Life
56094 prikaza

Sutjeska je bila klaonica: Pola poginulih bili su Hrvati

Bitka na Sutjesci
1/3
Wikipedia
Mit je da se na Sutjesci borilo najviše Srba - skoro pola boraca bilo je iz Hrvatske

Bitka na Sutjesci počela je 15. svibnja i trajala je do 16. lipnja 1943. godine kojom su Sile Osovine htjele uništiti partizansku vojsku. Gubici su bili ogromni, a u njoj je život izgubilo na tisuće Dalmatinaca. No, o ovoj se partizanskoj akciji često prešućuju još neki detalji.

Ranko Ostojić iz SDP-a je početkom ove godine predložio, a Predsjedništvo Sabora odbio prijedlog da Hrvatski sabor bude pokrovitelj obilježavanja 75. obljetnice bitke na Sutjesci. Predsjedništvo je to uglavnom opravdalo time da je to bitka koja se vodila na teritoriju druge države (BiH) i da Hrvatska ima veće prioritete.

Alojzije Stepinac, Ante Pavelić Svi u Argentinu Life Otkrivamo: Kako je počeo bijeg ustaša iz NDH

Naravno, teško je oteti se dojmu da je pokroviteljstvo nad ovim događajem odbijeno i radi "komunjarske" aure koju bitka na Sutjesci ima, a što u današnjem društvenom kontekstu nosi negativan publicitet. Stoga i ne iznenađuje da malo tko među političkom elitom s tim želi imati ikakve veze, unatoč činjenici da je od svih naroda nekadašnje Jugoslavije na Sutjesci poginulo najviše Hrvata.

Naime, činjenica je da je od svih poginulih boraca, partizana i antifašista Hrvata bilo skoro pola, zbog čega bitku na Sutjesci često nazivaju "hrvatskom bitkom". Slovenski povjesničar Viktor Kučan u knjizi "Borci Sutjeske" je iznio podatak koji pokazuje broj boraca po općinama u bivšoj Jugoslaviji, iz koje je vidljivo da su među partizanima na Sutjesci najbrojniji bili Dalmatinci, a Split i Šibenik jedini gradovi s četveroznamenkastim brojem boraca. 

Za usporedbu, u Bitki na Sutjesci sudjelovalo je samo 67 Beograđana. Najviše je Dalmatinaca bilo i među poginulima, oko 3000, a najveće gubitke pretrpjela je Druga dalmatinska brigada, s 800 poginulih.

Tito u Kopru Velika ljubav Life Tajna Titove ljubavnice koja je bila strah i trepet u Jugi

Zašto je na Sutjesci sudjelovalo toliko Dalmatinaca često je pitanje, a povjesničari imaju jednostavan odgovor - teror talijanskih fašista. Za sudjelovanje brojnih Hrvata u partizanskom pokretu ključna nije bila ideologija, već upravo Pavelićeva predaja Dalmacije u ruke Italije, a da je tomu tako, pokazuje i Kučanova “prozivka boraca sa Sutjeske”, u kojoj se navodi kako je među partizanima koji su se tada našli u okruženju, uključujući ranjene, bilo 6610 članova Komunističke partije, dakle manje od trećine ukupnog broja.

Kada pogledamo socijalni sastav onih koji su na strani partizanskog pokreta sudjelovali u Bitki na Sutjesci, a koji također popisuje Viktor Kučan, vidimo kako je tamo bilo najviše zemljoradnika, njih 13.695, 5165 radnika, 1572 đaka i 367 studenata. U znatno manjem broju prisutni su prosvjetni radnici, inženjeri, pravnici, liječnici, književnici i dramski umjetnici, a među borcima je bilo i 10 svećenika. Povjesničar Davor Marijan za Večernji list je prije par godina kazao kako je partizanski pokret od ljeta 1942. opstao isključivo zahvaljujući Dalmatincima.

"Od ljeta 1942. pa do kraja rata komunistička elita opstala je zato što su ih hranili “dalmatinskim mesom”. Ta slika nije toliko jasna kada se gleda popis brigada, no ako pogledate po divizijama na Sutjesci, dobit ćete puno “opakiju” sliku, koja obara tezu da su to uglavnom bili Srbi", rekao je Marijan i dodao:

Adolf Hitler nakon skupa stranke u Munchenu Skoro zaboravljen Top News Misteriozna poruka natjerala je Hitlera na samoubojstvo

"Ljudi su bježali pred Talijanima, a Tito je, nakon pogreške s “klasnim ratom” na tromeđi Crne Gore, BiH i Srbije 1941., tijekom kojega je partizanski pokret spao na šačicu fanatika, kroz Dalmatince dobio “svježu krv”. Ti su ljudi imali razloga otići u rat, Talijan ih je otjerao u šumu, a komunisti su iskoristili sve to obećavajući im “brda i doline." 

S druge strane povjesničari bitku na Sutjesci smatraju jednim od najvećih promašaja, odnosno klaonicom u kojoj partizani nisu bili dorasli Nijemcima, te je pravo čudo da gubici nisu bili i veći. U tom smislu je bitka na Sutjesci mit, jer ona nije bila pobjeda partizana, što se često pokušavalo progurati kao teza, već jedan od najtežih poraza. Ključna bitka antifašističkog pokreta bila je zapravo bitka na Neretvi u kojoj su se partizani riješili najopasnijeg protivnika - četnika. 

O Sutjesci većina ionako zapravo najviše zna iz filma "Sutjeska" u kojem je Tita glumio Richard Burton, koji je nakon toga postao rado viđen gost na Brijunima skupa sa suprugom Liz Taylor. To je bio film koji je trebao biti veći od "Bitke na Neretvi", koji je do "Sutjeske" bio najspektakularniji partizanski film. 

No, Veljko Bulajić, koji je režirao Neretvu, odbio je režirati film iako su mu nudili neograničeni budžet i sve što je tražio. Bulajić naime nije želio bitku predstaviti kao pobjedu, što je bila namjera partije, i ništa ga nije moglo nagovoriti da se prihvati režije Sutjeske. Redateljsku palicu na kraju je preuzeo Stipe Delić. Richard Burton i krema tadašnjeg jugoslavenskog glumišta izvrsno su odradili svoj posao, ali film je doživio debakl, nije prikazan nigdje izvan Jugoslavije unatoč tomu što je na njega potrošeno više novca nego za "Bitku na Neretvi".

  • Ujo 21:37 13.Siječanj 2018.

    ***

  • nelson 17:49 07.Siječanj 2018.

    dalmatinski borci su heroji .slava im

  • vjaceslav 12:01 07.Siječanj 2018.

    i pored internacionalne glumačke ekipe i neograničenih sredstava film je bio (osim u moskvi) internacionalni promašaj.