Style Atlas Zagreba
1703 prikaza

CSI zagrebački ZOO: Rješavaju zločine u maksimirskoj šumi

Zoološki vrt Zagreb
1/39
Sandra Šimunović/PIXSELL
Prirodna oaza u parku Maksimir, u širem centru grada, već je gotovo 100 godina idealna lokacija divljih ali i ugroženih vrsta

Čuvar je krenuo u svoj uobičajeni obilazak parka Maksimir, bio mu je to posao, i već je znao svaki njegov dio. Ovaj put nije bio sam, pratilo ga je nekoliko djece. Već nekoliko dana pronalaze veći broj životinja, ptica, kako leže na putu. Kao da ih nešto ubija, a ne znaju što.

Bit će to jedna od misterija koju će rješavati mali detektivi, djeca koja odluče posjetiti jedan od novih edukativnog programa zagrebačkog Zoološkog vrta. O tim životinjama učit će i istraživati u pravom CSI laboratoriju. Mali detektivi na taj će način moći upoznati životinje, ali i važnost njihovog očuvanja. I to za dvije godine, kada bi laboratoriji trebao biti i završen.

''Započet će u parku Maksimir, prikupiti određene uzroke, dokazati i riješiti neki zločin u maksimirskoj šumi. Razlagači kreću i mora se otkriti što se dogodilo. Prikupljaju se dokazi, koji će se istraživati u laboratoriju koji će biti izgrađen na području starog toaleta u Zoološkom vrtu. Oni će morati otkriti što se tu dogodilo a kroz to će naučiti sve biološke faze o nastanku i nestanku vrste. To je nešto što se odvija svaki dan u ovoj šumi oko nas, a nismo toga svjesni. Priroda je oko nas neprocjenjiva i dat ćemo priliku djeci da to nauče i otkriju'', rekla nam je zamjenica ravnatelja ZOO-a Davorka Maljković.

Zoološki vrt Zagreb | Author: Sandra Šimunović/PIXSELL Sandra Šimunović/PIXSELL

Dio je to projekta Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II). Nositelj projekta je Grad Zagreb, partneri su Javna ustanova – Maksimir, udruga BIOM, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba DODIR i udruga Vjetar u leđa, a suradnik ustanova Zoološki vrt grada Zagreba. Projekt je sufinanciran bespovratnim sredstvima EU iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu programa Promicanje održivog razvoja prirodne baštine ukupne vrijednosti 34 milijuna kuna. Finalizacija projekta očekuje se krajem 2021. godine.

Za potrebu izgradnje nove infrastrukturne jedinice dio Zoološkog vrta, kojeg godišnje posjeti oko 400.000 posjetitelja, dijelovi vrta bit će zatvoreni, naglašava Maljković.

''Stari stereotip Zoološkog vrta je da oni drže životinje za pokazivanje, no mi smo puno više od toga. Naš cilj je zaštita životinja, posebno ugroženih vrsta i prikaz bioraznolikosti i održivog razvoja. I to pokušavamo upravo kroz ove zelene projekte. Posebno kroz interaktivne projekte. U ovom projektu bit će pet novih tematskih programa koji uključuju 18 edukativnih programa i 16 novo razvijenih interpretacijskih sadržaja. Svaka institucija evoluira tijekom vremena, posebno danas. Morate se osuvremeniti, i biti svjesni promjena oko sebe. Mi nismo samo izložbeni prostor životinja, radimo na puštanju životinja u prirodi, i zaštite životinja. Želimo biti prisutni i aktivni u današnjem vremenu'', objašnjava.

Zoološki vrt Zagreb | Author: Sandra Šimunović/PIXSELL Sandra Šimunović/PIXSELL
Zbog radova bit će zatvoren dio Zoološkog vrta, ali ne u takvom obimu kao što je to bilo prije nekoliko godina kada su radovi obuhvatili puno veću površinu. Radovi će započeti sljedeće godine i trajat će godinu dana, a u parku Maksimir možda i duže. Bit će radova i na sadašnjoj nastambi za medvjeda koja postaje dio buduće nastambe za medvjeda koja će se proširiti u sklopu tog interaktivnog europskog projekta. Paralelno će se raditi i nova nastamba za europskog vuka, koja će se financirati gradskim sredstvima.

''Vuk će se preseliti u centralni dio zoološkog vrta, a to gradilište bi se trebalo otvoriti ove godine'', kaže Maljković.

Evolucija je ono što ovo omiljeno izletište Zagrepčana prati od njihovih početaka, od davne 1925. godine kada je zagrebački Zoološki vrt i osnovan. Tada su ga nazivali vrtićem, zbog male količine životinja koje su se u njemu nalazile. Tri sove i tri lisice bili su prvi stanovnici vrta, koji se nalazio na današnjoj površini prvog otoka. Za cijenu od jednog dinara građani su mogli vidjeti lisice koje je osnivaču Zoološkog vrata grada Zagreba, Miji pl. Filipoviću, poklonio prof. dr. August Langhoffer, i sove koje je u zelenom šeširu donio Petar Dimec.

Zoološki vrtić | Author: Wikipedia Wikipedia

Bila je to većinom građanska inicijativa, bez puno sredstava, ali i veliki organizacijski i civilizacijski korak. Prvi je to organizirani izložbeni prostor divljih životinja u ovom dijelu Europe, piše Zvonimir Milčec u knjizi Divlja djeca Maksimira. Nastao je za vrijeme mandata gradonačelnika, arhitekta Vjekoslava Heinzela, tijekom čije je osmogodišnje vladavine Zagreb zabilježio niz proširenja i velikih izgradnji.

''U početku je nazivan Zoološki vrtić, ali kada se 1927. godine obogatio lavom, dobio je službeno ime Zoološki vrt, koji posjeduje 200 vrsti životinja i 630 primjeraka. Vrijednost životinja je procijenjene na 525.570 dinara, a vrijednost cijelog vrta na 942.588 dinara'', pisalo je 1928. godine u u gradskom vodiču.

Od svojih skromnih početaka do danas Zoološki vrt se razvio na mjesto u kojem dana živi 376 vrsta i 8089 jedinki o kojima svakodnevno na sedam hektara površine brine 80-ak zaposlenika. Broj životinja je ograničen prostorom kojeg Zoološki vrt ima na raspolaganju, pa je i to odgovor na pitanje zašto možda nema životinja poput slona.

Zoološki vrt Zagreb | Author: Sandra Šimunović/PIXSELL Sandra Šimunović/PIXSELL

Četverogodišnja slonica Mysore bila je najvrjednija akvizicija životinjskog carstva, koju su 1932. godine opisivali kao jako pametnu životinju koja nije voljela samoću. Svoje je posebne vještine pokazivala posjetiteljima, pa tako u već ranije spomenutoj knjizi Divlja djeca Maksimira piše kako je dinare koje su joj pružali posjetitelji, spremala svom čuvaru u džep, i u zamjenu čekala kocku šećera. Antun Tonček Dolenec bio je prvi službeni timaritelj Vrta koji je u njemu proveo pola stoljeća.

Posljednja slonica tada četverogodišnjakinja Suma u zoološki vrt stigla je 1969. godine. Uginula je 2006. godine i posljednja je slonica u Maksimiru. I čini se kako će dugo biti tako. S obzirom kako u vrtu trenutačno nema dovoljno mjesta za slonove. Prije je bilo, jer su se životinje držale u puno manjim nastambama.

Veliki doživljaj u gradu bio je dolazak majmuna, čiji je paviljon otvoren 1931. godine. O majmunu Štefeku, koji je kupljen od trgovca Milana Mirkovića, pričao je cijeli grad, ušao je u govor kao sinonim za različite 'vještine' Zagrepčana, i a zbog svoje je popularnosti završio i na razglednici. Štefek je dane provodio u primitivnoj nastambi, privezan lančićem, a uz ogradu je imao i škrabicu na kojoj je pisalo ''Molim, kupite mi ženicu! Štefek''.

Zoološki vrt Zagreb | Author: Sandra Šimunović/PIXSELL Sandra Šimunović/PIXSELL

Do početka tog 20. stoljeća zbirke životinja većinom su bile kolekcija vladara i moćnika. Držanje životinja s ciljem pokazivanja moći i utjecaja korijene vuče do davnih dana starog Egipta kada su se životinje držale iz vjerskih razloga. Na području Mezopotamije tako su se u velikoj jami držali lavovi, koji su bili pokazatelj moći vladara, priča nam edukator Tomislav Krizmanić, koji je u Zoološkom vrtu već 25 godina.

''Zbirke egzotičnih životinja su bile privatne zbirke vladara i moćnika i služile su isključivo za zabavu. Tek od 1900-ih se počelo brinuti o životinjama, o onome što njima treba. Prije su to bile tzv. menažerije, zvjerinjaci, a životinje su se koristile za pokazivanje. Oni su s njima putovali i provodili ih po Europi. Kada su monarhije nestale privatne zbirke su se otvarale javnosti. Najstariji zoološki vrt je onaj bečki, koji je zapravo bio privatna kolekcija životinja carice Sisi'', naglašava.

U tom krugu egzotičnih životinja mogni bi htjeli vidjeti i žirafu, koje nije bilo od 1960. Nama bi ona danas bila jako velika atrakcija, no te 1955. godine kada su stigle, nisu izazvale veliku pažnju posjetitelja a ni medija.

''Timaritelji pamte da je bila vrlo velika i toliko jaka da je kopitom razbila transportni sanduk'', piše u tekstu O postanku Zoološkog vrta.

Zoološki vrt Zagreb | Author: Sandra Šimunović/PIXSELL Sandra Šimunović/PIXSELL

Žirafe su i ranije prolazile gradom, u sklopu organiziranih sajmova i karavana životinja koje su putovale Europom krajem 19. stoljeća. Na pitanje kada bi žirafa ponovno trebala doći u Zoološki, Krizmanić ne otkriva kada će to točno biti. Kaže nam sa zagonetnim osmijehom, ne tako brzo i naglašava kako je riječ o zahtjevnom projektu, a prije njezinog dolaska potrebno je napraviti niz preinaka, kako bi životinje iz tog afričkog podneblja, od lavova do antilopa i zebri, mogle biti zajedno u jednoj cjelini.

''Nekada su životinje u Zoološkim vrtovima bile svrstavane po skupinama, majmuni na jednom mjestu, goveda na drugom, ribe na trećem itd. Danas je pristup drugačiji, prikazuju se geografska područja kao npr., faune Afrike, na kojem se prikazuju različite vrste životinja koje dijele isto stanište. U ograničenim mogućnostima, želimo ljude uvući u taj drugi prostor, angažirati sva osjetila, potaknuti emocije i na takav način povezati posjetitelje sa životinjama. A to je naš cilj, daleko od onog izložbenog, zabavnog sajma kako je bio na tim počecima. Želimo svim životinjama osigurati njihov životni prostor, čak i kada im on nije tako velik, pa zato radimo na njihovom sadržaju. Životinjama ništa ne znači da imaju prostor, u kojem ne mogu raditi ono što bi radile u svom prirodnom staništu'', naglašava Krizmanić.

Od trenutačnih žitelja Zoološkog vrta najstariji je krokodil koji je stigao davne 1974. godine. Onaj veliki krokodil kojeg i danas možemo vidjeti kako 'spava' u Tropskoj kući za gmazove.

Zoološki vrt Zagreb | Author: Sandra Šimunović/PIXSELL Sandra Šimunović/PIXSELL
''On zapravo vreba, puno je aktivniji kada nema posjetitelja, a kada su tamo ukipi se i promatra. Hrana mu se ponudi jednom tjedno, troši jako malo energije i može mjesecima preživjeti bez hrane'', objašnjava.

Mnogo je životinja tijekom gotovo sto godina vrta prošlo njegovim prostorima, zahvaljujući dobroj suradnji koju njeguju sa međunarodnim organizacijama i posebno kroz udruženje Europskih zooloških vrtova. Tako i životinje razmjenjuju, poklanjaju pa se njihov broj povećava. Ovisno o potrebama i mogućnostima određenog vrta.

''Ljudi bi svašta htjeli vidjeti. Žirafa je u planu i doći će, ne tako brzo, ali je to izuzetno zahtjeva projekt jer moramo sagraditi nekoliko novih nastambi na novim lokacijama. I treba nam vremena. Cijeli taj prostor od lavova do bizona će se mijenjati kako bi tvorio cjelinu afričke savane. Slonove nećemo moći nikada imati, premali smo za slonove, kojima je potrebno oko dva hektara površine. Držimo one životinje kojima je potreban uzgoj, neke iz edukativnih razloga, zaštite, i istraživanja'', naglašava.

Reći će nam kako nema tipičnog radnog dana u Zoološkom vrtu, a u njemu rade ljudi koji vole životinje i koji posao obavljaju sa strašću. Od čuvara i ložača, koji brinu o zadovoljenu temperaturnih uvjeta u svim nastambama i koji su stalno prisutni, do veterinara koji svakodnevno obilaze životinje, tehničke službe koja provjerava svaki dio nastambi na dnevnoj bazi. Pune ruke posla imaju i u središnjoj kuhinji gdje se priprema sva hrana za životinje, prvoklasna hrana po posebnim recepturama i s posebnim menijem, ovisno o vrsti, starosti i potrebama.

Zoološki vrt Zagreb | Author: Sandra Šimunović/PIXSELL Sandra Šimunović/PIXSELL
''Ovdje rade ljudi koji vole svoje posao, a zapravo ga nije tako teško voljeti. Zna biti jako teško, ali ja ga nikada ga ne bih mijenjao. Posao kojeg se radi sa strašću i ljubavi prema životinjama. Meni kao edukatoru bude posebno drago kada mi danas dođu odrasli ljudi i kažu kako sam im kad su bili mali pokazao zmiju. I to je naš cilj, da ta djeca nešto nauče, i odrastu u odrasle ljude koji cijene, poštuju i vole životinje. I da budu svjesni koliko im je danas potrebna naša zaštita'', pojašnjava.

Na pitanje je li to opasan posao odgovara da nije, kada ga rade stručni ljudi koji znaju kako treba sa životinjama. Njihov je cilj, naglašava, da svaka vrsta, koliko je to moguće, živi prirodno, sa što manje doticaja s ljudima.

''Gdje se ne mora biti u doticaju sa životinjama to se i ne radi. On su se ipak navikle, na neki način, na prisutnost timaritelja. Nema kontakta sa velikim zvijerima, jer to su divlje životinje. To nije cilj, trudimo se da svaka vrsta vrsta, koliko je to moguće, zadrži svoje prirodno ponašanje. Najviše je ozljeda bilo prilikom hvatanja, transporta, no sada toga više nema, jer životinje ranije pripremamo, treniramo. Možete to vidjeti npr. na primjeru morskih lavova kako pokazuje peraje, zube i ostalo, jer to je zapravo i njihov trening za pregled veterinara. Uvijek treba biti oprezan, no nezgoda nije bilo'', ističe.

Zoološki vrt Zagreb | Author: Sandra Šimunović/PIXSELL Sandra Šimunović/PIXSELL
Tako je i u slučaju lava, i tri lavice, pa dok su životinje u vanjskom prostoru, timaritelj čisti drugi. I sama nastamba, posebno nakon preuređenja 2014. godine, konstruirana je da postoje tehnički uvjeti za izdvajanja životinja. U takvom jednom prostoru živi daleko od očiju znatiželjnih posjetitelja i stari lav, koji je na putu da premaši svoj očekivani životni vijek.

''Dva mužjaka ne mogu biti zajedno, tako je i u prirodi. Ovaj stariji prepustio je svoje mjesto mlađem, a on je jako star, slabo vidi i živi svojim mirnim penzionerskim načinom života. Ima sad već više od 20 godina i drago nam je što je još uvijek s nama'', priča nam.

Zoološki vrt tako živi 365 dana u godini, i po ljeti i po zimi, unatoč tome što mnogi misle kako nemaju što u tim zimskim mjesecima vidjeti, mi smo za vrijeme našeg obilaska vidjeli sve životinje. Bilo je to vrijeme ručka, pa su se majmuni bavili skupljanjem hrane po nastambi, a jedna lavica oprezno je vrebala patkice na malom jezeru.

Kroz niz edukativnih i interaktivnih programa posjetitelji, oni veliki i mali, mogu saznati kako žive životinje. 28.700 polaznika edukativnih programa zabilježeno je prošle godine, a uz niz novih aktivnosti vjerujemo kako će taj broj samo i rasti. Nije lako izdvojiti posebne stanovnike ovog vrta, no važno je reći kako u Zoološkom možemo vidjeti i 62 vrste životinja koji su dio europskih programa uzgoja ugroženih vrsta. Tu su naravno i posebni programi očuvanja ugroženih vrsta u Hrvatskoj.

Zoološki vrt Zagreb | Author: Sandra Šimunović/PIXSELL Sandra Šimunović/PIXSELL
Za razliku od pande, samo kratkotrajan gost vrta bio je i medvjedić Matija, pronađen nedavno u mjestu Kupjak, na autoputu Zagreb – Rijeka. Trenutačno se nalazi u oporavilištu izvan Zoološkog vrta i potrebna mu je posebna njega kako bi se jednog dana mogao vratiti u prirodu. Za razliku od tih davnih dana, danas se životinje ne odvode iz svojih prirodnih staništa, pa je cilj one koje se tako pronađu i vratiti. 

''Ne hvataju se u prirodi. Životinja se uzima iz prirode samo u iznimnim slučajevima kada treba pokrenuti hitni program uzgoja. Danas se životinje razmjenjuju, poklanjaju, kako bi mogli vrste spasiti od izumiranja'', objašnjava.

Današnji Zoološki vrt puno je više od vrtića sa tri sove i tri lisice što je bio na svom skromnom početku, on je danas mjesto u gradu kojim se možete prošetati i uživati u zvukovima i mirisima prirode, parku Maksimir i bogatstvu životinjskog svijeta koji nas okružuje. I iz njega otići svjesni koliko je životinjama potrebna naša pažnja, jer im prijeti opasnost da Zoološki vrt bude i jedino mjesto na kojem ćemo ih moći vidjeti.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.