Top News
4905 prikaza

Arhiva komunista: Račan je Tuđmanu dao dosjee HDZ-ovaca

Hrvatski državni arhiv, o dosjeima Udbe skrbi arhivistica Snježana Ivanović
Boris Ščitar/ PIXSELL
U komunističkoj arhivi je 90.000 dosjea budućih članova HDZ-a. Tuđman je naredio da se neki unište

Jedan od bližih suradnika Franje Tuđmana pripovijeda nam kako je predsjednika upozorio na to da je jedan od njegovih najbližih suradnika "udbaš". Tuđman mu je pokazao ladicu svog radnog stola: "Pogledaj, tu je njegov dosje. S ovim ga držimo pod kontrolom. Nema šanse da bude svojeglav...", rekao je. Taj dosje je sačinjen u Službi državne sigurnosti (SDS RSUP SR Hrvatske), tj. Udbi.

To su prljavi materijali kojima je teško procijeniti smisao, pouzadnost, autentičnost, logiku nastanka. No materijali koje žele otvoriti Božo Petrov i Most nešto su sasvim drugo. To je partijska kartoteka u kojoj se nalaze biografije svih članova Saveza komunista Hrvatske. Tamo su generalije, datumi, karakteristike, ocjene moralno političke podobnosti, stavovi, ekspozei, mišljenja... koji danas mogu izgledati sablažnjivo te vlasnicima kartona priuštiti neugodno suočenje s prošlošću. Vlastitom...

Proslava Dana državnosti na Jarunu, 30.05.1993. Zakopano u arhivi Top News Tajni dokumenti: Kako su Udbaši stvorili HDZ

Mali ali ilustrativan primjer. Jedan je desničarski portal prošle godine objavio "partijski karton" poznatog zagrebačkog HDZ-ovca, u kojemu je, nakon niza osobnih podataka, pod rubrikom "nacionalnost" pisalo: "Jugoslaven". Grdo! Još lani, u Savskoj je glavna parola na legendarnom šatoru bila "1991. protiv Jugoslavije, 2015. protiv Jugoslavena..." Karton je bio ispisan pisaćim strojem i izgledao je autentično. Hadezeovac je reagirao kao oparen:

Nikad se nije iskazivao kao Jugoslaven, uvijek je bio Hrvat, sve je izmišljotina. Tužio je portal i dobio. Demanti je sudskim nalogom objavljen na portalu. No dezinformacija je kao jastuk pun perja koje pustite s vrha nebodera, a demanti je pokušaj da se to perje vrati u jastučnicu... Kako će se danas doimati partijski kartoni dužnosnika HDZ-a u kojima su njihove molbe za prijem u partiju? Internetom je dugo kružila lažna partijska knjižica Tomislava Karamarka, koja mu je nanijela mnogo štete na ugledu, no inteligentijim čitateljima bilo je jasno da je riječ o satiričkoj montaži.

U Partiju su, naime, uglavnom primali odlikaše i radnike, pa je odmah bilo jasno da to nije njegovo, to prije što nije bio ni pripadnik radničke klase. No netko je davno izvukao partijski karton Hloverke Novak Srzić, a ona je uvijek bila odlikašica, koji je bio autentičan. Molba za prijem bila je napisana užasno patetično i vrlo ljigavo. To je onda, kao i danas, bio standard i znak namjere iskazivanja moralno-političke podobnosti.

Hloverka Novak Srzić | Author: Danijel Berkovic (PIXSELL) Danijel Berkovic (PIXSELL)
"Tijekom školovanja", pisala je Hloverka, "odgojeni smo u duhu marksističkog pogleda na svijet. Povijest naših naroda, dani krvavih borbi za ove današnje mirne i spokojne dane, još više su ulili vjeru da je jedini put, put budućnosti, socijalizam i samoupravljanje..." "Sigurno", nastavlja Hloverka, tad još gimnazijalka "da sva današnja dostignuća u tako kratkom vremenu ne bi bila ostvarena bez jedne tako čvrste organizacije kao što je Savez komunista Jugoslavije..."

Već sama pripadnost Savezu komunista mnogima bi danas užasno zagorčala život, no Hloverka Novak Srzić - koja je kasnije postala i čelnica HDZ-a, prokomentirala je to otkriće vrlo hladnokrvno. "Ja sam ušla u partiju početkom 3. razreda gimnazije, a izašla krajem 3. razreda gimnazije", rekla je. "Nisu me iz prve primili, pa sam pisala dvije molbe. Bila je tamo moja ekipa iz razreda, pa sam i ja htjela ići. Na novinarski kolegij niste mogli ako niste bili u partiji", kaže Hloverka i dodaje da je ušla jer su tamo bili njeni "dečki i cure".

To je prilično ordinarna laž, u koju mogu povjerovati svi mlađi od 15 godina. Tomislav Jakić bio je, recimo, vodeći vanjskopolitički novinar Televizije Zagreb, i danas kotira kao ljevičar, ali u Partiju nije htio ući ni pod prisilom... Ako se bez partijske knjižice moglo na jedinu nacionalnu televiziju, zašto ne bi moglo u omladinski tisak... Franjo Tuđman nije kanio otvarati arhive niti provoditi lustraciju.

Josip Perković Iz Udbe u RH Top News Milanović: 'Perković je čovjek HDZ-a!" Ali, tko je sve štitio Perkovića?

Sasvim je jasno zašto. U HDZ je ušlo oko 90.000 članova Saveza komunista, a Tuđman je, kao kadrovik Jugoslavenske narodne armije - izvrsno znao i vrijednost kartoteka i značaj partijskih karakteristika. On je osobno bio jedan od trojice ljudi koji su imali uvid u dosje Hebrang, koji je prije predaje u arhiv pročišćen. Josip Manolić u svojim je memoarima nedavno otkrio dio motiva za to čišćenje. Andriju Hebranga, oca, uhitila su tri majora JNA - Veljko Kadijević, Dušan Bilandžić i - Franjo Tuđman.

Prema nekim informacijama, sam Joža Manolić ima nekoliko stotina kilograma razne dokumentacije, no početkom devedesetih brojni su radoznalci obrstili arhivu Službe državne sigurnosti... "Tuđman nije želio", kaže naš izvor iz SDP-a, a to se dogodilo s arhivom SDS-a, "da arhivu SKH razvlače tipovi poput Vice Vukojevića i Bože Vukušića. Oni su, naime, iz te arhive neplanirano razvili cijeli niz slobodnih aktivnosti, koje se Tuđmanu nisu nimalo svidjele jer su mu usred rata razvijale tegobnu, drugu, unutarnju frontu, zadnje što mu je tada trebalo."

"Račan i Tuđman stalno su se konzultirali o bitnim pitanjima, tako je i dogovorena zamjena Kockice za Iblerov trg", nastavlja naš izvor pa dodaje: "Tuđman je tražio da se arhiva preda državi tek 1995. da bi se izbjegle različite manipulacije. Predsjednik je tražio da se neki, posebno osjetljivi osobni dosjei, predaju njemu osobno. Tako je, kažu, "nestao" Šeksov dosje, o kojemu ni danas nije ustanovljena puna istina.

Vladimir Šeks | Author: Marko Prpić (PIXSELL) Marko Prpić (PIXSELL)
Šeksa je dugo pratila fama o "agentu Sovi", on je tu priču javno komentirao, pripisujući je Josipu Boljkovcu i Josipu Manoliću." "Račan je to učinio shvaćajući da time onemogućava različite manipulacije. Navodno je osobno dao Tuđmanu u ruke sve što ga je zanimalo. Tuđman to nikad nije zlorabio i ne zna se gdje su danas ti papiri", nastavlja naš sugovornik. Riječ je o cijeloj legiji ljudi.

Na stranicama hrvatskog tiska, pa i u biografskim knjigama - paradigmatska je Manolićeva, objavljivani su popisi dužine telefonskog imenika, na kojima su bili navodni agenti Udbe, no poteškoća s tim papirima uvijek je bila u njihovoj upitnoj autentičnosti. Partijski kartoni taj problem neće imati... "U pregovorima o imovini, pa i arhivi, sudjelovali su Josip Leko i Ivan Matija", dovršava naš izvor priču o partijskoj građi, odnosno arhivi.

Nju su sad u fokus javnog interesa opet gurnuli Božo Petrov i Nikola Grmoja, dvojica ljudi koji su prisezali kako im je program samo "reforme-reforme"pa na kraju završili u priči "arhiva - lustracija", čije konzekvencije možda ni sami nisu u stanju predvidjeti. Ona najgrublja već je jasna: otvaranje arhiva naše će društvo na godinu-dvije opet vratiti u prošlost. Manje je jasno, ali nije nepredvidivo, protiv koga je usmjerena ta inicijativa. U prvom redu ona će pogoditi HDZ-ovce.

Josip Perković OTKRIT ĆE IMENA? Top News Perkovićevi memoari: Knjiga od koje strepe HDZ, Kaptol i desnica

SDP-ovci su premladi, a ne bi im bio nikakav problem da su u mladosti bili članovi Saveza komunista, kad su već ionako članovi stranke nasljednice. No HDZ-ovcima će takva otkrića biti vrlo neugodna. Ne treba sumnjati ni koliko je crno pod noktom da će novinari najprije tražiti dosjee ljudi koji su usko vezani za vrh HDZ-a, a potom ljude koji su izraziti desničari. Prvi na udaru bit će Mario Plenković, otac premijera Plenkovića, koji je bio važan član partijske nomenklature sedamdesetih i osamdesetih, nakon sloma Proljeća.

Također je jasno da će tražiti karton "mame lekarke", pa onda članova Kolindine obitelji, jer je njen djed bio, kako je prilično poznato, partizan s Grobinščine. Bude li u tim kartonima puno moralno-političke podobnosti, ne bu dobro... Kolinda je danas okružena pravovjernim HDZ-ovcima, u to nema sumnje, no jednako je neupitno da su svi ti HDZ-ovci u prethodnim inkarnacijama bili moralno-politički podobni, ali prema komunističkim kriterijima.

Predsjedničin savjetnik za vanjsku politiku, Mate Granić, ranih je osamdesetih postao najmlađi dekan Medicinskog fakulteta u povijesti te ustanove. Imao je samo 43 godine. Mate Granić bio je, između ostalog, liječnik Milke Planinc, jugokomunističke predsjednice vlade, a ni na jednu ni na drugu poziciju nije se moglo doći bez MPP - moralno-političke podobnosti, koja je, prema svemu, posve suprotna onome što bi se danas moglo ugurati u taj pojam...
No Granić je više pravilo nego iznimka u HDZ-u.

Kolinda Grabar Kitarović | Author: Sanjin Strukić/PIXSELL Sanjin Strukić/PIXSELL
Potpredsjednik Sabora Željko Reiner magistrirao je 1978. godine, tri godine prije smrti Josipa Broza. Godine 1982. je doktorirao, a od 1979. do 1983. specijalizirao internu medicinu u KB-u Sestre milosrdnice u Zagrebu i u Sveučilišnoj bolnici Eppendorf u Hamburgu, u Njemačkoj. Na postdoktorskom usavršavanju bio je u Oklahoma Cityju, u SAD-u, 1984. i 1985. Za docenta je izabran 1986., a za redovitog profesora Medicinskog fakulteta u Zagrebu izabran je prvi put 1988.

Hloverkina teza kako se bez Partije nije moglo ući u Modru lastu je prenapuhana, ali docent na Medicini sigurno je morao proći partijske filtre. Zagrebačke Novosti prošlog su tjedna, bez ulaska u Zabranjeni grad partijske arhive, listajući tek požutjele stranice Starta, naišle na ulizivački tekst dr. Slavena Letice, još jednog ideologa komunizma koji bi najradije zaboravio vlastitu prošlost, o drugu Titu. Nekoliko redaka posve jasno govore o čemu je riječ:

"Duboko humani i vojnički genijalan Titov odnos prema ranjenim i oboljelim partizanima, narodu, pa i zarobljenom ili ranjenom neprijatelju", piše Letica, "doveo je do potpune identifikacije vojske s narodom i naroda s Titom. Odnos Tita i njegovih boraca prema ranjenicima i bolesnima bio je, jest i bit će inspiracijom i mjerilom etičnosti u svakom ratovanju i u općem odnosu prema bolesnom i nemoćnom čovjeku..."

Podsjetimo: Josipu Brozu danas se ponajvećma zamjera odnos prema neprijateljskim vojskama, ustašama, četnicima, Čerkezima ili pripadnicima Wehrmachta, no Letica tvrdi da je njegov odnos prema neprijateljima bio "mjera etičnosti"... O mjeri etičnosti svaki je srednjoškolac mogao već tada doznati sve što je trebalo iz knjige generala JNA Milana Baste. Rat je završen sedam dana kasnije - čitali su je već i upućeniji srednjoškolci.

Mimohod Oružanih snaga RH povodom Dana državnosti, 29.05.1995. | Author: Siniša Hančić (PIXSELL) Siniša Hančić (PIXSELL)
No Letici je, kao provjerenom kadru Partije, na raspolaganju bila i disidentska literatura, Vinko Nikolić, Krunoslav Draganović i drugi autori, pa i hrvatski tisak 1970. i 1971, koji je pisao o tim stvarima. Uostalom, u Dedijerovim "Novim prilozima za biografiju J. B. Tita", koje je 80-ih čitao svaki intelektualac koji je držao do sebe, u poglavlju o retorzijama sve je, baš sve, napisano, pa i pretjerano... Dedijer je na jednome mjestu napisao da je u osvetničkim akcijama Jugoslavenske armije poubijano oko 500.000 neprijatelja.

Jedan od predsjedničinih savjetnika za sigurnost, Davor Domazet Lošo, također bi mogao posvjedočiti o nevoljama koje je jugokomunistički sustav radio čestitim ljudima. On ih zna iz prve ruke - naime, osobno je stajao na vrhu vojne obavještajne službe u Jugoslavenskoj narodnoj armiji, točnije - u Jugoslavenskoj ratnoj mornarici. Davor Domazet Lošo završio je - piše u biografiji - sve jugoslavenske vojne škole, uključujući glavnu, Ratnu školu.

Obnašao je dužnost pročelnika za obavještajnu analitiku i prosudbe u zapovjedništvu Vojnopomorske oblasti (ratna mornarica).. To je samo dio biografija koje su iscurile prije otvaranja partijske arhive, a kad i to pitanje dođe na red, letjet će perje. Kako će Komisija za suočavanje s prošlošću riješiti problem goleme koncentracije komunista u HDZ-u? Kako će se razvijati odnosi Mosta i HDZ-a? Zašto Most, uopće, ide s ovom inicijativom?

Nekoliko je razloga. Prvo, u anketama popularnosti pretekao ih je Živi zid. Vehementno šašavi solist te anarhoidne stranke, Ivan Pernar, nerješiv je izazov starim elitama, u koje već mirne duše možemo ubrojiti i Most. HDZ je ovih dana na rubu ideje da izglasa "Lex Pernar" kojim bi mladom performeru ograničili mogućnosti saborskih performansa, što je "ćorav posao" - ušutkate li Pernara u Saboru, eto njega pred Saborom, na Markovu trgu.

Svećenici | Author: Nina Đurđević/PIXSELL Nina Đurđević/PIXSELL
No ponižavajuće je da najveća hrvatska stranka ne može parirati Ivanu Pernaru ičim osim zakonom... Drugi važan razlog leži u tome što su Božo Petrov i Zlatko Hasanbegović rođeni ispod istog idejnog šinjela, to su djeca Hrasta, Grozda i U ime obitelji, pa dijele isti ili sličan pogled na prošlost. No otvaranje svih arhiva dovest će do uzbune i na Kaptolu. Svima je jasno da je Služba državne sigurnosti baš tamo vrbovala najveći broj suradnika.

Kaptol je kao ključni protivnik režima bio pokriven svim vrstama nadzora koje ljudski um može zamisliti, putem kompromitirajućih podataka iz privatnog života. 
Najvažnija varijabla je bila homoseksualnost. Suradnici Udbe bili su mnogi, od župnika do nekih visokih prelata, a putem homoseksualnih veza hrvatska je Služba državne sigurnosti "izbušila" i srpsku Patrijaršiju, pa preko nje pratila razvoj nacionalizma u Srbiji, što se kasnije pokazalo jako korisnim za hrvatske nacionalne interese.

Sad je teško izvesti korak nazad. Most je deklarirao namjeru otvaranja arhiva, HDZ je dao, doduše, jedva čujnu, ali ipak, podršku, i teško je zamisliti reteriranje. Javnost je opet gurnuta u pakao verbalnoga građanskog rata u kojem će se današnji antikomunisti boriti uglavnom protiv samih sebe kao jučerašnjih komunista. Jasno je da stari HDZ ne može podvući crtu pa reći gdje je granica na kojoj počinje lustracija, jer 90.000 članova te stranke ima komunističku ili udbašku prošlost.

No čak i puno mlađi Most ima isti problem. Hoćemo li otvaranjem arhiva riješiti ijedan važan problem? Ne, ali će vladajuća većina, ako ih ta ideja ne rastavi, opet moći nastaviti staru priču. Božo Petrov zapanjujućom je brzinom postao sve ono protiv čega se borio. Sad kaže da se trauma prošlosti mora odraditi. No prošlost traume nećemo dočekati jer naša politička "elita" bez nje ne može preživjeti.

  • Avatar Hauba
    Hauba 13:58 04.Svibanj 2017.

    A vi ljubitelji NDH ko da ste živjeli u ono vrijeme

  • štefan 13:00 16.Veljača 2017.

    Gospodo, urednici i novinari Expressa! Imate smisla,a i vrlo dobro opisujete događaje iz prošlosti ( S K H ). Samo to stoci sitnih zuba, neće ništa pomoć. Na vlasti u Hrvatskoj su članovi i sekretari partijskih ćelija, s preokrenutim kaputima. ... prikaži još! U ovih 25 god. dokazali su ti zločinci iz hdz, da im je cilj jedini lagati i krasti.