Life
1852 prikaza

Previše praznih, privatnih stanova - država ih uzima sebi

Panorama Berlina
Wikimedia Commons
Lokalno tržište ne bi trebalo oblikovati cijene nekretnina kao što ne oblikuje ni cijene liječenja ili školovanja

Veliki uspon na tržištu nekretnina u njemačkoj prijestolnici Berlinu ruši sve rekorde, no gradske 'starješine' pokušavaju pronaći način kako ga zaustaviti. Berlinska lijeva uprava, savez socijaldemokrata, zelenih i socijalista, na putu je da zauzda taj 'boom' na tržištu nekretnina s nizom mjera za koje će kritičari reći da bi posramile i bivše istočno njemačko komunističke vođe. 

Tijekom protekle dvije godine, vlada je, pod pritiskom financijski opterećenih građana, povećala broj okruga koji su pokriveni zakonima koji su joj omogućili da blokira privatnu prodaju u korist kompanija u vlasništvu države ili neprofitnih investitora. Zabranili su prekid najma pa čak i jednostavnu renovaciju koja može dovesti do povećanja najamnine, piše The Wall Street Journal.  

Prošlog mjeseca grad je najavio otvaranje četiri takva nova okruga u centru Berlina. Najave stižu nakon nove regulacije iz svibnja koja im daje pravo da zauzmu prazne stanove. Poruka koja stoji iza ove ofenzive je da u zemlji državnih bolnica i sveučilišta, lokalno tržište ne bi trebalo oblikovati cijene nekretnina kao što ne oblikuje ni cijene liječenja ili školovanja. 

"Borili smo se rukama i nogama za ljude koji ovdje žive. Otkupljujemo naš grad", rekao je Florian Schmidt član vijeća berlinskog okruga Friedrichshain-Kreuzberg.

Konstrukcijski radovi u Hanoveru Povijesna istina Ekonomix Mit o Nijemcima: Ne rade više od nas, ali rade nešto drugo

Gentrifikacija je već godinama dugogodišnja 'pljačka' stanovnika s manjim primanjima diljem zapada. Njezin boom u Berlinu, s populacijom od 3,5 milijuna stanovnika, bio je ekstreman. Prošle godine, prosječna cijena stambenih nekretnina povećala se za 20,7 posto, po analizi konzultantske kompanije Knight Frank, što je i najbrži rast u svim gradovima koje su pratili. 

Vlasti u Londonu, Parizu i Amsterdamu fokusirale su se na podržavanje konstrukcije i to cijenom prihvatljivih stanova ili olakšavanjem kupovine prosječnom radniku. U SAD-u se država baš i ne miješa na to tržište, osim na području povećanja najamnina i besplatnih pravnih savjeta stanarima. 

No posebni dijelovi Berlina, u kojim zakoni ponude i potražnje ne vrijede, otišli su puno dalje nego ostali dijelovi Europe, kako je objasnio Christoph Schmid, sa Sveučilišta u Bremenu, koji je i koordinator projekta EU o stanarskim zakonima i politici stanogradnje. 

Kako je rekao cilj Berlina je bio spriječiti luksuznom razvoju da izmjeni izgled cijelog susjedstva i stavio ih je izvan dosega ljudi koji su tamo živjeli već desetljećima. Schmidt pak naglašava kako je njegov dugogodišnji cilj da državne grupacije ili neprofitne organizacije imaju u posjedu polovicu stambenog područja, što je puno više od trenutačnih 25 posto. 

Od početka 2017. godine, fondovi u državnom vlasništvu kupili su više od 1000 stanova u tom području, uz financijsku podršku lokalne vlasti. Kako naglašava Schmidt najčešće su to činili uz upotrebu "prava prvog odbijanja" koje omogućuje gradu da zaustavi, tj. spriječi privatne transakcije u bilo kojoj od 46 zaštićenih berlinskih zona. 

Božićni sajam i napadi u Njemačkoj POMOĆ IZBJEGLICAMA Top News Hrvati u Berlinu pomažu Sirijcima da se uklope

U nekim slučajevima, grad je omogućio transakcije pod uvjetom da, npr. investitori ne renoviraju njihove zgrade, ne instaliraju liftova ili balkone. Stanodavcima koje se uhvati da pokušavaju izbaciti stanare koji plaćaju manju stanarinu, prijete oštre kazne. 

Čak i vlasniku u tim zonama nije dozvoljeno poboljšavanje njihove nekretnine uz ugradnju video portafona ili druge kupaonice, jer bi takva poboljšanja mogla potaknuti stanare da svoju nekretninu možda kasnije iznajme, te tako i utječu na cijenu prosječnog najma. Iako Berlin i većina njemačkih gradova ima striktne kontrole najamnine, upotrebljavaju prosječnu rentu kao bazu. 

Stephan Moll, vlasnik 12 stambenih zgrada u Berlinu, kaže kako ga je grad spriječio da izgradi malu kupaonicu u jednom u svojih stanova prošlog studenog. 

"Cilj je očuvati sve onakvim kakvo je bilo kada je izgrađeno prije 110 godina", naglasio je i najavio kako će tužiti grad zbog poteza kojeg je nazvao "lijevom socijalno političkom budalaštinom". 

Arhitektica iz Berlina Birgit Wienke rekla je iako su pravila pomogla da stanarina ostane prihvatljiva i pristupačna, na kraju je sve to dovelo do toga da su ugrožena temeljna prava. 

"Primjena ovih pravila ne samo na stanove koje koriste najmoprimci već i na one koje koriste vlasnici miješa se u slobode koje bi trebali imati u ovoj državi", rekla je Wienke.

Berlinski političari i odvjetnici kažu kako velika većina ljudi koji unajmljuju, više nego iznajmljuju, svoje domove, nekih oko 84 posto u Berlinu i 54 posto u Njemačkoj u cijelosti, opravdavaju ove mjere. Kažu kako se tisuće stanovnika koji ovise o stagnirajućem prihodu našlo u nevoljama nakon povećanja stanarina, prosječno za 70 posto, između 2004. i 2016. godine, po studiji koju je objavila kompanija Jones Lang LaSalle Inc.

Nacistički FlaK tornjevi u Njemačkoj Čudo gradnje Life Hitlerov betonski monstrum: Čuvao je 15.000 nacista

Raspoloživ prihod u Njemačkoj porastao je za 23,5 posto u tom periodu. 

Istraživanje javnog mišljenja provedeno prošle godine pokazalo je kako 47 posto stanovnika Berlina strahuje da si neće moći priuštiti plaćanje stanarine tijekom sljedeće dvije godine. U travnju je 10.000 ljudi prosvjedovalo zbog povećanja troškova najma. 

"Svaki put kada se netko iseli iz naše zgrade, stanarina se odmah poveća. Moj sin nije mogao u Berlinu pronaći sebi i svojoj obitelji prihvatljiv smještaj pa su se morali odselit na selo. Dobro je da se lokalna vlast uključila", rekla je Andrea Raphael.

Na gradsku odluku o zaustavljanju velikih transakcija i uključivanju u svojstvu kupca, Berlin planira potrošiti 100 milijuna eura na kupovanje stanova u razdoblju između 2016 i 2021. godine. Odluka je kontroverzna i među odvjetnicima, koji kažu kako postoje bolji načini na koje se može iskoristiti novac poreznih obveznika kako bi se zaštiti stanari. Između ostalog je riječ i o izgradnji pristupačnih stanova ili prisiljavanjem graditelja da dodjele dijelove novih područja stanarima s niskim prihodima.

"Milijuni se troše a bez da se kreirala bilo kakva forma nove stambene politike", rekao je zakonodavac i glasnogovornik o pitanju stambene politike iz opozicijske Slobodne demokratske stranke Daniel Föst. 

Čini se kako je Berlin zaboravio što se dogodilo nekretninama Istočnog Berlina za vrijeme komunističke vladavine. Uvjeti života su se pogoršavali sve do urušavanja režima 80-ih, a mali najam nije mogao pokriti ni bazične popravke. 

"Kad god je država nacionalizirala nekretnine, to je završili tako da su ljudi dobili ne bolje stanove već one u 'raspadnom' stanju", rekao je Andreas Mattner, predsjednik ZIA.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.