Ime Philippe Pétain u Francuskoj je sinonim za nacionalnu sramotu, i podsjetnik na najmračniju povijest ne samo Francuske već i Europe.
Bio je on vođa Višijske Francuske, marionetske vlade Trećeg Reicha. Maršal Philippe Pétain je proglasio Višijsku Francusku nakon poraza protiv nacističke Njemačke i svoje je proglašenje legitimirao glasovima u nacionalnoj Skupštini. Zbog svog sudjelovanja u nacističkoj ideologiji, i deportaciji 76.000 Židova tijekom Holokausta, Pétain je osuđen zbog izdaje. Da osuda nije stigla u njegovoj poodmakloj dobi, kad je bio blizu 90 godina, bio bi i pogubljen, piše The Washington Post.
Stoga ni ne čudi kako je francuski predsjednik Emmanuel Macron dočekan s nizom kritika kada je predložio da bi Francuska trebala odati počast Pétainu za vrijeme komemoracije u sklopu obilježavanja 100 obljetnice završetka I. svjetskog rata. Nakon niza kritika ogradili su se od njegovih riječi i uvjerili narod kako se to isto neće dogoditi.
Iako nikada nije ni bio plan odati počast Pétainu, mnogi će reći, pa tako i sam Macron, kako je on bio izuzetan vojnik. Tada će se sjetiti kako je bio pravi vojni heroj koji je svoju slavu stekao u bitci Verdunu. Bio je to jedan od najkrvavijih sukoba u povijesti ratovanja u kojem je poginulo 300.000 vojnika, Francuza i Nijemaca.
"Legitimno je da odamo počast maršalima koji su vojsku doveli do pobjede. Politički život, poput ljudske prirode, ponekad j kompleksniji nego što bi voljeli vjerovati. Ja sam uvijek gledao povijesti u lice", rekao je Macron, razmišljajući o tome da mu oda počast kao nacionalnom heroju.
Njegovo mišljenje nisu dijelili povjesničari i niz židovskih organizacija koji su javno dijelili svoje protivljenje.
"Jedino čega se želim sjećati u vezi sa Pétainom je to kako je 1945. godine bio utjelovljenje nacionalne sramote, što ga onemogućuje da dobije bilo kakvu počast", rekao je Francis Kalifat, predsjednik Representative Council of French Jewish Organizations (CRIF).
Režim Višijske Francuske bio je zloglasan poput onoga nacističkog kojeg je obožavao i slijedio. Donijeli su niz zakona usmjerenih protiv Židova koji su živjeli u Francuskoj. Koliko je daleko Pétain išao, svjedoči i podatak da je uveo antisemitske zakone po kojima se hvatalo Židove i ostale nepogodne, pa su bili deportirani u koncentracijske logore u Njemačkoj.
Zakoni iz rujna 1940. i lipnja 1941. godine zabranili su Židovima javni život i slobodne profesije. Donijeli su i posebno pravilo likvidacije židovske imovine kako bi obogatili državnu blagajnu. Višijska Francuska se sporila sa generalom de Gaulleom, kojem se priključio veliki broj vojnih zapovjednika, i vojnika, oko legitimnosti nad francuskim teritorijem. De Gaulle je smatrao da je njegova Slobodna Francuska jedina prava i zakonita nasljednica Treće Republike.
Kada su saveznici pokrenuli operaciju iskrcavanja u Normandiji, de Gaulle je proglasio privremenu vladu Republike Francuske u lipnju 1944. godine, a nakon oslobođenja Pariza u kolovozu, u listopadu su saveznici privremenu vladu proglasili jedinom legitimnom francuskom vladom.
Pripadnici režima su pobjegli u egzil u njemački gradić Sigmaringen. No velika većina njih uhićena je i osuđena na smrt, pa tako i Pétain. Umjesto strijeljanja s obzirom na to da je imao 89. godina, osuđen je na doživotnu kaznu zatvora. Umro je 1951. godine, sa 95 godina. Nakon njegove smrti krenulo se potragu za ostalim pristašama, a po nekim pisanjima, ubijeno ih je oko 9000.
Godinama su njegovi obožavatelji, a među njima i bivši francuski predsjednik, ostavljali cvijeće na njegovu grobu. To se promijenilo 1995. godine kada je predsjednik Jacques Chirac rekao kako je Višijska republika bila francuska država odgovorna za deportaciju Židova i da je to francuska krivnja.
Njegovo ime i djelo u posljednje vrijeme pokušava iskoristiti ekstrema desnica, posebno Jean-Marie Le Pen, počasni predsjednik Nacionalne fronte. No važno je pitanje kako trenutačni predsjednik pristupa toj povijesnoj sramoti. Povjesničari će tako reći kako potencijalni problem leži u efektu kojeg mogu imati Macronove riječi, kao predsjednika, a ne kao člana neke stranke koja pokušava povijest iskoristiti za svoje populističke ciljeve.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
U stvari, 99% Francuza je surađivalo s nacistima: što direktno kao pripadnici SS trupa, što kao dobrovoljni plaćeni radnici u Njemačkoj, što na druge načine. Pa skoro 100 tisuća djece rodile su Francuskinje svojim njemačkim partnerima! Tzv. pokret otpora je ... prikaži još! doslovno prikazan u humorističkoj seriji "Alo, alo", (zato su Francuzi i tražili zabranu prikazivanja), a jedini što su tamo ikad pucali na Njemce su naši pobunjeni domobrani u Villefranche-u 43. godine. Ovo sve iza rata je pranje savjesti.