Style Atlas Zagreba
9948 prikaza

Čudo arhitekture za koje neki ministri ne znaju ni gdje je

Brodarski institut
1/29
Marko Prpić/PIXSELL
Kakva je budućnost nekoć slavne znanstvene ustanove u kojoj su se projektirale podmornice i ratni brodovi

Masterpiece, remek djelo. Tim je riječima Damir Mutevelić opisao Brodarski institut u kojem je proveo svoji poslovni vijek, od 80-ih godina prošlog stoljeća do mirovine. Njegov je otac bio direktor instituta u onim prošlim vremenima, u toj zlatnoj eri Brodarskog instituta, a on sada zajedno s preostalih 54 zaposlenika Brodarskog čeka da vidi što će se dogoditi s najavama mogućeg stečaja i hoće li unatoč dugovima institut opstati. U prošlom stoljeću bilo je to mjesto razvoja i edukacije, jedna od tada najmodernijih ustanova te vrste u svijetu. Njihovi laboratoriji i bazeni i dan danas izazivaju pažnju znanstvene javnosti.

''Ljudi koji radili na njegovoj izgradnji bili su pioniri razvoja, ne samo u Hrvatskoj već i u svijetu, na različitim segmentima izgradnje su sudjelovale naše i jako puno stranih tvrtki'', ispričala nam je Marta Pedišić Buča, predstavnica radnika u NO, dok smo stajali iznad reprezentativnog bazena na kojem se provode mjerenja, testiranja. Šetnju povijesnim laboratorijima i bazenima ovog instituta, koji danas jedva drži 'glavu iznad vode', započeli smo upravo na tom bazenu dužine 276 metara.

Brodarski institut | Author: Jurica Galoić/PIXSELL Jurica Galoić/PIXSELL

''Mirno je more danas'', komentirali smo dok smo sa posebnih kolica, platforme koja se po šinama pomiče iznad vode, promatrali odraz željezne stropne konstrukcije na mirnoj površini bazena dubokog šest metara. Prilikom našeg posjeta laboratoriji su bili prazni, pa tako nije bilo ni brodova u bazenu. No u užurbanom radnom danu bazeni su mjesto na kojem se provode kompleksna ispitivanja.

Nekoć davno ovaj institut, kojeg bi danas mogli svrstati u folder još jednog našeg projekta, tvrtke koja propada, bio je reprezentativni objekt. Po načinu projektiranja i gradnje, ali i po kadru koji je u njemu radio i projektima koji su u njemu nastajali.

''To je bio jedan od kapitalnih projekata koji su bili namijenjeni proizvodnji znanja i prvi kapitalni projekt koji se gradio južno od Save. On je bio glavni razlog za povlačenje infrastrukture južno od Save. Brodarski institut bio je vojni i znanstveni objekt, veliki kompleks koji se gradio prema paviljonskom modelu'', rekla nam je povjesničarka arhitekture Tamara Bjažić Klarin.

Brodogradilište "Uljanik" Ljubo Jurčić Ekonomix "Brodogradnja će se u Hrvatskoj ugasiti do 2021."

Bilo je to nakon 2. svjetskog rata, u vremenima za koje će Andrej Korbar u svom tekstu o Brodarskom institut u povodu obilježavanja 65 godine rada, reći kako je to bilo vrijeme ''podjednako raspodijeljenog siromaštva, u kojem se hrana dobivala na točkice, a odjeća na bonove''.

Jedan od važnih segmenata obnove bila je i obnova razorene pomorske privrede i ratne mornarice. Nakon što je 1947. godine brodogradnja izdvojena iz tadašnjeg Ministarstva pomorstva i pripojena Ministarstvu narodne obrane, kako stoji u monografiji o Brodarskom institutu iz 1978. godine, formirana je Centralna uprava brodogradnje. Na razvoju i privlačenju stručnog kadra za potrebe brodogradnje radilo se sustavno, pa su tako organizirani tečajevi, nudile su se stimulativne stipendije za studij brodogradnje, brodostrojarstva i brodske elektrotehnike.

''Svi smo tada, i u moje vrijeme, kao mladi inženjeri, imali poseban odnos prema radu, poslu i prema čovjeku. Svaki mladi inženjer kad bi došao u institut dobio bi svog voditelja koji bi ga godinu dana promatrao, a nakon dvije, tri godine edukacije počinjali su raditi samostalno. I obavezno su upisali poslijediplomski studij'', objašnjava nam Mutevelić i prisjeća se kako se u njegovo vrijeme znalo raditi i po 20 sati dnevno.

Brodarski institut | Author: Jurica Galoić/PIXSELL Jurica Galoić/PIXSELL
Na adresi Avenija Većeslava Holjevca 20 institut stoji i 70 godina nakon osnutka. Kompleks je projektirao Marijan Haberle, arhitekt koji je kreator, između ostalog, i zagrebačkog Velesajma. Glavni objekti instituta nastali su iz inovativnih konstrukcijskih rješenja, kao što je poznata drvena kupola okruglog bazena koju je kreirao Krunoslav Tonković, najveći hrvatski graditelj mostova. Njegova drvena rebrasta kupola s rasponom od 39,2 metara, i svjetlarnikom promjera od četiri metra u to je vrijeme bila jedinstvena kupola i u svjetskim razmjerima. Danas je jedinstvena u Europi, reći će nam Mutevelić i zaštićeno kulturno dobro.

Autor kupole Tonković samo nekoliko dana prije otvorenja instituta, točnije 2. rujna 1959. godine, završio je još jedan veliki projekt koji je povezao stari i novi Zagreb - Most slobode, središnji zagrebački most i važnu poveznicu Novog Zagreba s ostatkom grada. I tako su stvoreni temelji razvoja stambenih prostora u okolici instituta, na kojima su dotada bila kukuruzišta, kako pričaju stariji stanovnici Sigeta.

Pogledajte galeriju u nastavku.

1/29

Brodarski institut, tada jedna od najmodernijih ustanova te vrste u svijetu, građena je u etapama, i bila je jedini primjer vrlo kvalitetne urbanističke i arhitektonske realizacije kompleksa specifične namjene u Zagrebu. Poslovni prostori useljeni su 1954. godine, a građevinski radovi na bazenima i kavitacijskom tunelu dovršeni 1958. godine. Ostali radovi zaključeni su sljedeće godine.

10. rujna 1959. godine svečano je otvoren i tada je na velikom bazenu zabilježeno prvo tegljenje parafinskog modela tankera od 20 000 tdwa , a dva takva izgrađena su u Uljaniku za strane naručitelje.

Brodarski institut | Author: Marko Prpić/PIXSELL Marko Prpić/PIXSELL
''Nama se daju nacrti pa mi to i mudro osmislimo. Kada se osniva ratni ili civilni brod, važna je njegova namjena, kuda će taj brod ploviti, što će raditi, što će prevoziti, koju brzinu treba postići, itd. Iz prirodne dimenzije broda nakon analize i kalkulacija, napravimo manji model broda i omogućimo mu uvjete u bazenu poput onih u prirodi. Nakon provedenih testiranja kažemo što i kakav motor treba ugraditi, kakve propelere i sl. Kompleksan je to proces mjerenja čiji je cilj vidjeti zadovoljava li projekt određene parametre i može li se s njim ići u izradu ili je nešto potrebno popraviti'', objašnjava Mutevelić dio procesa testiranja koji se obavljaju u institutu.

I on i Pedišić Buča slažu se kako je institut danas daleko od tih reprezentativnih dana u kojima su se za potrebe mornarice radile raketne topovnjače, podmornice poput one klase Heroj, i ostali brodovi. Tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća, dok su se svjetske sile bavile svemirskom utrkom, Brodarski institut polako se razvijao, rastao i dosegao svoj vrhunac.

U novim bazenima i s novom opremom ispitivalo se oko 40 modela godišnje i to u omjeru 3:1 u korist civilne brodogradnje s oko 600 pokusa ili 5000 sati korištenja bazena i kavitacijskoga tunela, kako stoji u već ranije spomenutoj monografiji. Danas to više ni približno nije tako. Potrebe za ratnom mornaricom više nema, stručnog kadra je sve manje, a instut je doživio istu onu sudbina koja prati cijeli sustav brodogradnje.

''Urušavanje je započelo od rata, tada je izgubljena šansa da Brodarski bude isključivo na državnom budžetu, jer se ovakve institucije nigdje u svijetu ne financiraju na ovaj način. Bili smo u vlasništvu tri ministarstva, a neki ministri nisu ni znali gdje smo, a kamoli što radimo i čime se bavimo. To je naša stvarnost'', napominje Mutevelić.

Brodarski institut | Author: Jurica Galoić/PIXSELL Jurica Galoić/PIXSELL
15. rujna 1991. godine nakon prvog zračnog napada na Zagreb, 20 pripadnika instituta i jedinice kriznog stožera Novog Zagreba preuzele su institut u kojem je inače bilo 20-ak vojnika koji su stražarili i čuvali taj važan vojni kompleks. Stanovnici okolnih zgrada, izgrađenih za potrebe zaposlenika instituta, sjetit će se vojnika koji su čuvali institut, koji se proteže na 120.000 kvadratnih metara.

''Mi smo kulturna ustanova, s visoko obrazovanim kadrom i nikada nije bilo nikakvih problema. Bili smo dobar radni kolektiv i bila nam je važna struka, a ne politika. Onog trenutka kada su se politika i razni interesi počeli uvlačiti u institut tu je počeo put prema dolje'', naglašava.

Nastavak na sljedećoj stranici...

  • Stranica 1/2
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.