Kao i svako drugo, i ovo predanje javlja se u različitim oblicima: mijenjaju se, od kazivača do kazivača, datumi i mjesta i sudbine protagonista. Ipak, ispod ovih nanosa vremena ostaje jezgra: pop Martin pljačkao je turske karavane i poharano blago krio u špiljama, bunarima i jamama u jugoistočnoj Srbiji. U svim verzijama predanja o ovom hajduku spominje se i Smokova jama, jama u kojoj je ostavljena glavnina blaga, a na čijem je ulazu "zlatni smok", mehanizam u obliku neotrovne zmije zvane smuk.
Ta sprava od pozlaćenog čelika ubija bilo koga tko pokuša ući u jamu i ne može ga se deaktivirati. Prije dvadesetak godina u ambulanti u Gadžinom Hanu jedan čobanin liječen je od frakture čela i prsne kosti, ali nikako nije htio objasniti kako se ozlijedio. Mještani su bili uvjereni da je preživio napad "zlatnog smuka", a lovci na blago nekoliko mjeseci kasnije oteli su ga iz kuće i odveli u nepoznatom pravcu. Pronađen je sedam dana kasnije u hrastovoj šumi iznad sela Crveni Brag u belopalnačkoj općini, izmrcvaren. Umro je od posljedica brutalnog mučenja.
Tražiteljima zlata postojanje popa Martina, Smokova jama i "zlatnog smoka" nisu upitni. Među njima kruže čak i "Zapisi popa Martina", navodna knjiga s detaljnim opisima mjesta na kojima je sakriveno blago. Kao lokacije, među ostalima, spominju se Gargova vodenica, Miljkovac, manastir Svetog Jovana Pustog, Jelena pećina, Šuplji kamen, Šarčev dol, Gogin vrh, Oštra čuka ...
Za svako od tih mjesta nalazi se karta s detaljnim uputama. Jedno izgleda ovako: "Kod mjesta Sveta Paraskeva, Sokobanjsko, kad uđeš u crkvu, od vrata od istoka idi do sredine crkve i stani, ima kamik žut. Ispod je komad zlata."
Vrlo je vjerojatno takvu uputu i takvu kartu početkom srpnja 2000. pokazivao generalu Lazareviću njegov školski prijatelj u rodnoj Babušnici. Zašto je general, inače razuman i trezven stariji čovjek, povjerovao u priču ostaje tajna. Neki kažu da se u Babušnici znalo da je otac vlasnika karte svojevremeno našao neko zakopano zlato i da je to davalo izvjestan kredibilitet. U svakom slučaju, Lazarević je obavijestio svog pretpostavljenog i ratnog druga s Kosova Pavkovića, a da li je on obavijestio Slobodana Miloševića, nema pouzdanih dokaza, osim iskaza jednog od sudionika sastanka koji je Lazarević ubrzo održao: "General je rekao: 'Moramo naći zlato . To je naredio general Pavković i predsjednik Milošević. Mi ćemo s ovim zlatom, imamo oko 300 do 400 kilograma, spasiti zemlju od gospodarske krize ... "
Zlato se, navodno, nalazilo na mjestu zvanom Šuplji kamen, između sela Crvena Reka i Špaj, na 43. kilometru autoceste Niš-Pirot. Ovaj zid s velikom bujnom rupom na vrhu predstavljao je turističku atrakciju, pa su mnogi zaustavili fotografirati.
Pod Šuplji kamen dovedena je inženjerska jedinica 211. oklopne brigade, a prema jednom zapisu iz tog vremena izgledalo je ovako:
"Stigli su vojnici s opremom, kamionima, šatorima, buldožerom ... Brzo su načinili logor, postavili straže i počeli raditi. Ubrzo je u ovom kraju nastao pakao: svakodnevno su odjekivale eksplozije mina, rušili su brdo, odnosno probijali, dok je kamenje letjelo na sve strane. Logoru nitko nije mogao prići, dvojica starijih ljudi u civilu stalno su nešto razgovarali s časnicima, okolina je vrvjela od specijalaca i generalovih tjelohranitelja. General Lazarević je redovito nadgledao radove i tijekom vikenda odlazio u rodnu mu Babušnicu, dok je njegov kolega Pavković boravio sve vrijeme u Pirotu. "
Zoran Mitić, arheolog iz Bele Palanke, sjeća se tih dana:
"Zove me Dule Maksimović iz niškog Zavoda za zaštitu spomenika i kaže: 'Vojska kopa nešto na prethistorijskom lokalitetu kod Šupljeg kamena, idi, molim te, i vidi što rade.' Ja ovdje u glavnoj ulici sretnem Vlastu milicionera i povesti ga, računam da je bolje da sa mnom pođe uniformirano lice, službenije je. I odemo tamo. Kad tamo, zaustavi nas stražar - odora, automat preko prsa - kaže: 'Ne može dalje!' Objasnim tko sam i zašto sam došao, a on: 'Naređeno! Ja samo mogu pretpostavljenom reći da ste bili, a sad se vratite.' I tako se Vlasta i ja vratimo. Što su oni kopali i što su iskopali, ne znam. Ali mi smo vrlo blizu tog mjesta 2012. našli rimski miljokaz, kamen koji je pokazivao udaljenost od carskog Niša. Postavljen je 230. godine u čast Aleksandra Severa, jednog od prvih rimskih imperatora, koji tu titulu nije stekao rođenjem, već ga je birala Rimska vojska."
Prema svemu sudeći, čak i Lazarević se vratio Miloševiću praznih ruku.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
draža zločinac