Life
1852 prikaza

Uspjeh turbofolka: Hrvati vole trash, pa tako i cajke

Lepa Brena
Kristina Stedul Fabac (PIXSELL)
Sve o fenomenu cajki u Hrvatskoj u svojoj je knjizi opisao Aleksej Gotthardi Pavlovsky, koji je doktorirao na temu turbofolka

Dok neki slušaju turbofolk zbog razonode i zato jer vole tu vrstu glazbe, Zagrepčanin Aleksej Gotthardi Pavlovsky na temu turbofolka je doktorirao. Urednik u Dokumentarnom programu HTV-a studizno je proučio ovu glazbeu scenu i napisao “Narodnjaci i turbofolk u Hrvatskoj – zašto ih (ne) volimo?” 

Jelena Karleuša | Author: Ivana Ivanović (PIXSELL) Ivana Ivanović (PIXSELL)

Kako je napisao u uvodu knjige, tema ga je zaintrigirala jer je htio pronaći odgovor na pitanje koje stalno visi u zraku, a to je - zašto su turbofolk i cajke, taj dance izdanak narodnjaka iz Srbije i BiH, toliko popularni u Hrvatskoj? I zašto se to dogodilo naročito od sredine ‘90-ih, neposredno nakon završetka Domovinskog rata? 

Proputovao je zato cijelu Hrvatsku, zavirio u svaki njen kutak i tražio odgovore, a dobio ih je razgovarajući s konzumetnima ove glazbe, glazbenicima koji je sviraju i pjevaju, ali i s vlasnicima kafića i klubova u kojima se ovakva glazba sluša. I doznao da nema regije u Hrvatskoj koja je imuna na turbofolk, kao i da ovu glazbu slušaju i doktori znanosti.

Dugo ste istraživali tu scenu u Hrvatskoj, za koju kažete da se rodila negdje ‘90-ih prošlog stoljeća. Je li danas taj glazbeni žanr sve jači ili publika gubi interes?

Dok god postoje ‘narodnjački’ klubovi, postoji, očito, i interes publike. Mislim da je čak i oko 2009.-10. još bio u porastu. Kakvo je trenutačno stanje na znam. Međutim, ni TF nije više što je nekad bio - pretvorio se u ‘običan’ pop; kad poslušate recentnije pjesme koje pjevaju i Severina i Sandra Afrika, to prilično slično zvuči. No istodobno, čini se da je aktualan trend vraćanja ‘klasičnim narodnjacima’, pri čemu se vraća i harmonika.

Može li se TF na ovim prostorima recimo usporediti s rapom koji u Americi ima korijene u bluesu? Je li TF glazbeni smjer koji je narodnu glazbu prilagodio novim prostorima u kojima se sluša i pjeva, kao i novoj tehnologiji i instrumentima na kojima se svira?

Severina | Author: Goran Kovacic (PIXSELL) Goran Kovacic (PIXSELL)

Pitate me ima li TF korijene u ‘narodnoj’, tradicijskoj glazbi? Praktički ništa, upravo kao što bih mogao reći i za odnos rapa i bluesa. Jako je to daleko jedno od drugog, u svakom smislu riječi. Međutim, i u vašem pitanju vidim terminološku nedorečenost koja generalno prati naš javni diskurs - što je, uopće, narodna glazba? Ako pod taj pojam uključimo samo tradicijsku glazbu, onda već ni ‘narodnjaci’, a pogotovo TF, to nisu. Ali, to bi onda značilo da narodna glazba danas više gotovo i ne postoji, osim na programima folklornih društava. Međutim, ako pod pojmom ‘narodne’ smatramo popularnu glazbu, onda su to i blues, i rap, i ‘narodnjaci’ i TF. Odnosno, u glazbenom smislu riječi, ‘narodnjaci’ su se već u prvih desetak godina svojeg postojanja odvojili od sličnosti s tradicijskom glazbom, no, istodobno, prema načinu funkcioniranja među svojim konzumentima, pogotovo tamo gdje su više udomaćeni, tj., šire prihvaćeni, oni zadovoljavaju gotovo sve funkcije tradicijske glazbe - uz njih ljudi ustaju i liježu, uz njih se zabavljaju i raduju se i s njima tuguju. TF je već malo drukčija priča – on je tipičan primjer aktualne popularne, tj. komercijalne glazbe, pa onoliko koliko ona, eventualno, zadovoljava sve te potrebe ljudi, zadovoljava i TF. Jer, on je ipak, prije svega, plesna glazba. No, ono što je, možda, ‘narodna’ crta koja se kroz sve te vrste glazbe čitavo vrijeme provlači je - narativnost. Te pjesme, naime, uvijek pričaju neku priču, opisuju neki događaj, situaciju, čime uvijek nastoje izazvati i neku emociju; nekad spretno, nekad nezgrapno, ali, uglavnom šablonizirano, maniristički.

Bi li se moglo reći da je TF novi glazbeni brend po kojem nas prepoznaju u svijetu?

Koga ‘nas’? Hrvate? Pa, svi znaju odakle dolazi ta glazba; mislim da je nitko, ni u Hrvatskoj, ni izvan nje, ne identificira s Hrvatskom i s Hrvatima. Unatoč i nekim hrvatskim pokušajima da do toga dođe.

Koji je najbizarniji tekst koji ste zapamtili tijekom istraživanja TF glazbene scene? Ima li sličnosti s tekstovima stranih pop-hitova?

Lepa Brena | Author: Kristina Stedul Fabac (PIXSELL) Kristina Stedul Fabac (PIXSELL)

Pa, znate što, oni najbizarniji, koji kolaju internetom, zapravo uopće ne postoje u stvarnim turbo-folk pjesmama, već ih netko smišlja posve odvojeno, samo u pojedinom dvostihu, koji se onda pripisuje ‘narodnjacima’. A od stvarnih, svidjeli su mi se, recimo, ovi: Konačno je eto, laknulo i meni, napokon smo i mi, ženo, razvedeni / Ženo moja, iz prvoga braka, posle tebe dobra mi je svaka ( s varijantom: dobra je i svraka) / Slobodna si ženo, eto ti, pa biraj, nađi nekog drugog, pa ga maltretiraj / Kad bolje razmislim, sam se sebi divim / kako sam kraj tebe mogao da živim / (pjeva Goran Troponjac). Ja sam novi vozač, s malo radnog staža / široka mi kola, a uska garaža. / Šta će meni kola i kuća sa spratom / kad ja volim jednog sa debelim vratom / pa ga često molim, dok radi masažu / uteraj mi uteraj, kola u garažu / Oko mojih kola radi majstor Đuro / nisu htela poći pa je svu noć guro / (pjeva Milica Ostojić/Mica Trofrtaljka). Ali u pravu ste, neke velike mudrosti nećete čuti niti u svjetskim hitovima. To je, jednostavno, generalna odlika masovne produkcije. To je nama naša pop-kultura dala …

Što mislite, tko je trenutačno najveća zvijezda TF u Hrvatskoj i Srbiji?

Ne znam, ne pratim tu scenu baš tako ažurno. Uvijek imate dugogodišnje etablirane ‘ikone’, kao i mlade poletarce, koji su trenutačno zabljesnuli. Ukratko, u toj glazbi vam je isto kao i u svakoj drugoj - za opstati puno godina na tržištu, treba i puno volje, rada, živaca i želuca.

Tko su po vašem mišljenju trenutačno najbolji tekstopisci za ovu scenu?

U kojem smislu ‘najbolji“? Najangažiraniji, najbolje plaćeni? Pa, uvijek ih je bilo nekoliko na najvećoj cijeni; hoću reći, uvijek svega nekoliko, koje angažiraju oni koji su spremni najviše uložiti u proizvod. Primjerice, jedno od tih imena je Marina Tucaković, koja to radi već tridesetak godina, pišući prvotno za zabavnjake, a onda i za turbofolkere.

Koji instrumenti se najčešće koriste da bi se dobio tipični TF-zvuk i u kojem ritmu se on najčešće sklada? Je li to blisko recimo danceu ili tranceu ili nekom drugom elektrožanru?

Što se glazbala tiče, sve vam je to više-manje kompjutorska priča. A što se tiče ritmova, uvijek oni koji su tog časa u trendu, tj. moderni i popularni i, u svakom slučaju takvi da se uz njih može plesati.

Jeste li primijetili da se uz tu glazbu konzumiraju određeni opijati i koji? Je li to najčešće alkohol ili i neke druge supstance?

Halid Bešlić | Author: Grgur Zucko (PIXSELL) Grgur Zucko (PIXSELL)

Mislim da tu alkohol ima uvjerljivu premoć.

U koji glazbeni žanr biste smjestili Severinin i Rozgin repertoar? Jesu li njihove pjesme slušane u TF-klubovima?

I Seve i Rozga pripadaju žanru domaće ‘zabavne’ glazbe - ili, hrvatske popglazbe, ako vam je draže - koji se, nota bene, već gotovo četrdeset godina trudi umiliti se i ‘narodnjačkoj’ publici, odnosno, biti ‘politički korektan’ hrvatski proizvod, a da opet da ljudima upravo to što evidentno vole. I, apsolutno, to funkcionira - svi su s time zadovoljni. Ne bih vam znao točno reći koliko su te izvođaćice na repertoaru ‘narodnjačkih’ klubova, jer, jednostavno, što će vam surogat, kad imate original? No, kao što rekoh, sad vam je to već sve dosta slična glazba, pa tko zna, možda je sad to već donekle i pomiješano u programu ‘narodnjačkih’ DJ-eva.

Što vas je najviše iznenadilo tijekom istraživanja TF scene, nešto što je iskočilo iz stereotipnih predrasuda ?

Iskreno, najviše me je iznenadila dugogodišnja i naširoko prisutna popularnost te glazbe u Hrvatskoj, još tamo od 1960-ih, a da ja o tome pojma nisam imao. No, kao što sam napisao u knjizi - jedino što je ovdje čudno, samo je naše čuđenje. Zbog čega se čudimo popularnosti te glazbe u Hrvatskoj, kad je ona posve logična? Pa, na čitavom ćete svijetu naći nekakve oblike ‘trasha’, tj. komercijalne glazbe, koja je vrlo šablonizirana i, pritom, nimalo kontemplativna, već, dapače, vrlo ’prizemljena’i, upravo zbog toga, i vrlo popularna. Zbog čega bi Hrvatice i Hrvati na ovome svijetu bili iznimka? Zašto bi drugima bilo bolje neg’ nama, zar ne? Ili - nama bolje neg’ drugima?

Iz svakog glazbenog smjera s vremenom se izrodi neki novi žanr, pa što mislite, što bi se dobrog moglo izroditi iz TF-a?

A što je lošeg u TF-u ?

  • kitarowitsch 09:01 25.Svibanj 2015.

    Hrvatska pop glazba je izumrla. Njeno mjesto zauzeo je turbo folk.

  • xxxkrivi 15:38 22.Svibanj 2015.

    Teško je različiti jesu li veći debili izvođači ili konzumenti takvog primitivizma. Dno.