Tehno
373 prikaza

Glasamo na EU-izborima, ali ništa nije zaustavilo fake-news

Fake news, ilustracija
Max Pixel, FreeGreatPicture.com/CC0
Prije su ih najviše pokretale grupe iz Rusije, a sada to čine domaći ekstremisti po EU, samo uz pomoć iz npr. Rusije u pojačavanju glasina

Europske vlade stvorile su "specijalne timove" kako bi spriječile lažne vijesti. Europska komisija objavila je pravila o sprečavanju dezinformacija. Facebook je otvorio takozvanu “ratnu sobu” u sa 40 ljudi u Dublinu kako bi zaustavilo širenje lažnih vijesti na internetu.

No, unatoč svim tim mjerama, birači se i dalje suočavaju sa sofisticiranom internetskom kampanjom dezinformacija dok izlaze na birališta na izborima za Europski parlament. To su drugi po veličini demokratski izbori u svijetu iza Indije. Neuspjeh da se zaustave dezinformacije, uključujući propagandu mržnje o imigraciji i islamu, što je široko rasprostranjeno po društvenim mrežama, ističe koliko su ograničene mogućnosti vlada i tvrtki da se nose s onime što je postalo problem na izborima širom svijeta. To je fenomen koji je privukao pozornost još tijekom predsjedničkih izbora u SAD-u 2016. i koji se udomaćio na izborima od Njemačke do Brazila.

Cijepljenje Napokon Znanost Odsad antivakseri s Instagrama raus!

Takve internetske kampanje su se pokazale kao vrlo promjenjive i sve intenzivnije.

Prije su ih pokretale skupine uz podršku stranih sila, posebno Rusije, čija je vlada igrala središnju - i često javnu - ulogu u širenju lažnih priča, da bi to sada postale domaće ekstremističke skupine, organizacije koje podupire ili država ili digitalni prevaranti koji žele potkopati povjerenje birača u demokratske institucije.

"Potrebno nam je još puno stvari. Moramo više paziti na lažne račune i botove, svakako moramo biti što otvoreniji prema neovisnoj kontroli", rekao je Julian King, europski povjerenik za sigurnost, za Politico. "Također moramo biti svjesni da će oni koji imaju takve namjere, mijenjati i razvijati svoju taktiku."

Na izborima za Europski parlament 26. svibnja manipulacije uglavnom su usmjerene na pitanja kao što su antagonizam prema Europskoj uniji, mržnji prema političkim osobama s najviših razina poput francuskog Emmanuela Macrona i prema dolasku migranata u EU.

Analitičari kažu kako je teško izravno povezati takve kampanje dezinformacija s promjenama u individualnim navikama glasanja ljudi. No, kako se očekuje da će odaziv na europskim izborima biti nizak u mnogim zemljama, a razlike u rezultatima između velikih stranaka vrlo tanke u zemljama kao što je Francuska, gdje se Macronova stranka bori za svaki glas s krajnje desnim Nacionalnim skupom Marine Le Pen, tako da čak i mali utjecaji na glasanje može imati veliki utjecaj na ukupni ishod.

Alex Jones Sad je dosta! Top News FB đonom na neofašiste i fake news: Banirali sve!

"Većina dezinformacija je izgrađena na činjenicama, a zatim izmanipulirana kako bi navodila na pogrešne zaključke", rekao je Mikael Tofvesson, zamjenik šefa odjela u švedskoj Agenciji za građanske izbanredne situacije, čiji je tim zadužen za borbu protiv stranih pokušaja potkopavanja demokratskih institucija, uključujući i tijekom predstojećih europskih izbora.

"Ako želite voditi kampanju koja će ovako utjecati, to će imati veći učinak zbog relativno niskog odaziva na europskim izborima", dodao je.

Nije potrebno dugo tražiti lažne vijesti na internetu. Naći ćete ih unutar nacionalističkih Facebook grupa, Twitter mreža i internetskih stranica političkih ekstremista, koji čine mješavinu anti-establišmenta, anti-imigracijske i anti-EU retorike. Sadržaj stvoren u jednoj zemlji često se brzo prevodi i dijeli sa sličnim grupama u drugim državama EU-a.

U Italiji su to, primjerice, tvrdnje da George Soros, investitor milijarder, želi manipulirati ishodom europskih izbora. U Njemačkoj ekstremističke skupine otvoreno pitaju jesu li lijevo orijentirani političari potkopali sadašnju austrijsku koalicijsku vladu, u kojoj su nedavno užasno kompromitirani pripadnici iz Slobodarske stranke, politički vrlo desne. U Francuskoj krajnja desnica rutinski raspiruje lažne vijesti o navodnim zločinima afričkih imigranata kako bi potaknuli mržnju i podjele u zemlji.

Teorije zavjere To je njihov patent Top News 'Operacija zaraza': Kako su izmišljene prve lažne vijesti

Samo ovog tjedna otkriveno je više od 500 Facebook stranica i skupina u EU koje su raspačavale lažne priče ili koristile druge manipulativne taktike za promicanje ili krajnje desnih ili anti-EU skupina, navodi se u kampanji grupe Avaaz. Sveukupno, lažni računi na društvenim mrežama prikupili su više od 500 milijuna pregleda od početka 2019. godine. U Njemačkoj je TV kuća ARD otkrila veliku mrežu vjerojatno automatskih Twitter računa koji šalju desetke tisuća poruka u smjeru stranke desnice AfD.

Kako bi pojačali doseg takvih poruka, političke stranke i njihovi pristaše prate trendove na internetu, nadajući se da će iskoristiti najnovije vijesti - poput nedavnog požara u požaru Notre Dame u Parizu - kako bi objavili svoju dezinformaciju o uzrocima. Takva taktika nije u suprotnosti s pravilima društvenih medija protiv promicanja govora mržnje, jer se većina tih dezinformacija temelji na manipulaciji činjenicama i ne smatra se izravnim lažnim vijestima ili nezakonitim sadržajem.

Za razliku od tradicionalnih stranaka s postojećim nacionalnim mrežama, rubne političke stranke s ograničenim političkim resursima moraju se okrenuti digitalnim platformama kako bi okupile potencijalne birače. Oni često spajaju političko oglašavanje, što kombiniraju izvještajima s vijestima i glasinama po društvenim medijima kako bi privukli pozornost većine populacije i medija.

Unutar tog hibridnog pristupa, često je teško odvojiti dezinformaciju od legitimnog političkog govora, navodi Chloe Colliver, šef jedinice za digitalna istraživanja Instituta za strateški dijalog, londonskog think-tanka koji prati online ekstremizam.

Alex Jones Alex Jones Top News Životna priča najgoreg medijskog lažljivca na svijetu

Kao odgovor na to, europski su dužnosnici zahtijevali da društvene medijske tvrtke učine više u borbi protiv širenja mržnje i lažnih vijesti.

No, tamošnji menadžeri tvrde da njihova odgovornost nije da izigravaju policajce na materijalu s interneta, od kojega većina - iako odbojna mnogim biračima – tehnički nije protuzakonita. Giganti društvenih medija također su se udružili s provjeravateljima činjenica EU-a kako bi razotkrili lažne izvještaje na njihovim mrežama, iako su takva partnerstva do sada imala minimalan utjecaj na sprečavanje širenja lažnih priča.

"Priznajemo da neki ljudi misle da bismo trebali izbrisati sve", rekao je Richard Allan, glavni lobist Facebooka u Europi, koji je priznao da tvrtka još uvijek nema što za objaviti o uspješnosti napora koje je poduzela u borbi protiv digitalnih kampanja usmjerenih na obmanjivanje europskih birača.

Dok Europa ide prema biračkim mjestima, vlade i stručnjaci za nacionalnu sigurnost ubrzano rade na tome što mogu napraviti protiv sofisticiranih dezinformacija koje se pokreću iz Kremlja. Pokazalo se da je to jako teško.

U novom internetski premreženom svijetu gdje nacionalističke i ekstremističke skupine koriste poruke koje su često povezane, ali ne i izravno u skladu s proruskim političkim stavovima, otkrivanje izravne veze s Moskvom je poput pronalaženja igle u plastu sijena, kaže visoki dužnosnik iz East Stratcoma, radne skupine EU-a, zadužene za praćenje ruskih dezinformacija. Službenik je govorio pod uvjetom da ostane anoniman jer nije ovlašten govoriti javno.

Fake news, ilustracija Čak i premijer Top News Luda priča o trolu koji radi budale od pola Češke

Stručnjaci kako su skupine koje sponzoriraju Rusi promijenile taktiku od predsjedničkih izbora u SAD-u 2016., tijekom kojih su stvorili vlastiti lažni sadržaj kojim su prevarili američke birače.

Sada, automatizirani računi društvenih medija, poznati kao roboti, s labavim vezama s Rusijom, promiču domaće političke skupine na društvenim medijima, često zagovarajući argumente obiju strana u vrućim temama kao što je predstojeći Brexit. Cilj je skrivanje iza postojećih ekstremističkih korisnika koji imaju brojne pratitelje po društvenim mrežama.

"Stvaranje nečega iz ničega zaista je teško", rekao je Ben Nimmo, stručnjak za dezinformacije u Atlantskom vijeću. "Puno je lakše samo dati zamaha već postojećem sadržaju."

Političari se bore protiv toga, no neki europski čelnici kao što je talijanski Matteo Salvini otvoreno podupiru Kremlj. Za to vrijeme zakonodavci EU-a rastrgani su između toga što ih se proziva za policijski nadzor na internetu i prisiljavanja velikih tehnoloških kompanija da preuzmu veću odgovornost za ono što je objavljeno na njihovim mrežama.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.