Life
1561 prikaza

S ovih pet rečenica je počeo holokaust

Adolf Hitler nakon skupa stranke u Munchenu
Bundesarchiv
U holokaustu ubijeni su milijuni Židova, Roma, Slavena i svih drugih narodnosti koje nisu bile dovoljno čistokrvne za rasiste iz nacističke Njemačke

"Građanin Reicha osoba je koja uživa zaštitu njemačke države i koja ima posebne obaveze prema državi. Status podanika države stječe se sukladno zakonima Reicha i zakonima o državljanstvu Reicha. Građanin Reicha je svaki podanik države njemačke krvi ili srodne krvi koji svojim ponašanjem dokaže da je spreman i sposoban vjerni služiti njemačkom narodu i Reichu. Državljanstvo Reicha dobiva se izdavanjem potvrde o državljanstvu. Samo građani Reicha imaju sva zakonom propisana politička prava"

Nacistička Njemačka | Author: Bundesarchiv Bundesarchiv

U ovih pet rečenica, točnije dva članka i tri točke jednog zakona, udareni su temelji istrjebljenja Židova i svih drugih nearijevaca nacističke Njemačke i okupiranih teritorija.

Proglašeni 15. rujna 1935. godine, Nirnberški rasni zakoni omogućili su javni i neometani progon Židova diljem Njemačke. Isti zakoni definirali su Židove kao osobe židovskog porijekla, bez obzira na njihovu trenutačnu vjersku pripadnost. Naime, ljudi s troje ili četvero djedova i baka Židova definirani su kao Židovi. Ljudi koji su u međuvremenu prešli na kršćanstvo također su se našli na meti i izgubili su svoja prava.

Nacisti su bili njemački precizni te su definirali punokrvne Židove, i osobe miješane krve prvog ili drugog stupnja. Punokrvi Židovi bili su osobi čiji su barem djedovi i bake bili Židovi, pa su neki protestantski i rimokatolički svećenici bili proglašeni Židovima samo zato što su njihovi preci bili Židovi.

Nacistička Njemačka | Author: Bundesarchiv Bundesarchiv

Osobe miješane krvi podijeljene su u dvije kategorije. Prvog stupnja bile su osobe kojoj je jedan roditelj Židov, a mogli su postati punopravni građani Reicha samo ako nisu sudjelovali židovskoj zajednici na bilo koji način. Drugog stupnja bili su ljudi kojima je jedan od djedova ili baka bio Židov. Na njih se također odnosilo pravilo da ne smiju sudjelovati u vjerskom životu židovskih zajednica kako bi zadržali svoja prava.

Nacistička Njemačka | Author: Bundesarchiv Bundesarchiv

Budući su nacisti pokušavali na sve načine diskriminirati što više Židova, čak i osobe miješane krvi proglašavane su Židovima iako su trebali imati svoja prava. Primjerice, osobi miješane krvi oduzeta su sva prava ako je bila u braku sa Židovom.

Samo tjedan dana kasnije, američki mediji poput New York Timesa, počeli su upozoravati na mogući progon Židova, još veći nego što je do tada bio. "Politika segregacije je došla do te točke da će Židovi postati potpuno izolirani, a možda i uništeni. Segregacija se provodi specifično kako bi stvarala dodatnu mržnju", stoji u članku objavljenom 22. rujna davne 1935. godine.

Godinama kasnije, kada su otkriveni logori smrti poput Auschwitza i Buchenwalda postalo je jasno da su Nurnberški zakoni bili tek početak konačnog rješenja "židovskog pitanja" kako ga je Adolf Hitler vidio.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.