Kad se putnik približava kineskom gradu Shenzhenu, ima dojam da izdaleka gleda u zid nebodera. Ovaj grad u samo 40 godina izrastao je od malenog ribarskog naselja u financijsko i tehnološko središte sa 12 milijuna stanovnika. I taj grad je, kao i toliki drugi u Kini, lud za neboderima. Od 128 zgrada viših od 200 metara, izgrađenih u svijetu u proteklih godinu dana, u Kini ih se nalazi 70 posto.
Samo u Shenzhenu njih 11, više nego u cijelom SAD-u i skoro dvaput više nego u sljedećem kineskom gradu, točnije nego u Chongqingu i u Guangzhou u Kini, odnosno Goyangu u Južnoj Koreji sa po šest nebodera te visine. Sve je počelo 1980. kada je kineski reformistički vođa Deng Xiaoping proglasio da se površine pod farmama uz granicu s Hong Kongom imaju prevoriti u tzv. Posebnu ekonomku zonu.
To je značilo da će se tamo poslovati tržišno slobodnije nego u ostatku zemlje i investitori iz Hong Konga i drugdje naprosto su pohrlili. Urbanisti su od početka odlučili da će se u Shenzhenu nabacivati neboderima. Za CNN je Juan Du sa Sveučilišta u Hong Kongu rekao da su neboderi dio DNK Shenzhena: "Tu su neboderi naprosto dio slike grada. Od sredine 80-ih do ranih 90-ih izgradio je više visokih zgrada nego bilo koji grad u Kini."
Shenzhen se često naziva "kineskom silicijskom dolinom", jer se tamo smjestilo mnoštvo megakorporacija, poput Tencenta, a pored toga još i mreža malih tvrtki. Ulogu je igralo i to što je Shenzhen smješten u uskoj pruzi ravnog terena između planina i granice s Hong Kongom. Osim zgrada, tamo su izgradili i mrežu brzih željeznica i podzemne, te grad ne pokazuje nikakve znakove posustajanja. U tom gradu, povrh već postojećih 49 nebodera viših od 200 metara, u gradnji ih je još 48.
Samo, i tu postoji kvaka. Shenzhen raste i cvate, a u drugim velikim gradovima Kine sve su češći prazni uredi, pa analitičari tržišta nekretnina smatraju da se Kina preračunala, da je upala u preizgrađenost. Krajem prošle godine praznih poslovnih zgrada u Pekingu bilo je osam posto. Do kraja 2019. smatra se da će to biti već 13 posto. Najviša zgrada u Kini, Shanghai Tower, visok 632 metra, uglavnom je prazan još od dovršetka 2015. Diljem Kine utrka u vis dovela je do pojave predimenzioniranih zgrada.
Zifeng Tower u Nanjingu dvaput je viši od sljedeće najviše zgrade. Gradi se i tamo gdje nema nikakvog opravdanja. Cijeli gradovi su iznikli na mjestima poput Ordosa, usamljenog naselja u Pustinji Gobi, da bi onda godinama zjapili prazni. Tianjin je izgradio tri središnja poslovna distrikta krcata neboderima, od kojih je jedan oblikovan prema Manhattanu. Pojedine medijske analize koriste "neboderski indeks", što je ideja Andrewa Lawrencea iz 1999. prema kojem je uzlet investicija u nebodere predznak skore recesije.
No, u slučaju Shenzhena, to je po svoj prilici znak naprosto ekonomske eksplozije. U tom gradu je BDP po stanovniku viši nego igdje u Kini i nekretninama cijena stalno raste. Prošle godine tu su se prodavali najskuplji stanovi u Kini, prosječno za po 6500 dolara po metru četvornom, a ništa drugačije nije ni po pitanju poslovnih prostora. Tu se nalazi i četvrta najviša zgrada na svijetu, 600 metara visok Financijski centar Ping An.
Ipak, David Ji iz konzultantske tvrtke Knight Frank kaže da "građevine u Shenzhenu čak ne pokazuju trend tolikog rasta u visinu kao primjerice u Shanghaiju i drugim gradovima". Drugim riječima, taj grad nebodere gradi punom parom, ali ne tek zato da bi se netko s njima reklamirao. Urbanistički planeri u Shenzhenu ne toleriraju prazne zgrade, nego zaokružuju kompletan gradski izgled.
Hongkonški arhitekt Stefan Krummeck sa svojom tvrtkom TSP Farrells izgradio je 442 metra visok neoder, drugi najveći u Shenzhenu. "U gradnji tako daleko u visinu uvijek postoji određeni ego-trip, no Shenzhen je u pravilu održiv. Neboderi su umjereni. Super-velikih građevina je samo nekoliko, a i one se jako dobro uklapaju među ostale."
