Life
2352 prikaza

Produktivni i zadovoljni radnici rade četiri dana u tjednu

Radnici na gablecu
1/4
Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Odmor sredinom tjedna zaposlenicima omogućava da otiđu u teretanu, obave neke kućanske poslove, riješe neke privatne obaveze ili samo uživaju

Dok je većina njezinih prijatelja na poslu, Tiffany Schrauwen, srijedom je na teniskom terenu. Ova voditeljica projekata u digitalnoj agenciji Versa, kao i ostatak njezinih kolega, već gotovo godinu dana, srijede provodi daleko od ureda, baveći se svojim hobijima. 

Dio je to strategije tvrtke, radni je tjedan tako prepolovljen, a radnici rade četiri dana u tjednu. Kada je čula za taj plan bila je uzbuđena ali i zabrinuta koliko će im se poremetiti njihovi poslovni planovi i planirane aktivnosti. No sada kaže kako su svoj tjedan organizirali u skladu s takvim rasporedom, kako bi bili što učinkovitiji.

"Svi želimo da ovaj sistem uspije, ako želimo da nam srijeda i dalje ostane slobodan dan, moramo se samo bolje organizirati", kaže. 

S takvom politikom rada započeli su prošlog srpnja, a od tada su se prihodi ove australske tvrtke povećali za 46 posto, a dobit se utrostručila, kaže osnivačica Kath Blackham. Tvrtku je osnovala kao mlada majka, odlučna pokazati kako poštuje ljudsku potrebu za fleksibilnošću. 

"Htjela sam pokazati da se može uspjeti u industriji koja je poznata po tome da mladi ljudi rade po cijele dana, i s nečim ovako inovativnim", kaže Blackham.

Zaposlenik zatrpan poslom KREĆE KOD NAS Top News Ima li radni tjedan od četiri dana ijednu manu?

Odmor sredinom tjedna zaposlenicima omogućava da otiđu u teretanu, obave neke kućanske poslove, dogovore neke stvari za taj dan, ili se samo opuštaju. Nekada će i završiti radne zaostatke. Smanjio se broj bolovanja, poraslo je zadovoljstvo s poslom i čini se kako plan funkcionira besprijekorno, piše BBC. 

Ono što ju je posebno potaknulo na tu odluku bio je onaj osjećaj povratka na posao nakon slobodnog vikenda, i produktivnosti tog dana. Odabrala je ovaj pristup, a ne pristup produženog vikenda, jer se bojala da mladi zaposlenici ne dobiju osjećaj da bi mogli imati još duži odmor. Otkrila je da samostalan odabir slobodnog dana često nije dobar, jer klijenti i drugi zaposlenici ne znaju kada nekoga imaju na raspolaganju, što može utjecati na produktivnost. 

Uspješni rezultati ovakvog rada ne iznenađuju prof. Jarrod Haara sa Sveučilišta Auckland na Novom Zelandu. Sam se bavio istraživanjem radnog tjedna od četiri dana, i otkrio da radnici najviše uživaju upravo u slobodnoj srijedi. 

"Odmor usred tjedna znači da će radnici u četvrtak doći osvježeni na posao, i tada se osjećaju najproduktivnijima", rekao je. 

Kompanija Perpetual Guardian takav je sistem isprobala prošle godine i zabilježila samo dobre rezultate. 

Došlo je vrijeme za to, smatra Andrew Barnes vlasnik Perpetual Guardiana. Njega je na taj korak potaknulo istraživanje koje je pokazalo kako su radnici najproduktivniji dva i pol sata dnevno. Pomislio ja kako sigurno postoji bolji način organiziranje vremena. 

Radnici Svjetska banka Ekonomix Ovo su zemlje u kojima 'rastu' najproduktivniji ljudi

Razmišljanje o najboljem konceptu rada i odmora nije novost, time se generacije poslodavaca bave godinama. Henry Ford bi je pionir na polju tjednog odmora kada je 1926. godine radnicima omogućio slobodan vikend, smatrao je da će zbog toga biti produktivniji. Još je 1930. godine ekonomist John Maynard Keynes predvidio da će radni tjedan biti smanjen na samo 15 sati. 

Gotovo stojeće nakon toga to se nije ostvarilo, no sve više i više poslodavaca i znanstvenika razmišlja što napraviti s radnim tjednom u trenucima u kojima zaposlenici rade puno više od zakonom propisanih osam sati. Interes za smanjenjem radnog tjedna pokazali su u Velikoj Britaniji, Irskoj, Švedskoj, pa čak i neke tvrtke u SAD-u

No rezultati nisu uvijek bili dobri. Neki start upovi u SAD-u koji su isprobali ovaj radni tjedan od četiri dana, vratili su na se pet, jer su primijetili da je zbog tog dana odmora kompanija manje kompetitivna, a zaposlenici više izloženi stresu. Fleksibilnost je važna. Kada ima više posla tada se i više radi, kažu Blackham i Schrauwen, bez obzira bilo to riječ o uskršnjem vikendu. 

Drugi kolege podržavaju njihovu odluku o kraćem radnom tjednu, no naglašavaju da u njihovim kompanijama to ne bi moglo funkcionirati. Barnes kaže da je omogućavanje zaposlenicima da dođu sami od svojih rješenja, i da se drže ciljeva produktivnosti, ključno za uspjeh.

Studenti STUDENTSKI POSLOVI Ekonomix Važnija im je fleksibilnost od količine zarađenih para

Sada njezina kompanija obučava oko 50 njih i pomaže im kako da na najbolji način implementiraju kraći radni tjedan. 

Smatraju da bi prednosti ovakvog način rada mogle biti dalekosežne, i ostaviti traga na zdravstvenom sustavu (radnici su izloženi velikom stresu na poslu zbog kojeg obolijevaju, a ako bi imali odmor možda bi mogli biti i zdraviji). Roditelji bi mogli provoditi više vremena sa svojom djecom, a taj jedan dan okoliš ne bi bi zagađen automobilima onih koji jure na posao. 

Prof. Rae Cooper sa Sveučilištu u Sydneyju, kaže da se četverodnevni tjedan bavi još jednim ključnim pitanjem - gubitkom visoko kvalificiranih žena kao radne snage. 

"Prosječna starost žene prvorotkinje u Australiji je početak 30-ih, jer smo svi okrenuti tome da razvijamo karijeru, osiguramo zaradu i postanemo produktivni zaposlenici. I tada zapravo gubimo žene jer im ne dajemo mogućnost izbora da budu majke i produktivne radnice", naglašava. 

Upravo ta želi promijeniti Blackham, i svojoj kćeri omogućiti da bude majka i žena s karijerom. 

"Nitko se ne bi trebao boriti za pravo na fleksibilnost", naglašava.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.