Top News
62146 prikaza

12 Putinovih bogataša koji vladaju Hrvatskom

Maksim Poletaev, Kolinda Grabar Kitarović, Oksana Dvinski
Ured Predsjednice
Energetika, poljoprivreda, trgovina i turizam samo su neke od grana hrvatskog gospodarstva u kojima se osjeća sve veći utjecaj Moskve

Nas i Rusa 300 milijuna, govorilo se nekad. A iz određenih krugova se, posprdno, dovikuje da ne bi bilo naodmet opet početi učiti ruski, kao nekad u onoj pokojnoj državi. Razlog za takve izjave je sve veći udio ruskog kapitala u hrvatskom gospodarstvu, ali treba stati, duboko udahnuti i zapitati se jesu li Rusi stvarno preuzeli toliki utjecaj na Hrvatsku? Dok je izabrana hrvatska vrsta rasturala ruske nogometne travnjake, daleko od pozornosti javnosti dovršena je nagodba oko Agrokora. Najveći dioničari tog “novog Agrokora” postale su ruske banke VTB i Sberbank.

Kako je već ranije imenovan Maksim Poletajev kao posebni izaslanik ruskog kapitala za Agrokor, s pravom možemo reći da je on postao jedan od najvažnijih ljudi u Hrvatskoj. Poletajev je prvi put dospio u javnost kad je dao intervju za Večernji u kojemu je oštro zaprijetio Ivici Todoriću govoreći da će ga tužiti zbog laži. Gazda je, navodno, Poletajevu i društvu prezentirao mrvicu “nategnute” brojke poslovanja Agrokora, koje su se na kraju ispostavile netočnima. Tijekom čitavog mandata Ante Ramljaka na čelu posrnuloga giganta, ispaljivao je prijetnje, pokretao sudske procese, da bi se nakon dolaska Fabrisa Peruška smirio i došao za pregovarački stol.

Svečano otvorenje manifestacije Čarolija Izraela - ljeto u Istri Drimia Top News Ani Karamarko ne cvjetaju ruže otkako muž nije na vlasti

Sad kad je jasno da je Agrokor pod ruskom kontrolom, možemo donekle reći da je i dobar dio hrvatske poljoprivrede pod ruskom kontrolom. Ne smijemo zaboraviti proizvodnu snagu raznih sastavnica koncerna, kao što su Belje ili Pik, a ni tržišni utjecaj Konzuma. Vjerojatno najeksponiraniji Rus tog vremena bio je veleposlanik Anvar Azimov i on je mogao s velikim zadovoljstvom promatrati kako se nakon godine dana “lex Agrokora” sve vraća na početak.

Podsjetimo samo ukratko. Vlada je žurno donijela “lex Agrokor”, a rezultat toga bio je dolazak američkog strvinarskog fonda Knighthead. Činilo se da je jedini cilj spomenutog zakona uklanjanje ruskog utjecaja iz nagodbe i raspodjela ostataka Agrokora, ali godinu dana kasnije dogovoren je povratak ruskih banaka za pregovarački stol. “Hrvatska je imala slobodu pokušati uvjeriti banke drugih država, posebno tu mislim na članice Europske unije, da dođu i pomognu. Pitam se zašto velike europske banke nisu pružile ruku pomoći za razliku od dviju ruskih banaka? I Sberbank i VTB su bili spremni pomoći odmah kad je Agrokor ušao u krizu, još u ožujku i travnju prošle godine. Hrvatska je donijela drugu odluku i sad, nakon godinu dana, vidimo da se situacija u Agrokoru nije popravila. Hrvatska strana, opet, ovisi o pomoći dviju ruskih banaka”, rekao je ruski veleposlanik u razgovoru za Express prije nekoliko mjeseci. Možemo reći da je s punim pravom slavodobitno zaključio da je on bio u pravu kad je govorio da su Rusi integralni dio rješenja problema Agrokora. Naravno, nisu Rusi “od jučer” u Hrvatskoj. Možemo reći da otkako je svijeta i vijeka, i nekih Rusa je bilo u Hrvatskoj.

Na kraju krajeva, Rusi su jedna od ustavnih nacionalnih manjina uz zastupnika u Hrvatskom saboru. Kad gledamo kroz povijest, možemo reći da je prva veća migracija Rusa na ovo područje došla kao posljedica revolucija i pada monarhije krajem Prvog svjetskog rata. Filip Škiljan u svojem radu “Rusi u Hrvatskoj između 1991. i 2011.” podsjeća da je u vrijeme potpisivanja mirovnog sporazuma Austro-Ugarske i Rusije 1917. godine na području Austro-Ugarske boravilo oko milijun ruskih zarobljenika, ali oni su većinom otišli u domovinu nakon potpisivanja mira. Godine 1923. broj ruskih izbjeglica na području Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca dosegao je svoj vrhunac i iznosio više od 40.000, kad su posljednji vojnici Bijele garde pristigli iz Istanbula. Kasnije je taj broj opadao, ali su i u vrijeme NDH bili relativno važni građani ustaške države. 

Oksana Dvinski, donatorica HDZ-a na skupu u Ciboni 2014. Ne odustaju Top News Prijateljica Karamarkovih: Ona je adut u bitki za Agrokor

“Ustaše su primjerice postavili za mitropolita Hrvatske pravoslavne crkve Germogena, ruskog pravoslavnoga svećenika”, piše Škiljan. Nakon sloma ustaškog režima nije prošlo dugo pa je došlo i do one famozne svađe Staljina i Tita pa su Rusi postali pomalo i nepoželjni u tadašnjoj Jugoslaviji. Špijuni, dvostruki špijuni, kontrašpijuni, planirana ubojstva, prijetnje ubojstvima..., samo su manji dio arsenala koji su upotrijebile obavještajne službe Jugoslavije i Sovjetskog Saveza. 

Desetljećima nakon gotovo otvorenog rata došlo je do blagog zatopljenja odnosa. Možda je blago zatopljenje preblag izraz kad uzmemo u obzir da je Rusija spriječila JNA u bombardiranju Zagreba. Naime, prema našim saznanjima, Veljko Kadijević je pitao Moskvu smije li napasti glavni grad odbjegle države, da bi iz Moskve dobio decidirano ne. Poslije famozne pretvorbe i privatizacije, koja je u obje države otprilike podjednako dobro prošla, ruski kapital počeo je sramežljivo dolaziti u Hrvatsku. 

Iz početka se najviše pričalo o ulaganjima u turizam, što je i logično jer naša industrija ne nudi gotovo ništa. Spomenimo ovdje samo dva primjera ruskog preuzimanja turizma.

Prvi primjer su braća Aleksej i Dmitrij Ananiev, nekadašnji vlasnici banke Promsvjaz, dok je ruska centralna banka nije preuzela zbog problema s naplatom kredita krajem prošle godine. Njih dvojica su 2013. preko fonda Promsvjaz preuzeli većinski paket dionica lošinjske Jadranka grupe. 

 

Tad su braća bila teška oko 3,4 milijarde dolara, a bili su aktivni na ruskom tržištu dionice unatoč činjenici da su prvi veći novac zaradili u informatičkoj industriji. Karijere su započeli uvozom računala u Rusiju, a banku su osnovali sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća. Svojedobno su imali i kompaniju Synterra Media koja se bavila prijenosom raznih događaja, pa su tako stajali i iza prijenosa nedavno održanog Svjetskog prvenstva u nogometu. Synterru su braća prodala 2010. za 750 milijuna dolara. Prošle godine je Forbes procjenjivao da Dmitrij vrijedi oko 1,4 milijarde dolara, koliko je težio i njegov brat. Starijeg Alekseja znali su nazivati ortodoksnim oligarhom jer je iznimno religiozan i među većim je donatorima Ruskoj pravoslavnoj crkvi. 

Mlađi Dmitrij bio je aktivan u politici, ali je prije nekoliko godina napustio Vijeće federacije zbog Putinova zakona kojim se zabranjuje držanje novca ruskih dužnosnika u stranim bankama. Pred kraj prošle godine Aleksej je napustio Rusiju, a za Vedomosti je ispričao da mu je jednostavno bilo previše stresa oko preuzimanja njegove banke te da je otišao na liječenje u inozemstvo. “Imali smo jasni dogovor da imamo do sredine iduće (2018.) godine, a u optimalnoj situaciji i do kraja godine da ostvarimo pozitivno poslovanje”, rekao je nezadovoljni Aleksej za Vedomosti. S druge strane, barem se čini da Jadranka nema problema s poslovanjem zato što stalno traže nove radnike kojima obećavaju čak i novčane bonuse za vjernost tijekom sezone.

Maksim Poletajev Okreće se Istoku Top News Todorić se nudi Rusima za tužbu protiv Vlade RH

Drugi primjer ruskog ulaganja u hrvatski turizam je znatno manje istaknuto, a riječ je o ocu i sinu Belaj. Oleg je direktor TRINFICO Investment Groupa iz Moskve, jedne od većih tamošnjih investicijskih tvrtki, a njegov sin Žan je zadužen za razvoj dvorca Belaj u općini Cerovlje, nedaleko od Pazina. “Godinama sam dolazio s ocem u Umag na tenisku akademiju i jednog dana smo u brošuri vidjeli dvorac koji nosi naše ime. Naravno, otišli smo ga vidjeti, očarala nas je ljepota kraja i odlučili smo ga kupiti”, rekao je mlađi Belaj za portal ipazin.net. Dvorac, točnije dio dvorca i okolnih vinograda su Belaji preuzeli 2012. godine i to, što je zanimljivo, od Rusa, Valerija Zainuloviča Garipova. Transakcija je, navodno, bila teška oko osam milijuna kuna. Trenutačno obnavljaju dvorac, a Žan se bacio u proizvodnju vina koja prodaje u liniji Dvorac Belaj. 

Expressov stručnjak za vina Ivo Kozarčanin kaže da je riječ o nadprosječno kvalitetnim vinima: “Da se razumijemo, ne spadaju u nekakav vrh vinske ponude, ali mora se priznati da su ipak stvarno dobra”. Dok su vina već od prošle godine u prodaji, preuređenje Dvorca u “oazu za detoksikaciju”, kako je Žan jednom prilikom opisao svoje planove, teku ipak nešto sporije. Jedan od većih problema je nebriga nekih prijašnjih vlasnika pa sad sve treba detaljno preuređivati kako bi se stvorila poželjna destinacija za turiste nešto dubljeg džepa. Iako industrija ne nudi previše prostora za ulaganja, 

Nastavak na sljedećoj stranici...

  • Stranica 1/2
  • omer 06:55 09.Kolovoz 2018.

    Kud sreće da je u htvatskoj i Ruski plin, a ne kao što su hrvatski mudraci i mozgovi iz vlade počeli gradnju LNG-i terminala za ukapljeni sedam puta skuplji američki plin,i ovo sve što je pod Ruskom kontrolom će raditi ... prikaži još! i prihodovati sredstva a ne kao američki strvinarski fondovi sav kapital opljačkati i odnjeti u ameriku.

  • Avatar Monnilotta
    Monnilotta 01:54 09.Kolovoz 2018.

    Dobrodošli na najbolju stranicu sex dating ==>> Sexydrom.com