Deseci žena i djece, članova obitelji kosovskih džihadista koji su ratovali u Siriji, zrakoplovom su vraćeni na Kosovo u subotu, a cijela operacija provedena je uz velike sigurnosne mjere.
"Planirana operacija povrata nekih naših građana iz Sirije uspješno je završena", rekao je kosovski ministar pravosuđa Abelrad Tahiri u zračnoj luci u u subotu, prenosi HINA.
Njihov povratak Express je najavio samo koji dan ranije, navevši da se grupa od 108 majki i djece iz Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije želi vratiti u svoje domovine iz izbjegličkog logora Al Hol. U još dva sirijska kampa smještene su manje grupe albanskih obitelji. Prema studiji Soufan Centera iz 2017. godine, 90 osoba iz Albanije bilo je u redovima Islamske države, 138 s Kosova i nekih 140 iz Sjeverne Makedonije.
Al Hol čine tisuće šatora iza žičane ograde u sirijskoj provinciji Al Hasakah. Prema podacima Ujedinjenih naroda, trenutačno je tamo smješteno oko 73.000 ljudi. UN-ov ured za koordinaciju humanitarnih napora kaže da gotovo dvije trećine izbjeglica u kampu čine osobe mlađe od 18 godina. Otprilike 27% stanovnika kampa su žene.
Prema nekim drugim podacima, s Kosova je u ekstremističke milicije u rat u Siriji otišlo više od 300 građana Kosova, muškaraca, žena i djece. Oko 70 muškaraca koji su ratovali na strani islamističkih ekstremista ubijeno je u sukobima.
Otkako je ISIL pretrpio potpuni slom prvo u Iraku od sveiračke koalicije vladinih snaga, kurdskih trupa i lokalnih plemenskih organizacija, a potom i u Siriji prvo pod udarima Sirijske vojske uz pomoć Hezbolaha, Rusije i iranskih postrojbi, a zatim i s druge strane pod udarima pretežno kurdskog SDF-a uz pomoć SAD-a, otvorilo se pitanje što s tolikim civilima, točnije ženama i posebno djecom, članovima obitelji ISIL-ovaca.
Članovi obitelji ISIL-ovaca u toj priči nisu i jedini problem, ali su apsolutno najveći i sigurnosno najozbiljniji. Prije nekoliko mjeseci britanski Times objavio je izvještaj o 348 ljudi koji su s Kosova otišli u Siriju od 2012. Tiimes je ustvrdio da su ti ljudi, iako su otišli iz po slovu svog ustava sekularne parlamentarne demokracije, sada spremni vratiti se na Kosovo, navodno još uvijek odani ISIL-u, a neki od njih i s namjerama da tamo obnove ideju o kalifatu, izvorno ISIL-ovog vođe Abu Bakra al Bagdadija.
Kao glavni organizator kalifata na Kosovu, tvrdi Times, navodno je izvjesni Fitim Ljadrovci, koji je ratovao u jedinici najpoznatijeg kosovskog džihadista Lavdrima Muhadžerija. Još u prosincu 2016. Express je pisao o navodnom povratku Muhaxherija u domovinu, na Kosovo. Talijanski mediji su pisali da mu je ratni nadimak Abu Abdullah al-Kosovi, da se vratio sredinom studenog 2016. i, dok je bio u Siriji, da je predvodio Balkansku brigadu unutar Islamske države.
Snimljen je kako ubija zarobljenika RPG-om. Krajem 2014. godine ga je američki State Department proglasio svjetskim teroristom i raspisali su tjeralicu za njim. Interpol tvrdi da je rođen u ožujku 1989. u Kačaniku, te da je godinama radio u KFOR-ovu kampu u Ferizaju. Odatle je 2010. poslan u NATO-ov kamp u Afganistanu, odakle se vratio 2012., očito radikaliziran, i krajem 2012. otišao je u Siriju gdje se pridružio Frontu pobjede, lokalnom ogranku al Kaide.
S nastankom ISIL-a u Siriji, on se skupa s dijelom al Kaide pridružio al Bagdadijevom terorističkom pokretu i vjerskom kultu smrti. Zbog iznimno brutalnog postupanja sa zarobljenicima dobio je nadimak Koljač iz Kačanika, snimljen je i kako zarobljenicima reže glavu i tome slično. Nasuprot terorističkih vođa poput njega, mnogi koji su otišli u ISIL, posebno žene, vrlo brzo su shvatili da su izmanipulirani ISIL-ovom propagandom.
Republika Kosovo je tek jedna od mnogih zemalja koje sada imaju sigurnosni problem s povratkom svojih državljana iz redova ISIL-a. Policija Kosova sada je priopćila da je oko 150 žena i djece, uključujući 60 djece koja su rođena na bojištu, zarobljeno otkako je džihadistička skupina, tzv. Islamska država gubila svoja područja. Ostaje nejasno jesu li se današnjim dolaskom vratili svi državljani Kosova s bojišta na Bliskom istoku. Ni ministar, ni policija nisu kazali ništa o tome jesu li se na Kosovo vratili i borci.
Međunarodne i lokalne sigurnosne agencije prethodno su upozoravale na rizik koji predstavljaju ratnici povratnici. U 2015. godini Kosovo je izglasalo zakon kojim se sudjelovanje u stranim sukobima kažnjava kaznom do 15 godina zatvora. I dok je zakon prema militantima jasan, odnos prema civilima krajnje je problematičan zbog djece.
Svaka od europskih i drugih država itekako je dužna zaštititi svoje državljane, a posebno djecu koja su u ISIL-u u pravilu strašno istraumatizirana zlostavljanjem, scenama pokolja, egzekucija, nasilja, glađu, ratom, osobnim tragedijama... Tek pojedine članice EU-a u posljednje vrijeme pokreću rehabilitacijske programe za tu djecu, dok s druge strane mnoge još uvijek nisu sigurne niti da li da tu djecu uopće vrate.
Na Kosovu do sada nije bilo terorističkih napada islamista, iako je oko stotinjak muškaraca uhićeno ili optuženo zbog ratovanja u Siriji i Iraku. Neki od njih, međutim, ipak jesu osuđeni jer su planirali napade na Kosovu. Više od 100 djece i njihovih majki koji su se sada vratili na Kosovo, nakon nekoliko sati u zračnoj luci, u dva autobusa prevezeni su u vojnu bazu blizu Prištine pod velikim sigurnosnim mjerama. Vlada Kosova je napomenula da je određen oblik radikalnog islama uvezen na Kosovo preko dijela nevladinih organizacija s Bliskog istoka koje su djelovale na Kosovu nakon rata 1998. i proglašenja neovisnosti od Srbije.
