Life
4801 prikaza

Žene prisilno vješali na kuke da bi abortirale

Adolf Hitler i Francisco Franco 1940. godine
1/3
Wikimedia Commons
Otvorena je nova istraga kako bi se dokazali zločini jednog od najgorih režima u povijesti

Sutkinja u Argentini istražit će slučajeve seksualnog zlostavljanja, ubojstava, prisilnih pobačaja i krađe djece u doba Frankovog režima u Španjolskoj, nakon što je proširila istragu o zločinima počinjenim tijekom građanskog rata i diktature, a naročito zločine počinjene protiv žena.

Sutkinja María Servini de Cubria već osam godina razmatra kršenja ljudskih prava tijekom španjolske diktature. Skupina preživjelih žena podnijela je 2010. godine zahtjev za pokretanjem istrage po načelu opće nadležnosti. 

Žrtve koriste ovo načelo jer im omogućuje da se u jednoj zemlji istraže i osude zločini počinjeni u drugoj zemlji, budući da je riječ o kršenju ljudskih prava. Naime Zakon o oprostu koji je stupio na snagu 1977. donio je odluku da se Španjolska vrati u demokraciju i dao je imunitet onima koji su bili uključeni u zločine tijekom građanskog rata i diktature, piše Guardian.

Vjekoslav Maks Luburić u Staroj Gradiški UDBINA DUGA RUKA Life I Pavelić i Luburić mislili su da je Španjolska sigurna

Servini će započeti s novim istragama nakon molbe nevladine udruge za ljudska prava "Women's Link Worldwide", koja zastupa šest žena žrtava tijekom diktature 1939-1975.

"Glavna tužba u Argentini odnosi se na patnje kroz koje su prošle žene, ali ovo je prva tužba zbog specifičnog nasilja koje su žene pretrpjele pod Frankovim režimom", izjavio je Aintzane Márquez, njihov odvjetnik.

Smatra se da je čak 300.000 beba ukradeno u razdoblju otkad je Franco osvojio vlast, a nastavilo se čak i nakon njegove smrti 1975. godine. 

Tužba se također odnosi i na slučajeve silovanja, seksualnog nasilja, mučenja i ubojstava žena kojima su brijali glave i tjerali ih da piju ricinusovo ulje kako bi gubile kontrolu nad radom crijeva i tako bile dodatno javno ponižavane. 

"Ispričale su nam sve strahote kroz koje su morale proći i morali smo poduzeti akciju kako bi ljudi saznali da su žene pod Francovim režimom bile izvrgnute posebnoj vrsti nasilja samo zato što su bile žene. Potrebno je da to javnost sazna kako bi se kompletirala prava slika o toj fašističkoj vladavini", rekao je Marquez.

Marquez je rekao da, iako pravni postupak možda neće završiti osudom, djelomičnu zadovoljštinu dobit će već i time što će se o tome konačno progovoriti na sudu i što će se čuti njihov glas. 

Francisco Franco | Author: Wikimedia Commons Wikimedia Commons
Aktivistkinja, političarka i spisateljica Lidia Falcón, sada 82-godišnjakinja, bila je čak sedam puta hapšena pod Francom. 

Nakon što je eksplodirala Etina bomba u Madridu 13. rujna 1974. godine, odvedena je u glavni zatvor i tamo su ju držali devet dana. Ruke su joj bile vezane, objesili su ju o kuku na stropu i tukli do iznemoglosti. 

"Bila sam prenaivna i rekla sam liječniku da imam infekciju jetre. Zato su me odmah počeli udarati u predjelu jetre, zatim u abdomen i trbuh, urlajući na mene:"Nikad više nećeš roditi, ti kurvo!", govori Falcón.

Konačno je odvedena u bolnicu na operaciju da bi prikrili ozljede koje su joj nanijeli premlaćivanjem, a onda je provela devet mjeseci u zatvoru.

Falcón sumnja da će se pravda zadovoljiti, ali nakon što je o tome šutjela 40 godina, smatra da je vrijeme za suočavanje s istinom i da će i druge žene također htjeti ispričati svoja stravična iskustva.

"Neke od mojih kolegica, koje su sad već starice, rekle su da im je laknulo nakon što su konačno nekome mogle ispričati svoje priče o tome kako su im ubijali muževe, sinove i kako su njih zatvarali", kaže ona. 

"Ali da vam pravo kažem, meni nije nimalo lakše jer sve to ponovno proživljavam i ponovno patim. Ali znam da to moram učiniti i zato mi nije teško." 

Ono što se dogodilo pod Francom, dodala je, bila je "sramota za civilizirani svijet. Nije nikakva tajna da su ljudi ovdje mučeni i ubijani, ali bar će biti u analima."

Grob Francisca Franca Zločinci i fašisti Top News Odobrili iskapanje Franca - sljedeći Pavelić i Luburić?

Carlos del Tronco, koji ima 80 godina traži pravdu za dvije žene koje nikad nije upoznao. To su njegove tete Daria i Mercedes Buxadé, koje su tad imale 22 i 18 godina i putovale su na Mallorcu da bi tamo radile kao medicinske sestre. Bilo je to dan nakon što je izbio građanski rat. 

Čak ni oznake Crvenog križa koje su nosile obje na rukavu, nisu im bile nikakva zaštita od otočnih falangista. Odvedene su u grad Manacor gdje su ih na glavnom trgu pljuskali i vrijeđali.

Nakon što ih je pregledao liječnik kako bi utvrdio jesu li djevice, sestre su opetovano silovani prije no što su ih strijeljali. Njihova tijela su bila spaljena i ostaci prekriveni vapnom i izmetom.

Za Del Tronca argentinsko suđenje nije osveta, nego traženje naknadne pravde i iznošenje istine, koja se mora pamtiti.  

"Za mene, sve što se dogodilo dio je povijesti moje obitelji", rekao je.

"Sporazum o zaboravu i zakon o amnestiji bili su politička odluka koju su donijeli ljudi bez integriteta i koji nisu prihvaćali ideje republike. To je kao da od Britanaca tražite da zaborave Dunkirk i sve one koji su žrtvovali svoje živote u Prvom i Drugom svjetskom ratu i čitavoj njihovoj povijesti, radi čiste političke podobnosti. Mislim da to u Velikoj Britaniji ne bi prošlo."

Za Del Tronca traženje pravde je ujedno i čin ljubavi i obiteljske dužnosti.

"Ne znam jesu li bile hrabre, ali znam da ljudi kažu da je puno tih žena umrlo s više smirenosti od mnogih muškaraca", rekao je. Obitelj je uvijek govorila o Dariji i Mercedes s mnogo ljubavi. Ta ljubav i naklonost prema njima i danas žive u meni, a kako sam odrastao, tako je u meni jačala znatiželja da saznam što im se dogodilo. Sad je vrijeme da to svi saznaju." 

  • vjaceslav 19:59 29.Listopad 2018.

    zločina je bilo na obje strane, a prve su, po ugledu na francusku revoluciju, počinili anarhosindikalisti masovnim progonima i smaknućima svećenika i časnih sestara te paljenjem crkava i samostana. i, iako se uvijek govori o njemačko-italijanskoj pomoći nacionalistima, prvi su ... prikaži još! su se umiješali francuzi - July 24 Start of French aid to the Republican side, a tek potom, July 28 First arrival of German and Italian planes in aid of the Nationalist side.