Style
15813 prikaza

Ovako je trebao izgledati Hitlerov glavni grad

Welthauptstadt Germania
1/5
Screenshot
Hitler je viziju svoje nacističke distopije htio nazvati "Welthauptstadt Germania" i trebala je, u teoriji, biti gotova do 1950. godine

Nacistički glavni grad svijeta bio je plod umova Adolfa Hitlera te njegovog pobočnika, Alberta Speera. Projekt je započet 1937. godine. Napravljena je neviđeno velika maketa, a čitavi dijelovi Berlina su uklonjeni, sve u isto vrijeme dok se planira Holokaust.

Hitler je viziju svoje nacističke distopije htio nazvati "Welthauptstadt Germania" (metropola svijeta Germania) i trebala je, u teoriji, biti gotova do 1950. godine. Speer je Hitlera već impresionirao svojim radom u Nürnbergu, gdje je namjerno reinterpretirao klasičnu arhitekturu u masivne i vrlo nacističke građevine osmišljene da uplaše i pojačaju dojam moći.

Auschwitz ŠTO DA JE BILO Life Zašto nitko nije htio bombardirati Auschwitz?

Hitlerova i Speerova ideja bila je uzeti sve monumentalne zgrade, bulevare ili skulpture koje Europa ima te napraviti kopiju, samo nekoliko puta veću. Većina tih ljepota bila bi niz jednog sedam kilometara dugačkog bulevara koji bi najbolje ilustrirao veličinu i moć nacističke Njemačke.

Trebao je biti centar nacističkog kulta

Na jugu bi se nalazila trijumfalna vrata, kao pariški Arc de Triomphe samo šest puta veći. Na sjeveru, bulevar bi se otvorio prema ledini za održavanje parada koja se pak pruža prema golemim "Hitlerovim dvorima".

Njegove su "dvore" inspirirale elegantne građevine rimskog Panteona i Bazilike sv. Petra, no Hitleru je od elegancije bila važnija veličina. Neki kažu da je ozbiljno kompenzirao.

Trebale su odaje imati 99 tisuća kvadratnih metara, i biti nadsvođene s 200.000 tona materijala. Bio bi to centar nacističkog kulta i središte, srce velegrada, te najveća zatvorena zgrada na svijetu koja bi mogla primiti 180.000 ljudi. Samo bi dah tih ljudi stvarao kišu jer bi se vlaga hvatala na stropove i kapala (što zvuči odvratno).

Samo je šačica zgrada sagrađena, a Hitlerov je kancelarski ured uništen u bombardiranju Berlina 1945. godine. desetak kilometara od centra napravljen je stadium za Berlinsku Olimpijadu koja se održavala 1936. godine. Bila je najveća u Europi, slična rimskom Koloseumu, samo 200 metara dulja. Nakon uspjeha igara Hitler je zaključio da mu treba masivnija arena, no ona je sagrađena samo do pola.

Grob Josepha Greinera Joseph Greiner Life Misterij nacističkog groba usred amazonske džungle

Ostatak bi velegrada Germanije bio premrežen cestama, željeznicom, tunelima i prostorima za stanovanje. Sam okoliš ne bi činio dobro svojim stanovnicima koji bi se po gradu morali kretati kompliciranim tunelima ispod zemlje da ne naruše ljepotu i sklad vanjštine.

Arhitektura iskorištena da doslovno i metaforički ubije ljude u pojam.

Veselili se bombardiranju Berlina, pa da krenu sve graditi iznova

Sa zemljom su sravnjeni čitavi Berlinski kvartovi, oduzeto je preko 60.000 stanova, i više od 100.000 Nijemaca je ostalo bez krova nad glavom. Od Židova je preoteto 25.000 stanova. Izbačeni su, poslani u getoe, pa u logore smrti, a Nijemci bez domova su nagurani u njihove domove.

Ante Pavelić i Hitler Fuhrerova kolonija Top News Hitler o NDH: "Ta mala govnarska državica..."

Jedno su vrijeme Židovi bili radnici. Speer je navodno rekao kako "je židovčad naučila raditi cigle u egipatskom ropstvu".

Upravo je to i početak Holokausta. Gross-Rosen, Buchenwald, i Mauthausen logori smrti sagrađeni su kraj kamenoloma, dok je Sachsenhausen napravljen kraj ciglane. Speer je i potpisao ugovor sa SS-om kako sve cigle idu na gradilište Germanije. Desetine tisuća umrle su od neprekidnog rada na hladnoći.

Radnu snagu od 130.000 ljudi nisu sačinjavali samo Židovi nego i ratni zarobljenici, a uskoro se krenulo skupljati Rome, Sinte, homoseksualce i prosjake da se "pojača" proizvodnja.

Imao je Hitler svoje unutrašnje kritičare. Speerov suradnik Hans Stefan nacrtao je niz karikatura kroz koje parodira megalomaniju. Smatrao je i da su ovi planovi u kontrastu s poviješću i kulturom Njemačke, te zato uvredljivi, a Hitlerovo micanje spomenika i nadogradnje svetogrđem. To je pokazivao kroz svoje radove.

Projekt Lebensborn Lebensborn Life Djeca iz poremećenog naci projekta još su živa

Gradnja je stala kako je rat napredovao. Speer je bio toliko uvjeren u nacističku pobjedu da se veselio bombardiranju Berlina da se sve sravni sa zemljom i krene u pravu izgradnju.

Na kraju je zapravo imao sreće. Dok je Hitler, na žalost, počinio samoubojstvo te nije išao na sud, Speer je u Nürnbergu tvrdio kako nije imao pojma o Holokaustu te nije smaknut. Sljedećih 20 godina proveo je u zatvoru Spandau.