Life
9164 prikaza

Ustaška serija u bunkeru: Ne žele prikazati istinu o NDH

Ante Pavelić - Silueta
Inis Snagić/Express
Sve više se čini da je svaka emisija i uradak o ustaškoj državi dobrodošao na HRT, osim ako iznosi kritiku

Ne želim ni pomisliti da je netko spreman ići tako daleko samo zato što se ne slaže s načinom na koji je prikazana NDH. Odbijam prihvatiti da na HRT-u radi netko tko bi uporno odbijao dovršetak praktički dovršene serije samo jer misli da smo bili previše jednostrani prema NDH. Tim riječima, praktički u jednom dahu, odgovorio je povjesničar Hrvoje Klasić na pitanje Expressa postoji li šansa da se nekome na HRT-u nije svidio način na koji je prikazana ustaška tvorevina u njegovoj novoj seriji oko koje se sad vode golemi prijepori.

"Postoji samo jedan način kako se Nezavisna Država Hrvatska i može prikazati. Mi smo u seriji ponudili znatno širi kontekst, govorimo o uvjetima života, vanjskoj politici, nismo se zadržali samo na Paveliću i Jasenovcu. Ponudili smo povjesničarima desnih svjetonazora da iznesu svoje stavove, neki su odbili, oni koji su prihvatili su uključeni u konačni proizvod. Čak i pomisliti da smo bili neobjektivni prema NDH je izvan pameti. Pa kako bi izgledalo da njemačka državna televizija emitira prilog u kojem se veliča Treći Reich?", govori nam Klasić.

Bleiburg Ustaše raus! Top News Austrijanci Hrvatima: Evo, ovako se progoni ustašluk!

Riječ je o serijalu od 12 emisija o nastanku, postojanju i konačnom slomu Nezavisne Države Hrvatske tijekom Drugog svjetskog rata. Isprva je serijal trebao imati šest nastavaka u trajanju od po pedeset minuta, ali je kasnije predloženo da se proširi na 12 epizoda. Nakon što je snimljen sav materijal, provedeni svi intervjui i otkupljen sav materijal, autori su HRT-u predložili da se napravi dvostruko više emisija nego što je prvotno zamišljeno. Ukupno gledano, trošak je gotovo zanemarivo povećan.

Najviše novca potrošeno je na otkup arhivske građe iz Beograda, gdje je i završio materijal "Hrvatskog slikopisa", svojevrsnih videovijesti iz NDH. Klasić nam napominje i da ništa nije rađeno u tajnosti.

"HRT-u smo, nakon što smo vidjeli koliko dobrog materijala imamo, predložili širenje serije. Planom je taj prijedlog i prihvaćen. Nismo se mi samo jednom pojavili i rekli HRT-u da imamo dvostruko više epizoda nego što je dogovoreno. Sve je bilo jasno iskomunicirano, sve je bilo prihvaćeno i sve je išlo u najboljem redu", priča nam Klasić.

Njegove riječi potvrđuju i dokumenti hrvatske televizije: "U 2017. godini će se uz redovite tjedne emisije o znanosti u obrazovanju te emisije javnih sadržaja (o braniteljima, manjinama, invalidima, iseljenicima, ekologiji, umirovljenicima) proizvoditi i serijal emisija: Nezavisna država Hrvatska (12 epizoda)". S HRT-a se brane govoreći da je "nemoguće da iznosi troškova produkcije za šest i 12 epizoda budu jednaki, pa tako to nije slučaj ni za ovaj serijal.

Hrvoje Klasić | Author: privatni album privatni album

Ukupni izravni trošak serijala za sada je 988.894,90 kuna, jer navedeno ne uključuje i neizravne troškove produkcije serijala". Autor ovih redaka radio je jedno kraće vrijeme na privatnoj televiziji i jako dobro zna u čemu leže veći troškovi. Primjerice, puno više stoji slanje TV ekipe u Berlin nego termin u montaži. Montaža je, generalno govoreći, zanemariva stavka u konačnom trošku neke emisije na TV-u.

HRT sam sebi skače u grlo kad govore da će emitirati šest epizoda 2019. godine zato što je u dokumentima same TV kuće već izrijekom navedeno da je proizvedeno 12 nastavaka serijala "Nezavisna država Hrvatska". Takve značajne intervencije u praktički dovršeni materijal su gotovo neviđene. TV novinari i reporteri znaju kakve se krvave borbe znaju voditi o samo nekoliko sekundi montiranog materijala jer micanje ili skraćivanje neke izjave može iz temelja promijeniti ostatak priloga.

Kako je to sam Klasić slikovito objasnio, kao da dođete izdavaču s rukopisom od 400 stranica koji samo treba malo popeglati, a on vam, bez čitanja materijala, kaže da trebate srezati na 200 stranica. Osim što dokumentarna serija ima veliki komercijalni potencijal, za prodaju prava na emitiranje po susjedstvu, ali potencijalno i za izvoz, sad je bilo pravo vrijeme za slanje poruke da je HRT na pravoj strani povijesti.

Ante Pavelić i Benito Mussolini Bombardiranje Life Kako je Pavelić prodao, pa izdao Zadar

Sjetimo se da je HRT u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" predstavio "Festival domoljubnog filma Gordan Lederer", a tijekom predstavljanja voditeljica Ljiljana Vinković reklamirala je, između ostalog, revizionističku knjigu i film "Mit o Jasenovcu". Knjiga "Mit o Jasenovcu" Romana Leljaka, kako tvrdi Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac, relativizira fašizam, umanjuje broj žrtava logora te simpatizira ustaški pokret i NDH.

Prije mjesec dana naveli su i kako je Leljak kroz film i knjigu "iskazao neskrivene simpatije prema ustaškom režimu, a NDH u početnoj fazi nastajanja prilikom proglašavanja rasnih zakona od milja naziva mlada hrvatska država". Leljak je do sada više puta proglašavan falsifikatorom, ali nekako mu uvijek uspijeva dobiti termin u televizijskom eteru. U hrvatske medije dospio je zbog istraživanja Hude jame, jednog od najvećih postratnih zločina nad zarobljenicima - uvjerljivo najviše prostora dobio je na ekranima Hrvatske radiotelevizije.

Državna televizija je redovito emitirala reklame za spornu knjigu Igora Vukića "Radni logor Jasenovac", a autor je ponovio tvrdnje kojima osporava 80.000 ubijenih u Jasenovcu te je ustvrdio da je "jedna od najgnjusnijih laži da je bilo djece u logoru" iako je kasnije dodao i da je nedavno razgovarao s čovjekom koji je u logoru bio kao dijete te ondje izučavao zanat za automehaničara, kako je to prenijela Hina. Vratimo se ipak na seriju o NDH.

Scena iz dokumentarne serije o NDH | Author: privatni album privatni album

Bio je to gotovo neviđen projekt na ovim prostorima gdje se maksimalno široko pokušalo pristupiti jednoj kompliciranoj situaciji, gdje je mnoštvo prostora posvećeno autentičnim materijalima iz tog vremena jer dobar dio toga nije prikazivan od sloma ustaške države. Državna televizija ovih dana uporno pokušava relativizirati činjenicu da nitko nije ni pogledao materijal nego je odlučeno da će se kratiti i samo tako pojačavaju teorije o skretanju televizije udesno.

Kad su na teletekstu HRT-a koncentracijski logor za djecu u Jastrebarskom nazvali "domom za ratnu siročad", bilo je potpuno jasno kakav je stav na našoj, jer svi mi plaćamo pristojbu, televiziji. Spomen-područje Jasenovac, najeminentnija ustanova za ustaške zločine, ovako opisuje spomenuti "dječji dom".

"U napuštene barake talijanske vojske, u dvorac grofova Erdödy i franjevački samostan kraj Jastrebarskog stigli su sredinom srpnja 1942. prvi transporti djece iz logora u Staroj Gradiški, a zatim su dovedena djeca s logorskih ekonomija u Jablancu i Mlaki."

Prisjetimo se i priloga iz siječnja 2018. godine gdje su prikazane uspomene Živka Parca iz njegova sretnog djetinjstva u Drugom svjetskom ratu. Uspomene kao što je figurica Adolfa Hitlera ili primjerci ustaškog časopisa Zabavnik. "Igračke su nam ostale da se sjećamo tih lijepih dana i da se s njima igramo", rekao je tad Parac za kameru HRT-a.

Ante Pavelić Ante Gattin Life Ustaša koji je znao da Pavelić gubi: Svi moramo u partizane!

Sve to natjeralo je i Programsko vijeće HRT-a na hitnu sjednicu na kojoj su, između ostaloga, zaključili: "Povodom konkretnih programskih sadržaja koji relativiziraju ustaške zločine, Vijeće upozorava programsko vodstvo na njihovu neprihvatljivost i neprofesionalnost te upućuje na poštovanje kritičke znanstvene prosudbe". Sjednica je održana nakon što je u programu najavljena Vukićeva knjiga, a čak se i voditeljica Marina Medved Pulić kasnije opravdavala zbog predstavljanja knjige.

Vijeće je donijelo preporuke kakve je donijelo, ali ništa se nije promijenilo. Kako je urednik i kolumnist Igor Alborghetti opisao HRT-ovo shvaćanje nekih povijesnih činjenica: "Kao da je logor Jasenovac bio simpatični OPG na Savi. Istina, opasan s malo žice i ponekom stražarskom kulom te srdačnim ustašama u ulozi domaćina".

Daleko od toga da partizani nisu činili zločine ili da jugoslavenske tajne službe nemaju krvave ruke. Pa i sam Klasić kaže da je najmanji problem govoriti o strahotama nakon Bleiburga, ili na Golom otoku, ili mnogim drugim stvarima. Ali na temelju svih silnih primjera revizionizma i umanjivanja ustaških zločina, moramo zaključiti da je zasad na HRT-u prihvatljivije govoriti o zločinima samo jedne strane. Možda HRT treba postati Hrvatski krugoval i dalekovidnica.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.