Life
2919 prikaza

Po vrućini i snijegu prvi su prehodali cijeli Kineski zid

Kineski zid
1/9
Getty images
U 17 mjeseci prohodali su 8850 kilometara i tako postali prvi ljudi koji su ikad prehodali najpoznatiju svjetsku građevinu

Jednog toplog proljetnog jutra 1984. godine Dong Yao-hui i njegovih dvoje prijatelja, Wu De-yu i Zhang Yuan-hua krenuli su na putovanje koje će ih promijeniti zauvijek. Prve večeri bili su zadovoljni svojim napretkom i razmišljali o onom što ih čeka.

Ispred njih bio je put koji će testirati njihovu izdržljivost ali ih i upisati u svjetske knjige rekorda. U 17 mjeseci prohodali su 8850 kilometara i postali prvi ljudi (IKAD) koji su prehodali Kineski zid. 

"Bio je to prvi put da su ljudi krenuli na ekspediciju po cijelom zidu. Bilo je to stalno putovanje uzbrdo i nizbrdo. Ljetna vrućina, zimska hladnoća i snijeg i iscrpljujući usponi bili su veliki izazovi, ali nisu bile nepremostive prepreke. Samo smo hodali i hodali, i bilježili ono što vidimo. Nismo tada znali da će se to putovanje pretvoriti u cjeloživotni projekt", prisjeća se 62-godišnji Dong.

Kineski zid Legenda Life Kako je nastao mit da se Kineski zid vidi iz svemira

U to vrijeme Kineski zid bio je poznat i po legendi da se može vidjeti iz svemira, istina je bila zapravo da se možda tada i više znalo o svemiru nego o zidu samom.

Izgradnja zida započela je prije 2500 godina, od 770 do 476 godine pr.Kr. Obujmom i masom to je i najveća građevina na svijetu. Zid se sastoji od više međusobno povezanih ili nepovezanih dijelova različite starosti i načina gradnje, a kako su se mijenjale dinastije koje su upravljale Kinom i svi oni htjeli su ostaviti svog traga i na zidu. 

Radovi su konačno prestali u 17.stoljeću. Danas se proteže na 21.000 kilometara, prolazi kroz 15 provincija, 97 prefektura i 404 zemlje. Neki su dijelovi, kao što to čine danas, oduvijek privlačili turiste, dok su drugi dijelovi posebno nakon 1949. godine i komunističkog preuzimanja Kine, kulturnih revolucija 60-ih i 70-ih zapušteni i pali u zaborav, piše CNN.

25-godišnji Dong bio je električar i pjesnik i radio u svom rodnom gradu Qinhuangdao u blizini Shanhai Pass, gdje će i započeti svoje putovanje. 

Ekspedicija je ostavila trag na njima

"Penjao sam se na energetske stupove, koji su često bili pored zida. I tako me počelo zanimati, tko ga je izgradio? Kada? Imao sam niz pitanja a tada nije bilo puno knjiga u kojima ste mogli pronaći te odgovore, a čak ni država nije imala nikakvih zabilješki", prisjeća se. 

Malo po malo njegov je interes prerastao u pravi plan, plan kojeg su pokrenuli nakon dvije godine priprema. On i njegovi prijatelji krenuli su na putovanje za koje su mislili da će trajati tri godine, a zapravo su ga završili za samo 508 dana. 

Dong, Wu i Zhang odlučili su se fokusirati na 8851 kilometara dug Veliki zid koji je izgrađen za vrijeme dinastije Ming, prije oko 600 godina. To je i najočuvaniji dio zida i onaj dio na koji se misli kada se govori o Kineskom zidu. 

"Obukli smo se poput vojnika zahvaljujući opremi koju su nam dali u različitim dijelovima. Ruksake nam je donirala kinesko planinarsko društvo, a oni su ih inače koristili za ekspedicije na Mount Everest. Bili smo dobro opremljeni", rekao je. 

Daxing međunarodni aerodrom u Pekingu Velike želje Ekonomix Zašto ova država gradi stotine novih aerodroma?

Umjesto da su slijedili neku kartu, jednostavno su pratili strukturu zida, bilježili svoj put i opažanja po putovanju. Spavali su većinom unutar vrata i tvrđave koji su fizički bili odvojeni od glavne strukture. Nakon završetka putovanja dvije su godine radili na knjizi Ming Dynasty Great Wall Expedition.

No njihova je ekspedicija ostavila puno veći trag od običnog putovanja. 

Kad su se vratili shvatili su da im nije samo fizički napor ostavio veliki dojam, već i ono što su vidjeli putem, tragove uništenja zida, a to je bio emocionalni trag koji ih je potaknuo da se ostatak svog života bave zaštitom Zida. Obavijestili su vlasti o stanju kojeg su zatekli. 

"Nitko to nije shvaćao ozbiljno. Zamislite koliko nam je bilo iscrpljujuće prošetati zidom, a sad zamislite kako ga je bilo graditi. No danas ga uništavamo. Je li društvo danas civiliziranije? Ili samo više idiotskije?", pita se Dong.

Danas je Dong nježna, znanstvena figura, onaj koji je više od polovice svog života posvetio proučavanju i očuvanju Velikog zida, ali i razmišljanju o mladenačkom gnjevu koji ga je potaknuo na njegovu izvornu potragu.

"Priznajem da mogu biti bezobziran i emocionalan kad pričam o oštećenjima. Bilo bi bolje da mogu prenijeti svoju poruku na racionalniji i nježniji način. Ali se ne mogu kontrolirati. Ne mogu kontrolirati tu bol koja dolazi iz mog srca", rekao je. 

2014. godine društvo Velikog zida, kojeg je osnovao, izvijestilo je da je samo 8,2 posto strukture u dobrom stanju. 

Svako selo je malo po malo uništavalo zid

Dijelovi zida su 2016. godine dobili nadzor nakon što je otkriveno kako je lokalci zatrpavali drevne cigle sa cementom. 

Pokušava gledati na to sve pozitivno, pa kaže kako činjenica da se o tome priča u javnosti, u medijima pokazuje kako se izmijenio pogled na Veliki zid. 

"U ovih 35 godina napori da se zid očuvana neizmjerno su se promijenili. Prije nego se društvo izmijenilo, svako je selo uništavalo zid, pa se to nije smatralo viješću. Danas, mediji pišu o tome i osuđuju takvo ponašanje. Poboljšala se svijet o očuvanju zida", kaže. 

Kineski zid | Author: Thinkstock Thinkstock
Danas ga zovu "Sinom Velikog zida", i smatraju najvećim autoritetom po tom pitanju. Kada su zid posjetili američki predsjednici George W. Bush i Bill Clinton, on je bio njihov stručni vodič.

Ovaj sad ugledni stručnjak rad na očuvanju  zida započeo je 1987. godine, tri godina nakon putovanja kada ga  UNESCO upisao na popis svjetske baštine u Aziji i Oceaniji, a 2007. je izabran među sedam novih svjetskih čuda. 

2006. godine izdane su regulacije za njegovu zaštitu, a odjel za kulturnu baštinu sada upravlja njegovom zaštitom.

Most koji povezuje Kinu i Hong Kong Čudo arhitekture Style Kinezima je uspjelo - otvaraju najveći most na svijetu

U popularnom dijelu Velikog zida Badaling nedavno je uveden maksimum od 65.000 posjetitelja dnevno kako bi se poboljšalo cjelokupno iskustvo i spriječilo pogoršanje stanja. Sustav će turiste upozoravati i o veličini gužve na zidu.

Uništena je i jako komercijalna turistička tržnica u podnožju Badalinga, koja će biti zamijenjena kulturnim trgom do 2022. godine. Ove godine u Pekingu otvorit će se prvi centar za restauraciju Velikog zida, a 463 mještana zaposleni su kao čuvari Velikog zida.

"Turizam potiče razvoj lokalne zajednice. Selo Mutianyu nekoć je bilo najsiromašnije selo u okrugu. Sada 30 godina nakon turizma postalo je najbogatije. Kako? Nisu ukrali ni prodali ni jednu ciglu sa zida, već prodaju kulturu. Moramo razviti lokalnu ekonomiju kako bi lokalni farmeri uživali u tim plodovima prezervacije zida. Tada ih čak ni ne treba tražiti da ne kradu cigle, jednostavno to neće ni činiti", rekao je.

Kaže kako i dalje razmišlja o onima koji su taj zid izgradili, o ljudima koji su ga čuvali i branili. 

"Veliki je zid živ. Nije to samo hladan, kameni zid. Kada stavite svoj dlan na njega, primili ste za ruku brojne naše pretke tijekom svih tih godina", naglašava. 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.