Svima koji se boje vina, zato što im se čini da su ona dobra ljudima s prosječnim primanjima uglavnom nedostupna, izabrali smo pet hrvatskih bijelih i pet uvoznih crnih koja u maloprodaji stoje do 50 kuna. Riječ je o vrlo dobrim do odličnim vinima koja su osvojila 85 ili više bodova na listi do 100 na ovogodišnjem ocjenjivanju Vinskih zvijezda, koje je najopsežnije, ali i najstrože u Hrvatskoj. Vina su na sedam ovogodišnjih susreta ocjenjivali enolozi, sommelieri, vinski trgovci i kritičari, a 85 bodova je na većini svjetskih ocjenjivanja dovoljno za zlatnu medalju. Među hrvatskim vinima su i dva iznimno rijetka, od sorata kojih nigdje drugdje nema, a proteklih su mjeseci oduševila i brojne strane vinske kritičare koji su posjetili Hrvatsku. U zdravlje!
Bijela vina:
Graševina 2015., Misna vina, 30 kuna
Đakovačko-osječka nadbiskupija ima veliku i pouzdanu vinariju iz koje, osim graševina, izlaze i odlični traminci te chardonnayi. Ova graševina berbe 2015. je puno i toplo vino lijepe svijetle žućkaste boje. Dosta je suzdržano na nosu i treba ga pustiti u čaši da se miris otvori. Raspoznaju se cvjetne note, trava, mineralnost, U ustima je svježe i slankasto te pokazuje vrlo dobro tijelo. Pristaje kontinentalnim narescima te jelima od najkvalitetnije slatkovodne ribe i bijelog mesa.
Traminac kvalitetni, 2016., Iločki podrumi, 35 kuna
Sorta Traminac potječe sa sjevera Italije, iz okolice Tramina, a velika vina daje u francuskom Alsaceu te u hrvatskom dijelu Srijema. Često se radi kao slatko vino odloženih berbi, što znači da se preša jako zrelo, prosušeno, ponekad i smrznuto grožđe. Ovaj je traminac klasično suho vino, bogatog mirisa po ruži i voću, čak i banani. Svjež je harmoničan, elegantan, mekanog okusa. Pristaje uz pastrvu u kukuruznom brašnu, a dobar je i za pijuckanje uz razgovor.
Malvazija 2016., Prodan, 24 kune
Na Mediteranu postoje deseci sorata koje se zovu malvazija, a istarska bijela raste samo na najvećem našem poluotoku te u graničnim dijelovima Slovenije i Italije. Daje vina različitih stilova, od pjenušavih, preko osvježavajućih i laganih ljetnih te zrelih u punih jesenskih vina pa do koncentriranih slatkih od grožđa koje je prosušivano na vjetru. Malvazija vinarije Prodan puno je živo vino ugodnog okusa koje pristaje rižotu sa šparogama, na primjer.
Livia 2016., Prović, 45 kuna
Zlatarica vrgorska je stara hrvatska sorta od koje vinarija Prović iz Opuzena radi Liviju, ugodno vino voćno-cvjetnog okusa, mekanog i slankastog okusa te lagane gorčine koje fino pristaje masnijoj slatkovodnih ribi kakva je u Neretvi jegulja. Sortu ne treba miješati sa zlataricom blatskom. Livia je bila rimska carica, a i ova bi zlatarica mogla lako zavladati krajnjim jugom Hrvatske. Ne nakuplja puno alkohola pa je primjerena ljetnom pijuckanju, a nedostaju samo veće količine vina.
Cetinka 2016., Bačić, 50 kuna
Grožđe je dosta na bolesti, kasno rodi, a urod jako ovisi o vremenskim prilikama tijekom cvatnje. Čini se da je puno argumenata protiv cetinke, autohtone korčulanske sorte, no obiteljska vinarija Bačić iz Blata od nje je napravila odlično, živo i svježe, fino aromatično vino s notom mineralnosti, koja se u čaši iskazuje kao svježina i nježna slanost te ugodno gorkastog okusa. Tijekom proljetnog vinskog festivala u Dubrovniku izabrali su je za vino koje najbolje pristaje sirovim kamenicama.
Crvena vina:
Tempranillo 2013. Las Escarilas Crianza, La Mancha, Španjolska, 40 kuna
Što je u Dalmaciji plavac mali, u Španjolskoj je tempranillo. Ponose se tom sortom u Rioji, Ruedi i Riberi del Duero na sjeveru pirinejskog poluotoka, ali ozbiljna vina rade i u srednjem dijelu, u najvećoj vinskoj regiji koja se zove Castilla-La Mancha. Puno i skladno vin lijepe tamne boje, miriše po zrelom crvenom i crnom voću poput ribiza, brusnice i višnje sa zavodljivom vanilijskom notom. Okus mu je mekan i podatan, ljepši od mirisa, a cijena i te kako privlačna.
Nerofino 2013., Castel Firmian, Dolomiti, Italija, 48 kuna
Sorte su jedinstvene, teroldego i lagrein, kao i kameno te klima koja osigurava hladne noći I ne previše tople dane pa su vina delikatna i s vrlo finim aromama. Nerofino 2013. vinarije Castel Firmian, koja je dio vinskog diva Mezzacorona, mekano je , oblo, dosta bogato, živo i toplo vino s prilično razvijenim mirisima tamno crvenog bobičastog voća te slatkim začinima iz drvenih bačava poput cimeta I vanilije. Tijelo je vrlo dobro, završetak dug, a pristaje jelima poput pašticade.
Chateau de Brandey 2014., Bordeaux, Francuska, 44,90 kn
Klasična bordoška mješavina cabernet sauvignona i merlota i klasičan bordoški stil skladnog, bogatog i mekanog crnog vina je Chateau de Brandey 2014. Fino je voćno, uzbudljivog okusa, toplo vino za polagano uživanje ili uz jela od govedine i dlakave divljači. Naravno da to nije klasa ponajboljih bordoških crnjaka, ali lijepo pokazuje da ne treba davati stotine ili tisuće kuna da bi se uživalo u vinu. Isplati se i kupiti više boca pa ih pričuvati jer ima još dvije-tri godine pred sobom.
Malbec 2015. Reserva, Kaiken, Argentina, 50 kuna
Malbec je bordoška sorta koja se odlično snašla u Argentini i dok je u svojoj postojbini začin drugima, u regiji Mendoza daje neka od ponajboljih crnih vina svijeta. Kaiken je argentinska vinarija čileanskog vinskog diva Montesa. Vino je puno, gusto, dotjerano, skladno, ne baš komplicirano. Jako je dobro za svakodnevni ručak, posebno ako je pripremljen od finog komada junetine. Ima vrlo tamnu, ali živu boju, miriše na crno bobičasto voće, začine i čokoladu. Elegantno je, dobrog tijela i okusa koji prilično dugo traje u ustima.
Cabernet sauvignon & Merlot 2015., Telish, Bugarska, 30 kuna
Bordoškim sortama velika bugarska vinarija Telish može zahvaliti ovo snažno vino. I dok cabernet sauvignon i merlot u Bordeauxu daju vina prelijepe crvene boje, ovo je doista crno, kako tu boju mi nazivamo, jedva prozirno, no ne I neprivlačnog izgleda. Okusom je živo, puno, a mekano i zaobljeno. Samo na kraju tanin malo suši usta. Lijepo se pije uz hranu i isplati ga se kupiti po navedenoj cijeni. Bit će odlično uz svakodnevne obroke, posebno ako se jela od crvenog mesa.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
A gdje kupiti? O tome ništa. Gdje su isisane te cijene. Bravo za "novinara"