Life
5179 prikaza

"Ubojstvo" na Trgu žrtava fašizma

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika
1/14
Wikimedia Commons
Političke promjene ostavile su traga na Domu umjetnika, poznatoj Džamiji

Danas je popularna i poznata 'Džamija' opet u fazi obnove. U sklopu posljednje rekonstrukcije i obnove Trga žrtava fašizma i gradnje pješačke zone, radovi su i na samom paviljonu. Kritičari kažu kako radovi nisu prilagođeni potrebama i zahtjevima građevine. Posebno se kritizira skidanje stepenica napravljenih od bračkog kamena koji okružuju paviljon i jedno su od njegovih obilježja.

Ivan Meštrović Sramota iz '62. Kultura Komunisti, obitelj i Crkva otimali se za leš Meštrovića

Zgrada HDLU-a, jedan od simbola Zagreba, djelo je hrvatskog kipara svjetske reputacije Ivana Meštrovića. Izgrađena je prema njegovu projektu 1938. godine. Prvi muzej kružnog tipa nije uvijek bio muzej ili paviljon. Funkcije ovog zdanja mijenjale su se kako su se mijenjale društvene i političke želje.

Gradnja paviljona počela je iz potrebe podizanja spomenika kralju Petru I. Velikom Osloboditelju, pa je tako odlučeno da se umjesto klasičnog spomenika napravi Dom likovnih umjetnosti na Trgu Kralja Petra. Gradnja je započela 1934. godine, a radovi su završeni četiri godine kasnije. Zgradu je te godine 1. prosinca posvetio zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac, a samo deset dana nakon otvorena je i prva izložba - Pola vijeka hrvatske umjetnosti, koju je organiziralo Hrvatsko društvo umjetnosti u sklopu obilježavanja šezdeset godina svog rada.

Svoju prvu prenamjenu Dom je doživio 1941. godine kada je poglavnik NDH Ante Pavelić odlučio kako će se Dom likovnih umjetnika u Zagrebu pretvoriti u džamiju. Dom je tada napustilo Hrvatsko društvo umjetnosti Strossmayer a oko zdanja počeli su se graditi minareti, njih tri, te prilazni prostor sa stepenicama, okrugla fontana s vodoskokom, a postavljaju se i klupe oko zgrade. Unutrašnjost se prilagođava potrebama džamije.

1/14

Gradnja je izvršena prema planovima Stjepana Planića i Zvonimira Požgaja i dovršena je 1944. godine. Džamija je svečano otvorena 18. srpnja 1944. godine. No ni ona se nije dugo zadržala. 1949. godine ruše se minareti, dok zdenac ispred Doma ostaje. U Dom se useljava Muzej narodnog oslobođenja. Dvije godine kasnije započinju radovi na adaptaciji kako bi se Dom prilagodio potrebama Muzeja. U središnjoj dvorani tako su dodane dvije galerije a kupola je prekrivena.

Muzej narodne revolucije, tj. njegov stalni postav otvoren je 15. svibnja 1955. godine. A drugi stalni postav Muzeja revolucije naroda Hrvatske otvara se 1962. godine.

Promjene koje su zahvatile Hrvatsku početkom 90-ih nisu zanemarile ni Dom. Pokrenute su inicijative za vraćanje Doma umjetnicima. Nakon izložbe Dokumenti - argumenti i niza akcija uprave HDLU-a, poglavarstvo Grada Zagreba 13. listopada 1993. godine donosi odluku i vraća Dom Hrvatskom društvu likovnih umjetnika. Ubrzo su se i preselili u svoje novo/stare prostore.

Ivan Meštrović Umjetnički genije Kultura Kipar i zavodnik - one su bile Meštrovićeve muze

Obnova Doma pokrenuta je 2002. godine, a uključivala je i uklanjanje dograđenih dijelova za potrebe džamije. Mihrab je preseljen, a kupola očišćena, te su skinute i sve naslage sa svodova, zidova i poda galerije.

Nekoliko godina nakon nastavljeni su radovi u podrumu i dijelu prizemlja. Posljednje radove potaknula je i nedavna poplava koja je zahvatila podrumske prostore i uništila građu koja se unutra nalazila.

Stručnjaci kažu kako je potrebno održavati okolinu paviljona tako da se redovito uklanjaju biljke koje okružuju zgradu, što je prirodno i potrebno zbog održavanja. No svi radovi koji se izvode na i oko ovog zdanja moraju voditi posebnu brigu o njegovoj kulturnoj važnosti, arhitektonskoj prošlosti i gradnji. Ipak je riječ o zgradi koja je unatoč svim političkim prenamjenama sačuvala svoju osobitost zbog koje je prepoznatljiva ne samo u Hrvatskoj već i izvan nje.

  • Avatar Prom Jedan
    Prom_Jedan 08:23 22.Travanj 2018.

    Pavelić je gluplji nego što sam mislio..