Tehno
3013 prikaza

Roboti će brati naše voće i povrće - brži su i jeftiniji

Roboti berači grožba
Getty
Hrvatska bi na ovaj način mogla pokriti nedostatak radnika, a i manjak u proizvodnji voća i povrća

Bok uz bok, na farmi jagoda na Floridi rade profesionalni berači jagoda s jedne strane goleme plantaže, i velika mašina, gotovo robot, s druge strane plantaže. 

Imaju deset sekundi po biljci, i moraju nježno ubrati krhko i gnjecavo voće.

S jedne strane se bere na način na koji se to radi već stoljećima, dok se s druge strane nalazi tehnološki napredak koji bi, kažu inženjeri, već sljedeće godine mogao zamijeniti ljudskog radnika. Nadimak mu je Harv, prema imenu kompanije - Harvest CROO Robotics.

Automatizacija berbe nešto je s čime će se i Hrvatska "suočiti" te se tiče i nas ako mislimo zadržati jednake cijene voća i povrća. Osim toga, već se duže ističe kako Hrvatska ne proizvodi dovoljno voća i povrća, dio problema leži upravo u činjenici da je radnika sve manje, a njih bi mogli zamijeniti upravo roboti.

"Broj radnika koji su voljni to raditi je sve manji. Ako to ne riješimo automatizacijom, prosječna si osoba neće moći priuštiti voće i povrće", kaže Gary Wishnatzki, treća generacija uzgajivača jagoda.

Problem je, globalno, tako važan i velik da se čak kompeticija ujedinjuje u tome da financira Harva, koji je sakupio oko devet milijuna od korporacija poput Driscoll’s i Naturipe Farms.

Wishnatzki, koji je Harva kreirao s nekadašnjim Intel inženjerom Bobom Pitzerom, jednim od umova iza televizijskog hita “BattleBots", investirao je tri milijuna vlastitih dolara.

No, mašina je i dalje poprilično nespretna.

Tijekom testiranja prošle godine, Harv je nabrao samo 20 posto cjelokupnog uroda bez nekog problema. Cilj ove godine jest pobrati pola voća, a da ne padne ili zgnječi se. Ljudi to uspiju napraviti sa 80 posto uroda, barem su zasada takvi omjeri.

Scena iz "Terminatora" Umjetna inteligencija Znanost 'Tretirajte robota kao roba i on će se sigurno pobuniti!'

No, činjenica je da se Harv ne treba odmarati, ne treba mu viza, godišnji odmor ili bolovanje. Sastoji se od 16 manjih čeličnih robota koji sa svojim kandžicama, navođeni kamerama i svijetlima "hvataju" voće.

Uzgajivači, a to se događa i kod nas, kažu kako je sve teže unajmiti dovoljno ljudi da poberu voćke prije no što istrunu.
Sve manje sezonaca dolazi iz Meksika, sve se manje Amerikanaca želi time baviti koliko god da im se dobri uvjeti ponude.

Podsjeća na hrvatski turizam ali i sezone u poljoprivredi.

Ideja je da čak i ako uroda ima sve više, da se produktivnost poveća tehnologijom.

Roboti berači jagoda | Author: Getty Getty
Slično se, ako razmislimo, desilo i u proizvodnji. Tvornice više proizvode sa više tehnologije, a manje ljudskih zaposlenika.
Harv bi trebao (u isto vrijeme) obavljati posao oko 30 zaposlenika, te brati pet jagoda u sekundi.

Washington Post piše kako se američki farmeri žale jer im je Trump "zatvorio pipu" sezonskih radnika iz, mahom, Meksika. Od oko 850.000 radnika na farmama oko polovica nije u državi legalno.

Analitičari kažu da nedostatak radnika već "gura gore" nadnice. Od 2014. do 2018. skočilo je sa 11.29 $ prema 13.25 $, kaže ministarstvo agrikulture.

Izračunalo se čak i to da farmeri potpuno izgube "radnike na crno" plaće bi skočile za 50 posto, a cijena proizvoda za 40 posto.
Ima i drugih troškova. Od 2015. u Kaliforniji, koja proizvodi najviše voća i povrća, prekovremeni se plaćaju za sve iznad osam sati rada, a ne 10, kako je nekoć bilo.

"Automatizacija je dugotrajno rješenje, s obzirom na nevoljkost domaćih radnika da naprave taj posao", kaže Tim Richards, iz W.P. Carey School of Business.

Wishnatzki kaže da mu je prošle godine istrunulo oko milijun dolara jagoda, i da iskusne berače plaća po 25 dolara na sat.
Iako berači uz Harva gotovo da ne bi bili potrebni, ne bi sva radna mjesta nestala. Wishnatzki kaže da bi na njegovoj farmi berači postali tehničari.

"Trebaju nam zaposlenici koji bi čistili i popravljali Harva", kaže. Neki su radnici skeptični i to ne skrivaju.

"Vidim robota i pomislim si kako više nećemo imati posao", kaže Antonio Vengas, jedan od 600 ljudi koji rade na imanju za vrijeme berbe.

Vengas se na Floridu preselio prije 15 godina iz meksičke savezne države Oaxaca i zarađuje 25 dolara na sat. Ima sezonsku radnu vizu. Sretan je s plaćom, i motiviran.

"Ljudi mogu brati jagode bez da ih oštete. Znaju i koje su premale ili trule, mašine to ne mogu", objašnjava.

I udruge radnika i sindikati misle da roboti još nisu spremni preuzeti posao.

"Kako će mašine brati nježno grožđe, jagode ili nešto treće kada kupci zahtijevaju da to savršeno izgleda.", kaže Giev Kashkooli iz United Farm Workers of America koji predstavlja oko 20.000 radnika.

Sindikati se, međutim, kaže Kashkooli, ne bune protiv tehnološkog napretka. 

"Robotika može fizički olakšati posao te pomoći ljudima da više zarade", kaže.

Radi se i na robotu koji bi sa svojih 12 mehaničkih ruku brao jabuke. Vozi se po voćnjaku, fotografira stabla i onda traži voćke koje stavlja na pomičnu traku. Takvi bi se "pomoćnici" na tržištu trebali naći za tri godine.

Farmeri koji ne mogu naći dovoljno ljudi žele ih čim prije. Napominju kako se posljednji tehnološki napredak što se jabuka tiče dogodio onda kada su izmišljene ljestve.

Sophie, prva robotica Sophie Tehno Prva robotica:"Voljela bih imati djecu"

Robot rijetko kada našteti jabuci, ali košta 300.000 dolara - previše za većinu budžeta.

Kad se testiralo Harva na farmu su došli poljoprivrednici i znanstvenici iz gotovo cijelog svijeta. Harva promatraju i pipkaju sa interesom i znatiželjom. 

"Ovo je nova industrijska revolucija", kaže Blaine Staples, uzgajivač jagoda iz Kanade. Njegova je, kaže, farma mnogo manja, ali može se zamisliti da iznajmi Harva na sezonu - dok je god to u rangu s njegovim trenutnim troškovima.

Prema biznis modelu Harva, tako bi i trebalo biti, plaćalo bi se otprilike onoliko koliko s plaća sezonce.

"Puno je Amerikanaca postalo lijeno. Oni bi plaću ali ne i posao. Ako se posao može automatizirati bez da se žrtvuje kvaliteta, to je pobjeda", kaže jedan uzgajivač iz Sjeverne Karoline.

U bijeloj prikolici, na velikim ekranima inženjeri gledaju što Harv "vidi". Bljeskaju svijetla, a "pačje noge", kako ih znanstvenici zovu, beru jagode.

"Najbolji pogled", kaže inženjer Alex Figueroa koji napominje kako za sada nema nekih velikih grešaka ili propusta.

"Pokucaj o drvo", kaže drugi inženjer.

Na drugom djelu farme radi se kao uvijek. Berači u dugim rukavima, da se zaštite od sunca, i s maramama oko vrata (iako je jako vruće) beru jagode i stavljaju ih u plastične vrećice. Onda jure do supervizora koji skenira svako pakiranje. Plaćeni su po pakiranju.

Usporiti se znači biti manje plaćen. U blizini je stari školski autobus koji ih besplatno vozi do centra. Većina ih spava u smještaju kojeg je Wishnatzki sredio.

Santiago Velasco ima 65 godina te ovdje radi već 35 godina. Radio je gotovo svaki posao - brao je, navodnjavao, sadio i kopao.

Harv ga uopće ne zabrinjava.

"Mislim da neće raditi jer ljudi bolje znaju raditi, i ako su ispraksirani su brži", kaže.

To se pokazalo i na ovaj dan demonstracije.

Robot je pobrao oko pola uroda sa svake biljke, a dio je završio zgnječen. Ipak, za inženjere je to pomak, i sigurni su da će već sljedeće godine biti u širokoj upotrebi i to ne samo u SAD-u.

  • ZlatkoZD 15:38 15.Ožujak 2019.

    Uvedite svugdi robote! Dajte otkaze ljudima neka roboti rade!!! Hoćete li robotima posli prodavati voće i povrće?