Stoljećima su ga zvali "Azurnim prozorom", "Dwejra Window" ili po malteški "it-Tieqa tad-Dwejra". 28 metara visok prirodni kameni luk na zapadnoj obali Gozo, manjeg od dva glavna otoka Malte, ovjekovječen je u filmovima "Borba Titana" iz 1981., "Grof Monte Cristo" iz 2012. i mnogim drugima, tako i u "Igri prijestolja". A onda je 8. ožujka 2017. žestoka oluja tijekom prijepodneva srušila "Azurni prozor" i otada je Malta, pa i Mediteran, zapravo svijet, ostao bez te čudesne prirodne zanimljivosti.
Nekoliko je prijedloga kako da se to mjesto obilježi za uspomenu za budućnost, da bi se s najradikalnijim prije nekoliko tjedana pojavio rusku arhitekt Svetozar Andrejev s konceptualiziranim čeličnim prikazom iz dizajnerske radionice svoje tvrtke "Hotei Russia". Projektom nazvanim "Srce Malte" Andrejev bi iznova sagradio luk, skupa s vanjskim, zapadnim stupom, ali ovaj put od ravnih, čeličnih, poligonskih ploča, usto uglačanih do razine zrcala.
"Bit će to savršeni spomenik i simbol spajanja modernosti i prirode, vremena i povijesti, svjedočanstvo o nepokolebljivosti ljudskog duha", objašnjavao je Andrejev u prosincu svoju ideju za Malta Today.
Riječ bi bila o "spomeniku prirodnoj konstrukciji" koja se obrušila u more prije nešto manje od dvije godine.
Kako je svoj prosinački članak o projektu Andrejeva Malta Today priložila i online anketu, ruski dizajner poziva se sada za CNN na to da je 68 posto, nije rekao koga, a riječ je o onima koji su pročitali članak, glasalo da se slaže s njegovom idejom. Samo, na Malti ne manjka niti onih koji su idejom zgroženi, posebno dr. Alexander Spliteri, akademik iz vrha Sveučilišta Malta, koji je u komentaru za Times of Malta žestoko popljuvao projekt.
U članku "Ruski prozor na Mediteranu", Spiteri je ideju o konstrukciji visine petokatnice opisao kao "prostaštvo u kombinaciji s pohlepom i redikuloznim". Predloženu konstrukciju nazvao je "Veliki čelik" ("Big steel"), pri čemu se poigrao riječima, pa se pitao nije li ovdje slučaj o "big steal", što bi bila "velika krađa". A i sam izraz "Big steel", u dobu izraza poput "Big oil" i "Big pharma", implicira velike lobističke igre oko kojih se vrte ogromni novci.
Otvoreno je izrazio bojazan da projekt Andrejeva ima veze s najavljivanim planovima vlasti na Malti da "nadogradi 'Azurni prozor'", te je projekt predložio kao osnovu za pokretanje godišnje nagrade za najgora arhitektonska ostvarenja ove male sredozemne članice EU-a.
Što se Andrejeva tiče, on je na svojim stranicama objasnio da bi se unutar konstrukcije nalazio izložbeni prostor površine između 2000 i nešto više od 9000 metara četvornih, ovisno o načinu realizacije projekta, gdje bi se organiziralo mjesto posvećeno malteškoj povijesti. Prema priloženome, gradnja ovakve konstrukcije najvećim dijelom bi se temeljila na tehnici i znanjima iz brodogradnje.
Što se, pak, tiče originalnog, prirodnog "Azurnog prozora" koji se u toj raspravi sve više gubi, manje je poznato da je ovo prirodno čudo nastalo urušavanjem velike špilje na obali, vjerojatno nekada tijekom 19. stoljeća, onako kako je tko zna kada u geološkoj povijesti nastala čuvena plaža Stiniva na Visu.
U povijesnim zapisima iz 17. i 18. stoljeća koji se tiče zapadne obale otoka Gozo, nigdje se ne spominje nikakav kameni luk, tako da je sasvim sigurno da ga tada još nije bilo, ali se jest spominjala špilja.
Geolozi procjenjuju da je taj proces, polaganog slabljenja i konačnog kolapsa špilje na mediteranskoj obali, započeo još prije 500 godina, te da je raspad zadnjeg preostalog dijela iz ožujka 2017. bio tek posljednji čin tog geološkog procesa. Ovakav epilog predviđao se još od 80-ih godina 20. stoljeća kada su počeli otpadati dijelovi luka, što se ponovilo i prvih godina novog stoljeća.
Luk se time proširio, a narednih godina valovi su polako obrušavali i dijelove zapadnog stupa. Iako se ništa od toga nije pripisivalo klimatskim promjenama, odnosno sve snažnijem i češćem djelovanju valova tijekom oluja, u ljeto 2013. "Azurnim prozorom" pozabavilo se Ministarstvo održivog razvoja, okoliša i klimatskih promjena.
Samo nekoliko mjeseci prije rušenja priopćavalo se da je prirodna konstrukcija sigurna, no onda je uslijedila posljednja oluja prirodnog kamenog luka koji je desetljećima reklamirao Maltu i kao turističko odredište i na razne druge načine. Otada se na Malti vodi rasprava da li i na koji način treba označiti to mjesto.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Želiš naći sebi ženu za jednu noć? Dobrodošli na ==> www.3xDate.top