Nisam htio da tako važna obljetnica prođe potpuno prešućena. Prije dvadeset godina, na stogodišnjicu formiranja prve hrvatske socijaldemokratske stranke, ujedinili su se tadašnji SDP i Socijaldemokratska stranka Hrvatske što je utrlo put trećesiječanjskoj pobjedi. Prije deset godina također se obilježila obljetnica izložbom koja je kružila Hrvatskom. Kada sam vidio da nitko u stranci nema namjeru nešto slično prirediti, odlučio sam se za djelovanje u Europskom parlamentu jer je riječ o prvoj takvoj ‘okrugloj’ godišnjici otkako je Hrvatska postala članica EU. A povijest naše socijaldemokracije i ljevice je takva da imamo što pokazati svojim europskim kolegama.

Je li se SDP svjetonazorski izgubio?

Tonino Picula | Author: Kristina Stedul Fabac (PIXSELL) Kristina Stedul Fabac (PIXSELL)

Odgovor na to pitanje ovisi odakle i pod kojim kutem gledate SDP. Sigurno je da ima dosta onih koji u stranku nisu ni ušli kao socijaldemokrati. Čini mi se kako jedan dobar broj članova nije više siguran što su to socijaldemokratske vrijednosti danas, ali ih ne treba previše kriviti jer ne vidim neku razvijeniju edukaciju i unutarstranačku raspravu na tu temu. Međutim, ostajem uvjeren kako je veliki dio glasačkog tijela SDP-a, bez obzira na previranja, privržen temeljnim lijevim vrijednostima. Mislim da treba, za početak, smanjiti razliku između tih očekivanja i politike koja se vodi u ime članstva i socijaldemokraciji sklonih građana.

Aleksandra Kolarić, ponovno je primljena u stranku. Napisala je i svoj program za SDP, odnosno svoje viđenje kako bi stranka trebala izgledati. Jeste li možda upoznati s time i ako jeste slažete li se njezinim programom?

Svakako je mnogo bolje ideje kako stranku mijenjati provjeravati unutar stranke, u raspravama s članstvom u stranačkim tijelima nego izvana, isključivo presijom medija. O programu A. Kolarić sam informiran jer ga je poslala mailom, o njemu je dosta govorila u medijima i tako učinila dostupnim. Čini mi se da bi za SDP bilo najbolje, kada za to dođe vrijeme, otvoriti proces konkurentnosti programa obnove stranke jer će se tako najjasnije vidjeti koliko su pojedini projekti kompatibilni, a koliko se razlikuju.

Izborna je godina. Premijer i šef SDP-a Zoran Milanović kao da se probudio... Obilazi pučke kuhinje, jede u studentskoj menzi, reže vrpce... Iako se grozio takve vrste populizma, na kraju je podlegao baš tome. Mislite li da je to dobro?

Gotovo je pravilo, ako politička uvjerljivost ne proizlazi iz realizacije programa tada se mora ‘podebljavati’ uvjerljivim PR-om. Nije naravno sporno nastojanje da se takvim potezima izaziva pozornost javnosti, ali upada u oči ako previše odskaču od prosjeka ponašanja.

Što očekujete na predstojećim izborima? Može li Kukuriku koalicija opet pobijediti?

Svaka izborna pobjeda i poraz ovise o društvenom kontekstu i sposobnosti političkih opcija da ga se ugrade u očekivanja biračkog tijela. Čini se da trendovi nikako ne idu na ruku vladajućoj koaliciji. Međutim, više me od gubitka izbora Kukuriku koalicije zabrinjava pobjeda ovakvog HDZ-a koji je sasvim plitko desanaderiziran i potpuno pogrešno detuđmaniziran.

Da ste vi kojim slučajem lider stranke, s kim biste koalirali?

Budući da to nisam, ne želim spekulacijama otežavati aktualnu potragu ili razgovore s potencijalnim koalicijskim partnerima. Ipak, sve govori kako je jedan model koaliranja gotov jer neki od partnera tendiraju da potpuno nestanu sa scene, drugi su postali irelevantni i programski još dalji od lijevog centra dok treći oklijevanjem, zapravo, namiguju izravnoj političkoj konkurenciji. Koalicijski kapacitet stranke je svakako jedan od prvih rezultata cijelog izbornog procesa.

Što mislite o ORaH-u?

Ta stranka je dio nove političke ponude nastale u prostoru koji je jednim dijelom SDP napustio. ali koji je i bio predugo bez autentična predstavnika. Prvi put u četvrt stoljeća Hrvatska ima primjetnu i eksplicitnu ekoopciju potvrđenu na nekim nacionalnim izborima. Drugo je pitanje daljnje sudbine ORaH-a. Logika suprotstavljanja današnjim političkim hegemonima traži takve opcije, ali njihov opstanak ovisi i o sposobnosti vodstva.

A što o novoj stranci bivšeg predsjednika Ive Josipovića?

O njoj će se moći više reći kada napokon izađe iz faze najave u fazu objave. Međutim, početno opterećenje te stranke sastoji se u tome što izgleda kako će više artikulirati osobno nego društveno nezadovoljstvo postojećim stanjem i odnosima.

Bili ste zvijezda europskih izbora 2014. Jeste li si možda zbog toga priskrbili neke neprijatelje?

Tonino Picula | Author: Nina Djurdjevic (PIXSELL) Nina Djurdjevic (PIXSELL)

Vjerojatno, ali i 132.792 građana koji su mi na najneposredniji mogući način iskazali povjerenje da ih zastupam u Europskom parlamentu. I to drugi put u godinu dana. U mom radu te me činjenice mnogo više motiviraju i obvezuju nego razmišljanje o tome koliko i koga žuljaju moji rezultati.

Opišite vaš status u SDP-u.

Moja politička karijera vršnjak je hrvatske neovisnosti i obnove socijaldemokracije. U tih četvrt stoljeća kretao sam se gotovo svim stranačkim horizontalama, vertikalama i dijagonalama. SDP-u u političkom smislu dugujem sve što sam postigao. Nadam se kako i moj doprinos stranci ima neku težinu. Danas sam član glavnog odbora.

Express: U siječnju ste izjavili da s Milanovićem niste u kontaktu već gotovo dvije godine. Je li se što s tim u vezi promijenilo?

Nije.

U Bruxellesu praktički živite. Jeste zadovoljni životom u europskoj metropoli?

Bruxelles je metropola koja dijelom odražava političke, gospodarske i demografske promjene karakteristične za cijelu EU, a s druge strane ostaje glavni grad Belgije, zemlje kojoj ne manjka vlastitih identitetskih dvojbi. Uvijek je poticajno biti dio takve dinamične sredine, a osobito ako živite život njezina građanina, a ne povremenog posjetitelja zatvorenog u zgradi Europskog parlamenta.

Tu su vam supruga i kći. Kako se obitelj Picula prilagodila novom životu?

Sada je bolje nego početkom rujna kada smo se doselili. Supruga je potpuno posvećena obiteljskoj logistici. Ja sam zastupnik koji, kako čujem, živi na lokaciji najudaljenijoj od Parlamenta, ali kriterij za odabir stana je bila blizina vrtića u koji ide naša Petra, a ne blizina mog radnog mjesta. Bez obzira na to, lijepo je kada s prozora možete vidjeti Atomium, simbol grada u kojem se raspravlja i odlučuje o budućnosti.

Aktivni ste u Parlamentu, a među ostalim bavite se i TTIP-om. Je li taj sporazum dobar za Hrvatsku?

Hrvatske institucije i predstavnici moraju početi aktivnije komunicirati kako bi građani mogli donijeti informiranu prosudbu o procesu pregovora koji je već uznapredovao i sporazumu koji će, ako se prihvati, uvelike utjecati na njihovu svakodnevnicu. U TTIP-u prije svega vidim šansu za europske, pa tako i hrvatske, male i srednje poduzetnike koji su dosad često bili nekonkurentni većim proizvođačima zbog carina i ostalih nameta. Apsolutnim prioritetom smatram i uvođenje Otvorene liste za nove proizvode s oznakom zemljopisnog podrijetla na koju bi se i hrvatski proizvodi, čije su podrijetlo i kvaliteta neupitni, mogli uključiti.

Bili ste u famoznoj tajnoj sobi. Što ste tamo otkrili?

Tonino Picula | Author: Marko Prpić (PIXSELL) Marko Prpić (PIXSELL)

Nisam siguran da je to najprikladniji naziv za prostoriju kojoj svi zastupnici imaju pristup i nalazi se u središnjoj zgradi parlamenta, u neposrednoj blizini plenarke. Sve što trebate učiniti da pristupite sobi i dokumentima jest potpisati izjavu na jednoj stranici da nećete prenositi sadržaj javnosti i rezervirati termin koji vam odgovara. Ostavljaju vam opciju izbora dokumenata koje želite čitati i pisanja bilješki koje možete ponijeti sa sobom. Dva sata, koliko sam pri prvom posjetu imao na raspolaganju, nisu ni približno dovoljna za proučavanje cijele materije pa sam se usredotočio na pregovore o područjima kojima se inače bavim u Europskom parlamentu. To su, prije svega, mobilnost građana i ukidanje viza; prenošenje europskih zaštita proizvoda po geografskom podrijetlu u TTIP, ali na način na te liste budu otvorene i obuhvate proizvode koji će tek biti zaštićeni kako bi i naši proizvodi bili obuhvaćeni; zaštita poljoprivrednih standarda i poštivanje volje većine koja želi ograničiti pristup GM organizmima i strogo regulirati korištenje raznih pesticida i sve važnije pitanje energetike.

Je li TTIP bolji za SAD ili Europu?

Nerealno je očekivati da trgovinski sporazumi mogu potpuno zadovoljiti očekivanja samo jedne od pregovaračkih strana, jednostrana nametanja pozicija ne bi ni mogli nazvati sporazumom. Ako želimo potpisati TTIP onda moramo prihvatiti to da ćemo o nekim pitanjima morati pregovarati. Pritom, pregovori ne znače automatsko popuštanje partnerima nego konstruktivno pronalaženje adekvatnih rješenja. Europski parlament već je u slučaju ACTA-e pokazao kako je spreman odbaciti sporazume koje ne smatra adekvatnima te sam siguran kako će i sada imati ulogu ‘čuvara’ pregovora.

Bavite se i vanjskom politikom. Kakvu vanjsku politiku kroji MVP, dobru ili lošu?

Hrvatska treba voditi vanjsku politiku koja će uspješno integrirati naš multiregionalni položaj u Europi s interesima koje nije više moguće zadovoljavati samo na užem zemljopisnom području. Krize, čije se posljedice osjećaju i u nas, najčešće nastaju u područjima koja nisu u našoj neposrednoj blizini. Zato je važno aktivno sudjelovati u formuliranju zajedničke europske vanjske i sigurnosne politike. Dobro je što naša vanjska politika uviđa važnost promocije hrvatskih gospodarskih interesa, ali pravi uspjeh treba očekivati tek nakon promjene razvojne matrice iz trgovačko-uvozne u proizvodno-izvoznu.

Srbija u lipnju otvara pregovore. Treba li Hrvatska prije otvaranja nešto uvjetovati? Poput rješavanja pitanja hrvatske nacionalne manjine, nestalih....

Pozdravljam otvaranje pregovora EU i Srbije jer je to početak dugog procesa u kojem Srbija starta s brojnim i ozbiljnim deficitima, ali se može očekivati kako će proces jednog dana završiti njenom uspješnom transformacijom u članicu EU. Svakako da će to putovanje Srbije imati i dosta “hrvatskih” dionica zbog neriješenih odnosa, ne zato što je riječ o usko bilateralnim pitanjima nego o područjima koja Srbija ionako mora standardizirati na europskim razinama.

Pratite i Ukrajinu. Recite nam nešto o tome, o sadašnjem stanju u toj zemlji.

Često razgovaram s različitim ukrajinskim posjetiteljima Europskog parlamenta. Nisu to samo političari nego i sindikalne vođe, aktivisti nevladina sektora, gospodarstvenici... Ono što, osim nove eskalacije rata, treba zabrinjavati jest moguće urušavanje postojeće socijalne strukture naslijeđene iz razdoblja komunizma bez primjerenoga zamjenskog sustava. Čini se da ukrajinsko gospodarstvo i nacionalna valuta kolabiraju većom brzinom od one kojom se dostavlja vanjska pomoć. U takvom ambijentu krhke demokratske institucije pod velikim su pritiskom sve autoritarnije politike koja svoje interese maskira vanjskom opasnosti. Zasada Moskva, nažalost, uspješno manipulira lošim i sve lošijim uvjetima u Ukrajini.

Kad će Amerika napokon ukinuti vize za Hrvate? Jedan ste od rijetkih političara u zemlji koji se istinski bori da se taj problem riješi....

Osim principjelnih razloga, jer je neprihvatljivo da u ovom slučaju postoje članice EU-a prvog i drugog reda, vize za SAD treba hrvatskim državljanima ukinuti jer ih oni, za razliku od debele većine Europljanja, ne plaćaju 14 nego 160 dolara. Europska komisija podržava moju poziciju, a osobito raduje što su i dva američka kongresnika Heck i Quingley, republikanac i demokrat, nedavno otvorili to pitanje u Washingtonu. Hrvatska je članica EU i NATO-a, zemlja koja pozitivno utječe na stabilnost jugoistoka Europe i koja je usvojila sve tehničke preduvjete, ali Zagreb tu percepciju treba znati pretvoriti u konkretan uspjeh u slučaju ukidanja viza za svoje građane.

Imate li neku viziju Hrvatske?

Nakon ulaska u EU i 25 godina nakon državnog osamostaljenja Hrvatska zaista treba nove društvene fokuse. Stasale su nove generacije u uvjetima bitno drukčijim od prijašnjih. Ako je početkom devedesetih trebalo obraniti državne granice, danas rastu zahtjevi da budemo uspješni u svijetu gdje se granice povlače između uspješnih zajednica i onih drugih. Pritom nikako ne pristajem na rangiranje rejtinških agencija ili tzv. kriterij uspješne troškovne redukcije socijalnih servisa države. Nasuprot tome, vjerujem da je u 21. stoljeću moguća, ne imitacija nego nadogradnja tzv. države blagostanja čija je povijesna zasluga za stabilnost i razvitak moderne Europe - neprocjenjiva.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.