Life
660 prikaza

Znanstvenik iz gulaga danas je idol u Americi

Juri Orlov, ruski znanstvenik i disident
Wikipedia Commons
Danas 94-godišnji znanstvenik i fizičar, završio je u kazamatu jer se borio za ljudska prava i humane vrijednosti

Glasovi birača na nedavnim izborima u SAD-u, doveli su u Kongres i devet novih znanstvenika, što je pozitivan trend u anti-znanstvenoj klimi koja vlada u Bijeloj kući, piše BigThink.

No, znanstvenici su spremni na borbu, a inspiraciju bi mogli pronaći u Juriju Orlovu. 

Fizičar i stručnjak za akceleraciju iznenada je stekao viralnu slavu nakon jednog tweeta kojim je otkriveno da je riječ o doista nesvakidašnjem čovjeku. Njegov kolega David Kelliher obznanio je da je profesor emeritus Orlov bio dugi niz godina žrtva KGB-a i da je proveo dio života u radnom logoru u Sibiru. 

Kako je profesor s Cornella završio u ovom zloglasnom radnom logoru i najgoroj kaznionici? 

Maarten Takens u Ojmjakonu Božić na -50 Life Najhladnije mjesto na svijetu: Tu živi 500 ljudi

Rođen 1924. godine, Orlov je poznati zagovornik ljudskih prava i disident sovjetske ere. Drugi svjetski rat proveo je kao radnik u tvornici za proizvodnju tenkova i postao časnik u artiljerijskoj jedinici u Crvenoj Armiji. Njegova humana uvjerenja branio je u svakoj prilici i nije skrivao svoje mišljenje, što nikako nije odgovaralo režimu i Staljinovoj eri. 

Početkom 1970-ih bio je jedan od osnivača sovjetske grane Amnesty Internationala, kako piše u biografiji sveučilišta Cornell. Napisao je poznato "Pismo Brezhnevu", u kojem ga je branio disidenta, svog kolegu nuklearnog fizičara Andreja Saharova, ali i kritizirao vlast zbog neprovođenja ekonomskih i političkih reformi, uključujući i 'glasnost' - reforme prema otvaranju sovjetskog društva. Zbog tog pisma dobio je otkaz i uvršten je na crnu listu, pa više nikad nije mogao dobiti posao kao znanstvenik nigdje u SSSR-u. 

Godine 1976. Orlov je utemeljio Moskovsku Helsinšku skupinu kako bi pratio kako su Sovjeti implementirali Helsinški sporazum, te provode li ga i poštuju li granice određene nakon Drugog svjetskog rata, kao i štite li se ljudska prava. Ova organizacija postala je jedna od najutjecajnijih skupina za ljudska prava u Rusiji i to je bio razlog zašto se našao u gulagu već devet mjeseci kasnije. Optužba je bila - antisovjetska agitacija i propaganda.

Morao je provesti gotovo 10 godina u radnom logoru na krajnjem sjeveru Rusije. Dok je bio u sibirskom progonstvu, unatoč nemogućim uvjetima, pisao je i raspačavao dokumente o ljudskim pravima,a  napisao je i tri znanstvena rada koja su kasnije objavljena na Zapadu. Također, dok je bio još u Sibiru, Orlov je bio nominiran za Nobelovu nagradu za mir. 

Juri Orlov, ruski znanstvenik i disident | Author: Wikipedia Commons Wikipedia Commons
Na kraju, 1986. godine oduzeli su mu sovjetsko državljanstvo i deportiran je u SAD u sklopu hladnoratovskog dogovora kojim je razmijenjen i američki novinar u zamjenu za jednog sovjetskog špijuna koji je pušten iz SAD-a. 

Po dolasku u New York, Orlov je udvostručio svoje napore za ljudska prava, ali je i gledao kako da se vrati znanstvenoj karijeri. Počeo je istraživanje za Cornell kao stariji znanstvenik u Newman Labu. Također se pridružio timu u Brookhaven National Laboratoryu. Istodobno je savjetovao vladu u pogledu ljudskih prava. Šest godina kasnije, Orlov je postao član američke Akademije znanosti i umjetnosti. 

"Sve je počelo prije četrdeset godina - moji motivi, moj pogled na svijet", rekao je Orlov u intervjuu iz 1986. godine. "Na temelju tih vrijednosti počeo sam istraživati svijet sa željom da on bude bolji za ljude. Nisam imao nikakav vanjski razlog da postanem disident. Nitko u mojoj obitelji nikada nije bio uhićen, nisam Židov, jednostavno sam mislio - mislio sam i suosjećao s patnjama ljudi, a onda su se moje misli okrenule organiziranju." 

Ilustracija drevnih piramida DREVNA ZNANOST Znanost Fizičar: Otkrio sam tajnu piramida koja će promijeniti sve!

"U Sovjetskom Savezu nema previše ljudi koji misle kao i ja. Naravno da postoje neki, ali zato što do masa stižu samo službene informacije. Stoga osnovne mase - radnici - imaju u glavi zbrku. Politička svijest radnika koja je postojala prije revolucije, je izgubljena."

Među Orlovljevim profesionalnim postignućima je dizajn elektron-sinkrotrona dok je još radio za Institut fizike u Erevanu u Armeniji. Istraživao je teorijska pitanja poput pogreške i vremena centrifugiranja, a bavio se i pitanjem podrijetla kvantnog , istraživanje teorijskih pitanja kao što su sustavne pogreške i vrijeme centrifugiranja, a proučavao je i podrijetlo kvantnog indeterminizma što je temeljno pitanje u kvantnoj mehanici. U Americi je bio koautor više od 200 znanstvenih radova i izvješća. 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.