Tehno
644 prikaza

Roboti kradu poslove obrazovanima

Scena iz filma Ja, robot
20th Century Fox
Kad je čovjek postao stroj, kad je po cijeli dan radio uvijek iste radnje, zamijenjen je strojem

Prema analizi briselskog instituta Breugel, čak 55 posto poslova u Hrvatskoj ugroženo je tehnološkim promjenama. To ne znači da će svi ti poslovi biti izgubljeni, da će ih preuzeti računala, roboti, strojevi. 

Za mnoge poslove će se trebati doškolovati, u drugima će se trebati prebaciti na novo radno mjesto, u trećem slučaju radit će se pola na jednom pola na drugom poslu itd. U svakom slučaju – stres.

Tehnologija više ne olakšava rad nego izlaže radnike novim stalnim neizvjesnostima.

Na pitanje koji su poslovi najviše izloženi riziku od tehnološkog stresa očekivani je odgovor - svi. 

Do jučer se pretpostavljalo da će roboti i računala preuzeti prije svega najjednostavnije poslove, kao što je rad na traci u tvornici. 

To se zaista godinama i događalo. U knjizi o usponu robota u industriji (“Rise of Robots”) Martin Ford uočava nešto manje očekivano, da automatizacija uzima poslove onima koji su obučeni i obrazovani da se služe računalima. 

Ustvari, to se trebalo pretpostaviti: kad se čovjek na poslu pretvori u računalo, računalo mu uzme posao. Kakva podvala

Tako se dogodilo i u industriji – kad je čovjek postao stroj, kad je po cijeli dan radio uvijek iste radnje, zamijenjen je strojem.

Sad se to događa i u drugim poslovima. Potvrđuje to vijest objavljena ovih dana – velike banke otpuštaju desetke tisuća zaposlenih

Najveća nizozemska banka po kreditima, ING banka, objavila je da će otpustiti 5800 zaposlenih a još 1200 će doškolovati i premjestiti na nove poslove. 

Ukupno, dakle, 7000 ljudi samo u ovom navratu. Njemačka Commerzbank objavila je da će do 2020. godine ukinuti do 10.000 radnih mjesta. 

Poslovi će biti automatizirani i prepušteni strojevima. 

Škotska banka RBS planira šalterske poslove, razgovore s korisnicima također prepustiti robotima. Talijanski Unicredit, vlasnik Zagrebačke banke, objavio je potkraj prošle godine da će do 2018. godine broj zaposlenih smanjiti za više od 18.000.

To je više od deset posto od oko 147.000 zaposlenih u Unicreditu širom svijeta. U trgovanju na burzi računala su preuzela 90 posto poslova koje su dosad obavljali ljudi.

Financije, nekoć najlukrativnije zanimanje u koje su hrlili svi školovani, odjednom se našlo na udaru. Ne radi se samo o otpuštanju. 

Riječ je o tome da je suvremena tehnologija omogućila da se sve više radnika unajmljuje povremeno, privremeno, na određeno vrijeme, po poslu.

Ima, dakle, posla, ali nema stalnog radnog mjesta. Višnja Samardžija i Hrvoje Butković, znanstvenici iz zagrebačkog Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), potvrdili su brojčano da se u Hrvatskoj rad na određeno vrijeme popeo na dvadesetak posto. 

Uz to raste i tzv. agencijski rad, na nekoliko dana, po poslu. Prije je takvo što bilo teže izvedivo jer nije bilo lako naći radnika baš kad je potreban. Sad je to putem interneta čas posla.

U Hrvatskoj, agencijski rad zasad se odnosi samo na jednostavnije poslove, kao što je čišćenje, selidbe, organizacije svadbi i drugih zabava te slične povremene poslove.

Međutim, i ljudi koji su se školovali za razna stručna zanimanja teško pronađu stalni posao jer se njihove usluge mogu dobiti preko interneta. To je slučaj, primjerice, s grafičkim dizajnerima.

Internetska stranica fiverr. com dala si je naziv po tome što se ondje može dobiti logotip za firmu za samo pet dolara (five - pet). 

Danas ta stranica za niske cijene nudi stotine usluga, kao što su poslovi prevođenja, kreiranja jednostavnog videa, pa čak i programiranje jednostavne aplikacije za mobilni telefon za vašu firmu. 

Širom svijeta postoje programeri koji su spremni za vrlo nisku cijenu obaviti poslove koji su sve automatiziraniji. 

Fama koja se stvara u Hrvatskoj da će obrazovanje za tehnička zanimanja spasiti mlade može biti zavaravajuća. Isplati li se ipak obrazovati se? I da i ne. Ovisi o vrsti i kvaliteti obrazovanja. 

Iako poslodavci češće javno traže one s najviše srednjom školom, u Hrvatskoj se obrazovaniji ipak lakše zapošljavaju.

Iva Tomić s Ekonomskog instituta Zagreb ustanovila je u nedavnom istraživanju da “obrazovanje ima ograničen utjecaj na zapošljavanje”.

Stvar je u tome da mnogi biraju obrazovanje samo zato što su nezaposleni. Ali ponekad izaberu struku koje sutra neće biti. 

Nijedno obrazovanje više ne jamči zapošljavanje, ali s nekim obrazovanjima ima više šansi. 

Poželjna su ona znanja i vještine koje se mogu primijeniti na više radnih mjesta. 

To ne znači da će posao biti zagarantiran, da neće biti stresa i neizvjesnosti, nego da su veće šanse da se gubitak posla lakše prevlada i brže pronađe novi posao.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.