Life
12211 prikaza

Pavelić je izbjegao sigurnu smrt na 'hrvatskom Titanicu'

Ante Pavelić
1/5
Screenshot Youtube
Tko zna kako bi se odvijala hrvatska povijest da je Pavelić tog dana bio na brodu i da se utopio poput ostalih putnika

U mnogočemu, tragedija parobroda “Baron Gautsch” nalikuje na tragediju Titanica. “Baron Gautsch”, ponos Lloydove flote, je, naime, uz malo više ljudske pažnje mogao izbjeći nesreću, ali je zbog indolencije potonuo, ostavši do danas najvećom pomorskom nesrećom Jadrana.

Parobrod “Gautsch” potonuo je 13. kolovoza 1914. godine kraj Rovinja, samo šest i pol pomorskih milja od obale. Utopljenici koji nisu odmah nastradali gledali su pred sobom Istru, a nisu si mogli pomoći. 

Ploveći puno bliže obali nego što je smio, brod je naletio na minsko polje austro-ugarske vojske. Zapovjednik broda, kapetan Paul Winter, u Zadru je od nadležnih vlasti dobio sva potrebna upozorenja o sigurnoj ruti, kao i obavijest o postavljanju minskih polja uz obale Istre.

U tom je pojasu mine postavljao minopolagač Basilisk. Kad su s minopolagača vidjeli da prijateljski civilni brod ulazi u minsko polje i da nema namjeru skrenuti, uhvatio ih je užas. Počeli su trubiti, slati upozorenja svih vrsta, ali brod je plovio ravno u katastrofu. 

Ante Pavelić i Benito Mussolini UKI GONI Top News Vatikan je pomagao ustaškim krvnicima u bijegu

U jednom trenutku nad brodom se nadvio golem mlaz vode, a onda začula i potmula, zastrašujuća eksplozija. Ljudi su letjeli na sve strane, u more se izlio veliki val nafte, a kaos gušenje i hroptanje nastupili su u sekundi...

Brod se iz Kotora vraćao popunjen obiteljima časnika i državnih službenika koji su bježali od rata u unutrašnjost monarhije. Zadnje pristajanje bilo mu je u Malom Lošinju.

Brod je u 11 sati isplovio prema Trstu. Pretpostavlja se kako je na brodu bilo oko 300 ljudi, no zbog kaosa koji je nastao zbog početka rata i masovnih seoba svi putnici nisu, kako se inače radilo, precizno popisani. Na brodu se nalazio i redarstvenik Špiro Guberina, djed našeg čuvenoga glumca koji je po njemu dobio ime. 

On je u Trst vodio nepoznatog uhićenika. Guberina je preživio, ali se ne zna što je bilo s uhićenikom - vjerojatno se utopio.

“Skinuo sam se u košulju i gaće i skočio u more”, rekao je Guberina. “Plivajući, primijetio sam brodicu za spašavanje u kojoj je bio i zapovjednik broda. Povukli su me na brodić koji je toliko bio rasušen da smo svi morali izbacivati more golim rukama. Tako smo se jedva uspjeli održati na površini dok nisu stigli razarači iz Rovinja.”

Prevezen je u Pulu pa u Trst, odakle se vratio u Rijeku pa u Zadar, a odande je otpješačio u Šibenik jer nije imao novca za prijevoz. Na brodu je ostao bez 500 kruna. Bio je to za ono vrijeme solidan novac. 

Otočje Magdalen u Kanadi Neviđeni brodolomi Life Ukleto otočje Magdalen: Tu je nestalo 1000 brodova

Na “Gautschu” je bio i trgovac Tripolić iz Zadra, zastupnik piva Dreher za Dalmaciju, čuveni onodobni mogul. Nosio je 60.000 kruna, velik imutak u to doba.

Na brodu se, na dan nesreće, trebao naći i tad 25-godišnji Ante Pavelić. Njegov otac Mile iznio je u Hrvatskom narodu, između dva rata, detalje ove priče:

"Tijekom rata moj pokojni brat Franjo izvodio je radove u Mandaleni kraj Šibenika. Mi smo bili u Poli. Naš Ante bio nam je o praznicima kao student pa smo ga poslali da isplati radnike. Kad je izvršio isplatu, javio nam je da se vraća parobrodom ‘Baron Gautsch’. Parobrod je kraj Lošinja naišao na minu i potopio se. Mislili smo da je i Ante stradao. No poslije smo saznali da je zakasnio i ostao u Šibeniku. Tako je nekim čudnim usudom spašen njegov život", rekao je.

Pavelić je poslije u svojim memoarima o brodu među ostalim napisao i ovo:

“U Polu su se svraćali i veliki parobrodi pomorske tvrtke Tršćanski Lloyd što su plovili na prugi Trst-Dubrovnik, i s njima bi Bošnjaci odlazili kući preko Splita. Jedan se je takov parobrod zvao ‘Baron Gautsch’, pa su oni po njemu svaki veliki parobrod zvali barun jer je netko od njih jedanput bio izmislio da barun znači velika ladja. Jedan se je drugi takovi parobrod zvao ‘Prinz Hohenlohe’ pa su njega zvali ‘Barun princ Okledokle’. Ovo sve nije bilo iz neznanja nego je to bio zdravi humor našega svieta, kojemu nikada ne manjka duhovitosti i volje za šalu.”

Ante Pavelić i Benito Mussolini Ugovori i dogovori Top News Kako je Pavelić prodao Talijanima Dalmaciju

Ta je epizoda promijenila hrvatsku povijest. Tko, naime, zna kako bi se ona odvijala da je Pavelić toga dana bio na brodu i da se poput ostalih putnika utopio.

Vođa NDH u svojim je “Doživljajima” zapisao: 

“Djeca su se uglavnom sva potopila. Mornari su uspjeli spustiti u more čamce za spašavanje i ukrcati u njih djecu, no nitko se u onoj panici nije sjetio odriešiti užeta pa je toneći parobrod povukao za sobom čamce i djecu. Ta su jadna djeca bila, čini se, prve žrtve Prvoga svjetskoga rata”.

Za razliku od djece, cijela posada broda je spašena. Ukupno 148 putnika i 31 član posade preživjeli su nesreću. Dio tiska tvrdio je da je kapetan Winter poslije ručka ostao u ženskom društvu pa je zato ostavio vođenje broda neikusnom drugom časniku po imenu Tense. 

Nakon tragedije kapetan Winter i prvi časnik palube Luppis zatvoreni su i optuženi na Pomorskom sudu u Rovinju, ali je proces obustavljen i obojica su nastavila raditi. Dijelom je tome kumovala politika, a dijelom i to što je drugi časnik palube, Tense, prema svemu što znamo, glavni krivac, potonuo.

Tragedija broda nastavljena je i nakon potonuća. Nepoznati pirati i ronioci zadnjih su desetljeća odnosili što su htjeli s broda, koji je danas pod nadzorom Ministarstva kulture te se na toj lokaciji može roniti samo s posebnom dozvolom.