Moderna medicina forsira razvoj lijekova za liječenje ili ublažavanje simptoma koji mogu život činiti nepodnošljivim, no osim njihove dobrobiti oni često "nose" rizik ozbiljnih nuspojava. U knjizi "Koji lijekovi iz vašeg tijela kradu važne nutrijente", ugledna američka farmaceutkinja Suzy Cohen analizira međusobni utjecaj terapija kemijskim supstancama i nadomjestaka vitamina i minerala.
- Ako nam nedostaje samo jedna hranjiva tvar, možemo osjetiti čitav niz reakcija tijelu u obliku nuspojava, a što dulje uzimamo neki lijek, one su izglednije - objašnjava dr. Cohen.
Ističe kako se nuspojave na lijek ne moraju pojaviti u razdoblju njegova korištenja, već i godinama kasnije. Čak i ako jedemo veće količine voća i povrća, naš organizam može sintetizirati samo djelić vitamina i minerala iz njih, a nadomjesni vitamini mogu ometati rad lijeka.
Statini
Ovaj kemijski spoj suzbija enzim HMG-CoA reduktaze u jetri, koji je odgovoran za proizvodnju kolesterola. No uzimanje lijeka blokira sposobnost organizma koenzima Q10 ili CoQ10, ključnog za proizvodnju energije u mišićima. Osim toga, Q10 je moćan antioksidans. Kolesterol je također važan u sintezi vitamina D, koji čini kosti jakima i štiti tijelo od brojnih vrsta raka.
Rizici: Umor, gubitak i problemi s pamćenjem, zadihanost, grčevi u nogama, česte upale.
Plan zaštite: 50 do 200 miligrama CoQ10 jednom do dva puta na dan, kao i 50 do 100 mikrograma (o.o5 do 0.1 miligrama) vitamina D na dan.
Antibiotici
Oni ubijaju loše bakterije, ali i one dobe koji proizvode vitamin B potreban našem organizmu. On je ključan u održavanju tonusa mišića, zdravlja srca i kostiju, kao i živčanog sustava.
Rizici: Bolesti srca, povećani rizik raka, grčevi u nogama, smanjen rad štitnjače, gubitak koštane mase.
Plan zaštite: Vitamin B7 (Biotin), 1000 mcg do 5.000 mcg dnevno, probiotici.
Lijekovi protiv bolova
Nesteroidni protuupalni lijekovi poput ibuprofena i aspirina funkcioniraju na način da blokiraju djelovanje prostaglandini, kemikalije koja je okidač za upale, bol i visoku temperaturu. No prostaglandini štite sluznicu želuca od djelovanja kiseline, pa se tako mogu povećati rizici čireva na želucu i krvarenja, što dovodi do gubitka željeza. Osim toga, lijekovi protiv bolova smanjuju aktivnosti folne kiseline potrebne da bi se smanjio homocistein, upalni spoj povezan s bolestima srca.
Rizici: bolesti srca, depresija, rane u ustima, anemija.
Plan zaštite: 400 do 800 mcg folne kiseline na dan, 20 do 30 mg željeza na dan u razdoblju do tri mjeseca( ne više jer bi moglo doći do toksičnog učinka).
Pilule za visok tlak
Visok tlak se regulira ACE inhibitorima, lijekovima koji rastežu krvne žile, a vežu se za mineral cinka u organizmu. No kako je cink vezan, on ne može nadomjestiti potrebne razine za rast stanica, proteina važnog za rast kose i noktiju kao i jačanja imuniteta.
Rizici: Gubitak spolne želje, problemi s prostatom, gubitak kose i otežano zacjeljivanje rana.
Plan zaštite: Tablete cinka, 15 do 25 mg na dan.
Antidepresivi
Najčešći tretman za depresivne poremećaje su selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina, kemikalije povezane s dobrim raspoloženjem. No oni također mogu snižavati razinu hormona štitnjače koji reguliraju rad metabolizma, probave i kontrole mišića. Kako razina hormona opada, tijelu je potrebno sve više joda.
Rizici: slab rad štitnjače, dobivanje na težini, loš imunitet.
Plan zaštite: Tablete joda, 12.5 do 25 mg na dan.
Diuretici
Često se koriste u liječenju hipertenzije, zatajenja srca i edema, povećavajući količinu urina koji proizvode bubrezi. Na taj način iz tijela izbacuju vitamin C, neophodan imunitetu za zacjeljivanje rana, kao i kalcij.
Rizici: Sporo zacjeljivanje rana, grčevi u nogama, krhke kosti
Plan zaštite: Vitamin C 300 do 2000 mg na dan (podijeljen u doze), 600 mg kalcija na dan.
Hormonska nadomjesna terapija
Oni reguliraju potrebne razine hormona, no i posredno uništavaju dobre bakterije u želucu koje sintetiziraju hranjive tvari poput vitamina B6 i cinka.
Rizici: Poremećaj spavanja, gubitak pamćenja, razdražljivost, srčane bolesti, povećan rizik raka.
Plan zaštite: Probiotici, 15 do 25 mg cinka na dan, 50 mg vitamina B6 na dan.
Lijekovi za dijabetes
Oni reduciraju količinu glukoze koju proizvodi jetra te ograničavaju apsorpciju šećera pa receptori inzulina postaju iznimno osjetljivi. No neki dijabetski lijekovi smanjuju razinu hemoglobina, što može dovesti i do niske razine vitamina B12.
Rizici: Anemija, grčevi u mišićima, umor, gubitak memorije, nepravilan rad srca.
Plan zaštite: 50 do 200 mg CoQ10 na dan, 500 mcg vitamina B12 na dan.
