Tehno
324 prikaza

Porazni rezultati najvećeg istraživanja o fake newsu

Twitter
REUTERS
Studija je tako pokazala kako je laž dominantna jer se lažne vijesti i netočne glasine šire brže, dopiru do više ljudi i ulaze dublje u društvene mreže

Jednom davnom Jonathan Swift je napisao: Laž leti a istina polako ide šepajući za njom. Iako je to izreka stara tri stoljeća mogla bi biti dobar opis današnjih socijalnih medija, ako je vjerovati podacima objavljenima u dosada najambicioznijoj studiji 'fake newsa' koja je objavljena prošlog tjedna. 

Studija je analizirala svaku veću vijest objavljenu na engleskom jeziku na Twitteru od početka njegovog osnutka, a obuhvatila je 126.000 priča koje je 'tvitalo' 3 milijuna korisnika tijekom više od deset godina. I pokazala je kako istina gubi utrku s glasinom, laži i obmanom. Studija je tako pokazala kako je laž dominantna jer se lažne vijesti i netočne glasine šire brže, dopiru do više ljudi i ulaze dublje u društvene mreže. Soroush Vosoughi vođa istraživačkog tima koji se istraživanjem ove problematike bavi od 2013. godine naglašava kako je jasno da lažne informacije pobjeđuju istinite. 

"I nije to samo zbog botova, ima to neke veze i s ljudskom prirodom", naglašava. Istraživanje je alarmiralo znanstvenike.

Twitter Unosan biznis Tehno Varaju vas: Prodaju vam lažne profile i to masno naplaćuju

"Moramo redizajnirati naš informatički ekosistem u 21. stoljeću", napisala je grupa od 16 političkih znanstvenika u eseju objavljeno u magazinu Science. Pozivaju na novu seriju istraživanja "koja bi smanjila širenje lažnih vijesti i bavila se temeljnim patologijama".

Kako do novog društva koje cijeni i promovira istinu?

Nova studija pokazuje kako to neće biti baš lako. 

Istraživači su tako otkrili kako je veća vjerojatnost da će lažna vijest postati veliki hit i kažu kako se lažna priča prosječno šest puta brže širi od istinite priče. Iako lažne vijesti pobjeđuju istinite na svim područjima, najviše lažnih priča može se naći na području politike. Korisnici Twittera, kako je pokazalo istraživanje, vole širiti lažne vijesti, bez obzira o tome koliko imaju pratitelja. A upravo je 70 posto veća vjerojatnost da će se lažne vijesti više proširiti u usporedbi s istinitim vijestima. 

Facebook Budućnost stiže Tehno Umjetna inteligencija preuzima Facebook

Sigurno ste pomislili kako je 'bot' odgovoran za širenje lažnih priča. No znanstvenici su otkrili kako 'botovi' zapravo ne čine veliku razliku u širenju lažnih vijesti. Kako bi procijenili je li račun korisnika, njegov profil 'robotski' ili ne, upotrijebili su algoritama nazvan Botometer poznat i pod nazivom Bot or Not. Uspoređujući dvije kategorije, robota i ljudi, otkrili su kako i jedni i drugi laži šire gotovo jednako. 

"Ovo je jako impresivna i zanimljiva studija čiji rezultati pokazuju kako se lažne tvrdnje šire brže i dalje od istinitih, što je potvrđeno na velikom uzorku vijesti", naglašava Rasmus Kleis Nielsen, profesor političke komunikacije sa sveučilišta u Oxfordu. 

"Mislim da je to jako pažljiv i važan rad. To je izvrsno istraživanje kakvih trebamo još", rekao je Brendan Nyhan sa sveučilišta u Dartmouthu.

"Ne postoji razlog za sumnju u rezultate studije", rekao je Rebekah Tromble profesor političkih znanosti sa sveučilišta Leiden.

Što je zapravo istina i kako to znamo?

Jedan od autora studije Deb Roy naglasio je kako ih je na ova istraživanja potaknuo bombaški napada u Bostonu 2013. godine. Naime, 15. travnja 2013. godine dvije bombe eksplodirale su u blizini rute bostonskog maratona u čemu je poginulo troje ljudi a ozlijeđeno stotine. U tom trenutku Twitterom su se počele širiti teorije zavjere i razne informacije o tome što se dogodilo. Kulminacija je bila 19. travnja kada je guverner Massachusettsa zatražio da milijun ljudi ostane u svojim kućama dok policija provodi veliku potjeru, piše The Atlantic.  

Surfanje po internetu POSJETITE PERU Voices Veliko istraživanje: Dominacija interneta u Hrvatskoj sve veća

"Dva dana bili smo zatvoreni u kućama, pa nam je Twitter bio jedini izvor informacija. Čuli smo puno informacija koje nisu točne, ali smo i čuli puno informacija koje su se pokazale točnima", rekao je Roy.  Ubrzo nakon normalizacije stanja Roy i njegov savjetnik Vosoughi, tada student, dogovorili su se kako će pokrenuti istraživanje.

Napravili su neku vrstu 'stroja koji traži istinu' – algoritma koji je mogao pregledati sve tweetove i iz njih izvući činjenice koje su najvjerojatnije točne. Fokusirao se na tri atributa određenog tweeta: verifikaciji autora, jeziku kojeg koristi i propagandom određenog tweeta diljem mreže.

No ono što ih je posebno zanimalo je bilo pitanje kako računalo zna što je istina.

Mark Zuckerberg Novi skandal Top News Zuckerberg priznao: Rusi utjecali na američke izbore

Okrenuli su se provjeri informacija od treće strane, tj. stranicama za provjeru činjenica uključujući i Snopes, Politifact i FactCheck.org uz pomoć kojih su generirali listu desetak tisuća online glasina koje su se proširile Twitterom tijekom deset godina. Zatim su istraživali Twitter u potrazi za ovim glasinama uz pomoć tražilice u vlasništvu društvene mreže Gnip.

Pronašli su oko 126.000 tweetova koji su retvitani preko 4.5 milijuna puta, neki s poveznicama na lažne vijesti na drugim stranicama. Neki su sami pokrenuli glasine ili preko teksta na tweetu ili preko slike u prilogu. Posebno ih je iznenadilo otkriće usporedbe popularnosti lažne glasine i prave vijesti. Postoji niz načina na koji neki tweet može dobiti 10.000 retvitova.

Ako netko poznati pošalje npr. Tweet A, a ima nekoliko milijuna pratitelja, možda će 10.000 ljudi vidjeti taj tweet i podijeliti ga i sami. I tako ga proširiti još i dalje. U slučaju nekoga s manje pratitelja koji pošalje npr. Tweet B a ima 20 pratitelja,  retvita ga netko od njihovih pratitelja i onda netko drugi i dalje i tako dalje. Iako imaju istu publiku, kažu znanstvenici, Tweet B ima veću dubinu. 

Potvrđuju kako lažne vijesti dominiraju, obuhvaćaju veću publiku i ulaze puno dublje u društvene mreže od istinitih. Tako je istraživanje pokazalo kako istinite vijesti na mogu povezati više od 10 retvitova, dok lažne vijesti mogu to povezati lanac od 19 linkova. 

Objašnjavaju to na primjeru predsjedničkih izbora u SAD-u. 

Svjedočenje odvjetnika društvenih mreža Izbori Top News Rusi su preko Facebooka htjeli razbiti SAD

U kolovozu 2015. godine na društvenim mrežama pojavila se glasina kako je Donald Trump bolesnom djetetu dozvolio upotrebu svog zrakoplova. Iako je Snopes potvrdio kako je riječ o istinitoj priči, samo 1.300 ljudi priču je proslijedilo dalje. 

U veljači 2016. godine kružila je glasina kako je Trumpov stariji rođak nedavno umro i kako je po svojim posljednjim riječima zapravo bio protiv Trumpa, predsjednika.

"Kao ponosni nositelj Trump prezimena ja vas preklinjem nemojte dozvoliti da ta hodajuća vreća sluzi postane predsjednik", stajalo je posljednjim riječima. Snopes međutim nije pronašao dokaz postojanja njegovog rođaka, a ni posljednjih riječi, pa je priču odbacio kao neistinu. Unatoč tome priča je bila podijeljena 38.000 puta i otišla je puno dublje nego priča s bolesnim djetetom. Tako je bilo i s lažnom pričom kako je boksač Floyd Mayweather nosio muslimanski šal na glavi za vrijeme Trumpovog mitinga koja je također proslijeđena više puta od priče bolesnog djeteta.

Pomažu li botovi u širenju lažnih vijesti

Ruski hakeri koji su širili lažne vijesti kroz komentare i postove postali su 'bot stručnjaci'. No znanstvenici su otkrili kako 'botovi' zapravo ne čine veliku razliku prilikom širenja lažnih vijesti. Kako bi procijenili je li račun korisnika, njegov profil 'robotski' ili ne, upotrijebili su algoritam nazvan Botometer poznat i pod nazivom Bot or Not. Uspoređujući dvije kategorije, robota i ljudi, otkrili su kako i jedni i drugi laži šire gotovo jednako. Vosoughi tako napominje kako studija ne donosi odluku je li se upotreba botova promijenila oko izbora 2016. godine.

"Nismo istraživali izmjenu uloge botova tijekom vremena. Zanimljivo je to pitanje i vjerujem kako ćemo se njima baviti u budućnosti", naglasio je Vosoughi. 

Barack Obama i princ Harry Društvene mreže Top News Obama: "Internet može dovesti do balkanizacije društva"

Mnogi znanstvenici koji se bave istraživanjem politike pitali su se i na koji način studija definira 'vijesti'. Smatraju kako mnoge stranice koje bi trebale istraživati vijesti zapravo miješaju veliki niz različitih netočnih informacija, kao su su urbane legende, prevare, neistine, šale, satiru i 'fake news'. Ne bave se posebno lažnim vijestima - vijestima koje izgledaju poput pravih, s pravim sadržajem, koji je prošao novinarski proces, a zapravo su izmišljene.

Titulu vijesti koja se najviše puta prenijela dugo je godina držao tweet koji je proslavio Obamin ponovni izbor za predsjednika. Iako je njegova pobjeda bila opće poznata stvar, stranica za provjeru informacija nikada ju zapravo nije službeno potvrdila. 

Pravo je pitanje zašto se lažne glasine ili vijesti brže šire. Istraživanje je tako pokazalo kako lažne priče izazivaju strah, gnušanje i iznenađenje, dok istinite priče izazivaju tugu, radost, očekivanje i povjerenje. Iznenađenje je bila najveća reakcija na lažne vijesti, što Vosoughi objašnjava time kako su lažne vijesti povezanije s ljudskom prirodom i upravo zato ih privlače više. Već je poznato, kažu znanstvenici kako će ljudi prije proširiti negativnu vijesti od dobre, upravo zato što izaziva šok, iznenađenje i nevjericu.

Mark Zuckerberg NOVITET Tehno Na Facebooku će biti više vijesti, manje prijatelja

"Ovo otkriće slično je i drugima na različitim poljima, kao što je psihologija i komunikacijske znanosti. I dosta je intuitivno", rekao je Rebekah Tromble.

"Najčešće su online informacije negativne i nove, a to posebno zaokuplja ljudsku pažnju i želimo informaciju podijeliti s drugima jer nas više zanima nego pozitivna vijest", rekao je Brendan Nyhan, sa sveučilišta u Dartmouth.

Dodaje kako je puno lakše kreirati bot, automatiziranu vijest, budući da nije ograničena stvarnošću. Pohvalio je Twitter zbog dostupnosti informacija i pozvao Facebook da učini isto. 

"Društvene mreže u ovakvim istraživanjima potreban su izvor. Imamo toliko toga za naučiti, ali smo ograničeni jer istraživanja ne možemo obaviti bez suradnje s društvenim mrežama", naglašava.

Ljudi na mobitelima Ne trebaju urotu Tehno Znanstvenici: Širenje lažnih vijesti u ljudskoj je prirodi!

Smatra kako one utječu na veliku količinu vijesti koje ljudi dobivaju. 

"Količina moći kojom sada ove platforme raspolažu trebalo bi značiti da sada moraju osigurati preglednost i transparentnost. Mi može proučavati Twitter svaki dan, ali samo 12 posto Amerikanaca ga koristi. Iako je važan novinarima i stručnjacima, on ipak nije izvor vijesti za većinu ljudi", naglašava.

U izjavi je koju je Twitter objavio stoji kako se nadaju da će proširiti svoj rad uz pomoć vanjskih stručnjaka. U seriji tweetova prošlog tjedna njihov šef Jack Dorsey naglasio je kako se kompanija nada da će "poboljšati kolektivno zdravlje, otvorenost, javnost građanskog razgovora".

Ova otkrića će se najvjerojatnije primijeniti i na Facebook. 

Većina korisnika Twittera većinom je ipak širila istinite priče. Veća je vjerojatnost kako će lažne priče dijeliti korisnici s malim brojem sljedbenika ali će ih i dalje širiti brže, smatraju znanstvenici.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.