Povijesni izvori kažu kako je Stjepko Gregorijanec, veliki gospodar Medvedgrada, nakon velikog i razornog potresa, krajem 16. st., sagradio kuriju u Šestinama u kojoj je potom i živio... U prvom hrvatskom povijesnom romanu "Zlatarovo zlato" August Šenoa prikazuje Gregorijanca kao zakletog protivnika Zagreba i Zagrepčana, koji u naletu bijesa ubija ženu, puca u sina, pljačka sugrađane, siluje sluškinju, pali kuće.
Prema romanu, tek dijelom utemeljenom na povijesnim činjenicama, Gregorijanec je imao tri sina. Najmlađeg imao je sa sluškinjom koju je, nakon što je saznao da je trudna, okrutno potjerao sa svojeg dvora... Nakon Gregorijanca dvor mijenja vlasnike. Od sredine 17. st. u dvorcu su stanovali Zrinski, potom Turoviczi, Mikulići, Ćikulini, da bi plemići Sermage sredinom 18. st. postali vlasnici tog zdanja.
Da nije bilo njih, odnosno Judite Sermage, dvor se možda nikad ne bi vezivao uz obitelj Kulmer, koja ga je dala pregraditi u 19. stoljeću. Naime, grofica Judita Sermage, kći grofa Petra Troila Sermagea i grofice Aleksandrine Drašković, udala se za Ivana Emila Kulmera, koji je upravo preko nje postao vlasnikom dvorca i velebnog imanja podno Medvednice. Kulmeri, koji potječu iz Štajerske, od 16. stoljeća pojedinačno dolaze u Hrvatsku kao krajiški časnici. Godine 1654. dobivaju barunat, a 1862. grofovstvo.
Prvi Kulmer koji se za stalno nastanio u Hrvatskoj bio je Ivan Josip Kulmer (1710.-1749.). Njegov sin Ivan Emil (1736.-1807.) bio je vlasnik Samobora i upravo je on preko grofice Sermage prvi od Kulmera došao u posjed dvorova. Ivan Emil je sagradio i Banske dvore u Zagrebu, koje je njegov sin Ferdinand 1810. prodao. Emilov unuk Franjo (1806.-1853.) bio je veliki župan Srijemske županije, ministar za Hrvatsku u vladi Schwarzenberga te član državnog savjeta.
Njegov brat Miroslav (1814.-1877.), carski i kraljevski komornik i general-major, dobio je grofovsku titulu, a poznat je i po tome što je uveo komandu na hrvatskom jeziku u hrvatskoj vojsci. Njegov sin Milan podigao je dvorac u Bračku, a Aleksandar Kulmer, koji je preminuo 1964., poklonio je Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu zbirku crteža i fotografija brojnih dvoraca u sjevernoj Hrvatskoj.
Upravo je on otac slavnog slikara Ferdinanda Kulmera, oca Barbare Kulmer, posljednje živuće pripadnice te obitelji, koja se i danas bori za obiteljsku ostavštinu, iako dvorac sad pripada obitelji Ivice Todorića. Naime, u dvorcu u Šestinama Kulmeri su živjeli sve do 1944. godine, odnosno do nacionalizacije nakon Drugog svjetskog rata.
"Kad sam navršila 17 godina, na očev zahtjev, obećala sam da ću se brinuti o povratu imovine obitelji Kulmer iako tad ni on, a ja sasvim sigurno, nismo mogli ni pojmiti što bi to u budućnosti zaista moglo značiti i koliko bi to dugo moglo potrajati", rekla je nedavno Barbara Kulmer za Zagrebački list dodavši da joj otac Ferdinand i majka Maila kao djevojčici nikad nisu spominjali podrijetlo obitelji.
"Za dvorac u Šestinama, kao i za povijest obitelji Kulmer, saznala sam prvi put od školske učiteljice stojeći na platou tad devastiranog dvorca Kulmer tijekom jednog od razrednih izleta", pojasnila je Barbara. Devastirani dvorac koji je tad promatrala dječjim očima bio je 1894. godine opljačkan i razgrađen, a tijekom Drugog svjetskog rata, točnije 1945. godine, i spaljen nakon što je na krovištu izbio požar.
Svjedoci govore da vatru nitko nije htio gasiti zbog straha da ne dođe do eksplozije jer se u dvorcu čuvalo streljivo. Eksplozija bi sigurno dvorac u potpunosti raznijela, kao i njegove brižno uređene salone u kojima su se Kulmerovi često sastajali i družili. Nakon požara zdanje je porušeno do temelja, a na mjestu nekad velebne rezidencije s renesansnim pročeljem ostala je, nažalost, samo hrpa kamenja.
Dvorac i cijelo imanje oko njega Kulmerovima su oduzele komunističke vlasti 1946. godine. Sav posjed, dakle farma krava i zemljište, dodijeljeno je Agromljekarskom kombinatu. To je isti onaj kombinat koji će se kasnije zvati Agrokombinat i kojem će generalni direktor 1963. postati Ante Todorić, otac Ivice Todorića!
Zanimljivo je da je godinu dana ranije, točnije 1962. godine, Agrokombinatu na upravljanje dano i vrelo u Jamničkoj Kiselici, odnosno današnja Agrokorova Jamnica. Kulmerov posjed je kasnije mijenjao vlasnike, našli su se tu i Zadruga Vrt te Voćnjak, pa famozna tvrtka Astra (hrvatska varijanta srpskog Genexa, kompanija koju je komunistička tajna služba koristila kao svoju produženu ruku u svijetu velikog biznisa).
Astra je posjed prodala Zana nekretninama, zapravo Zagrebačkoj banci, od koje 1999. posjed kupuje sestrična Ivice Todorića preko svoje tvrtke Sintagma. Iste godine Agrokor kupuje tvrtku Sintagma, da bi Ivica Todorić 2006. godine imanje kupio od svoje tvrtke za oko 30 milijuna eura.
Po projektu poznatog zagrebačkog arhitekta Branka Kincla, na mjestu nekadašnjeg imanja niknula je replika originalnog zdanja koje je iz temelja podigla upravo tvrtka Agrokor. Obnovili su i 70 hektara zapuštenog zemljišta u okolici dvorca koje je pretvoreno u park. Glavna stambena palača s dvije tisuće četvornih metara prostire se na tri etaže, a tu su i zgrade s dodatnim stanovima. Interijer dvorca nije odveć kićen ni pretrpan, ali je dosljedno uređen u stilu 18. stoljeća.
Posebnost dvorima daju i ugrađene cigle s originalnim Kulmerovim žigom, koje su ukomponirane u zid vinoteke. Podovi su obloženi hrastovim parketom i mramornim pločicama, a prozori i vrata napravljeni su u skladu s pravilima konzervatorske struke. Okoliš je uređen tako da su posađene samo autohtone biljke s Medvednice, a obnavljalo se na temelju najstarijega grafičkog prikaza dvorca Kulmer.
Odvjetnik Krešimir Zečević, koji Barbaru Kulmer zastupa u sporovima koje vodi, rekao je za Zagrebački list da je na imanje stavljena plomba u sporu za utvrđivanje ništetnosti kupoprodajnog ugovora između Astre i Zana nekretnina, te Zana nekretnina i Agrokora.
"Dvorac nema nikakvih tereta osim te plombe, no unatoč tome banke su nekretninu uzele kao zalog za goleme kredite", govorio je Zečević dodavši da je godinu dana nakon što se obitelj Todorić uselila u dvorac uknjiženo založno pravo od 30 milijuna kuna u korist Hypo Alpe-Adria banke, a ta je hipoteka izbrisana 2012. godine pa imanje sad nema nikakvih tereta. Iako se Barbara Kulmer godinama trudi vratiti dvorac pod svoje, kako sama kaže, Ivica Todorić s njom osobno nikad nije razgovarao.
"Obitelj Todorić nisam nikad upoznala niti me gospodin Todorić ikad pokušao osobno kontaktirati. Ne znam je li razlog tome to što za imovinu u Šestinama nikad nisam željela prihvatiti mogućnost nadoknade putem državnih obveznica, nego sam od početka, i prije nego što je Todorić uopće kupio imanje, inzistirala na povratu u naturi", govori Kulmer i dodaje kako je njezinim prijašnjim pravnim zastupnicima nuđena Agrokorova poslovna suradnja, što su joj odvjetnici kasnije sami spomenuli i priznali.
Barbara Kulmer živi na relaciji Zagreb–London, rano je ostala bez majke, a i otac joj je, veliki hrvatski slikar Ferdinand cijeli život bio boležljiv. Godinama je, tvrdi, dobivala prijetnje, ali od koga, to ne zna... "Bilo je tu svega, od čudnih telefonskih poziva, pljuvanja po staklima i bacanja opeke kroz prozore, izlijevanja benzina pred kućni prag, provala i čestih poreznih nadzora mojeg obrta", dodala je Kulmer, vlasnica Obrta za iznajmljivanje vlastitih nekretnina u Opatičkoj ulici u Zagrebu.
Kako je relativno rano ostala bez oba roditelja, pretendenata na njezinu imovinu nije nedostajalo. Mauzolej, koji je u Crkvi sv. Mirka u Šestinama dozidala obitelj Kulmer, njihovo je vječno počivalište. Posebno mjesto u mauzoleju pripada grofici Aleksandri i grofu Miroslavu Kulmeru, a ostali su Kulmeri upisani jedan do drugoga.
Upisani su tako i Barbarini roditelji, majka Maila (1945.-1989.) i otac Ferdinand (1925.-1998.). Od ukupno 24 upisana imena obitelji Kulmer, najstarije ime je ono male barunice Anke Kulmer, koja je umrla 1786. u dobi od sani pet godina. Pravni stručnjaci, upućeni u sporove koje vodi Barbara Kulmer, kažu da nema nikakve šanse za povrat dvorca i da je Todorićevo vlasništvo nad imanjem posve čisto
Sporna je, naravno, njegova prenamjena, jer je prvo građen i registriran kao hotel. Samo je tako Todorić mogao dobiti dozvolu da gradi u zelenoj zoni, a kasnije je urbanistički plan izmijenjen, pa su dvori postali su Todorićeva rezidencija, ali i simbol rađanja te propasti novog hrvatskog kapitalizma.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
došli šumski i uzeli dvorac , oteto prokleto
da nije bio ubojica ne bi imao dvorac...!