Slike izgladnjele djece, i bolest poput kolere, veliko su upozorenje i poruka svijetu kako je potrebno čim prije donijeti rješenje za ono što se događa u Jemenu, za sukob koji traje i koji je predmet mirovnih pregovora UN-a. Završetak rata u Jemenu potreba je i siromaštva u kojem živi više od tri četvrtine jemenske populacije kojoj je potrebna humanitarna pomoć.
Što duže traje taj sukob stanje postaje sve gore.
UN je za ovu godinu zatražio sredstva od tri milijarde dolara, a za sljedeću tražit će četiri. No pravo je pitanje koliko te pomoći stigne do onih kojima je najpotrebnija?
U prikupljanju te pomoći u velikoj mjeri sudjeluju međunarodni donatori koji su uspjeli prikupiti velike količine novca. Polovica tog novca u ovoj godini stiglo je iz Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Ovim najvećim izvorima potrebnih sredstava priključuju se i SAD i Velika Britanija, piše BBC.
Novac je završio u nekoliko UN-ovih agencija, međunarodnih organizacija i lokalnih neprofitnih organizacija. Najveći primatelji su neprofitna organizacija Svjetski program za hranu, UNICEF, Svjetska zdravstvena organizacija, i UN-ova organizacija za izbjeglice.
Te velike svote, tj. plan financiranja, usklađen je s UN-om i samo su polovica sredstava prikupljenih za Jemen. Procjenjuje se tako da je u ovoj godini dostupno bilo ukupno četiri milijarde dolara. Najviše tih sredstava stiglo je iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, oko milijardu dolara, i tako su oni zapravo najveći donatori Jemenu u ovoj godini. Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca Ujedinjenih Arapskih Emirata je najveći pojedinačni primatelj 2018. godine.
Postavlja se pitanje s obzirom na te velike iznose humanitarne pomoći zašto još ima dijelova Jemena u koje pomoć ipak ne stiže?
Trenutni uvjeti na terenu ozbiljno ometaju isporuku i distribuciju pomoći pa tako premalo dolazi do onih kojima je očajnički potrebna. S jedne strane koalicija pod pokroviteljstvom Saudijske Arabije provodi komercijalnu blokadu na moru i zračnih putova u zemlji i ograničava isporuku pomoći. 90 posto pomoći je hrana, gorivo i lijekovi, a blokada učinkovito guši zemlju koja se jako oslanja na tu robu. Pomoć je također podložna dugim odgodama, pa i inspekcijskim, a u nekim slučajevima je u potpunosti odbijena.
Kolacijske snage bombardirale su jemensku glavnu luku Al-Hudaida i glavni grad Sana. Tako kamioni sa zalihama moraju pronalaziti zaobilazne puteve pa putovanje traje nekoliko sati više, time se povećava cijena dostave, i transporta, a u neki dijelovima dostava je u potpunosti onemogućena, zbog zahtjevnog pristupnog terena.
Na dostavu humanitarne pomoći utječe i pljačkanje i prodaja robe na crnom tržištu. Pobunjenici su blokirali pristupe gradu poput onoga Taizu i organizirali niz kontrolnih točki po gradu, te počeli naplaćivati naknade humanitarnim agencijama, zbog čega oni zapravo imaju manje sredstava na raspolaganju za humanitarnu pomoć.
Profiteri na obje strane dovode do manjka i velikih cijena posebno goriva. UN tako mjesečno može doprijeti do osam milijuna ljudi, no unatoč tome upozorenja od izbijanja humanitarne katastrofe ne jenjavaju.
Dostava humanitarne pomoći na područja u kojima je aktivan sukob jako je izazovan posao, zbog opasnosti kojima su izloženi onih koji se tim poslom bave.Većinom im je ograničen pristup kretanja po određenim područjima, dok su poznati i slučajevi u kojima zbog sukoba jednostavno ne mogu proći tim područjem.
"Ograničavanje kretanja humanitarne pomoći i osoblja izazov je za sigurnost i logistiku, no to je i kompleksan posao sa nizom birokratskih prepreka, odgađanjem viza međunarodnom osoblju, i prijetnje sigurnosti, onih koji sebe izlažu velikom riziku kako bi pomogli onima kojima je to najpotrebnije", rekla je Suze van Meegen, glasnogovornica Norwegian Refugee Council.
No nikakva količina pomoći na može biti protuteža ekonomskom kolapsu, i velikim cijenama hrane koje su nastale uslijed rata, smatra Jeremy Konyndyk, iz Centra za globalni razvoj.
Jemen ovisi o uvozu većine svoje hrane. No nastavak sukoba i dvogodišnja blokada smanjilo je količinu hrane koja ulazi zemlju. Koalicija koja podupire jemensku vladu, kaže kako je blokada neophodna da se spriječi krijumčarenje oružja. Po podacima UN-a između svibnja i kolovoza ove godine uvoz hrane pao je za 30 posto.
Porast cijena doveo je ljude do očaja, jer nisu u mogućnosti kupiti hranu pa makar im ona bila dostupna u trgovinama. Nedavni napad pro vladinih snaga na luku Al-Hudaida koja pokriva potrebe dvije trećine ljudi, još je dodatno ugrozila njihove živote.
"Ako presuši uvoz hrane, nema načina na koji će humanitarne organizacije moći spriječiti glad u zemlji", naglašava Konyndyk.
