Life
44563 prikaza

Pavelić ih je poslao da umru na polarnoj hladnoći

Susret Adolfa Hitlera i Ante Pavelića
US Holocaust Memorial Museum/ public domain
Bili su prisiljeni raditi u najtežim mogućim uvjetima, a za zahvalu su dobili metak u potiljak

Pod Antom Pavelićem i njegovim ustaškim režimom počinjena su brojna zvjerstva, a Jasenovac je samo najvidljiviji preostali simbol NDH. Ono o čemu se manje priča je činjenica da su ustaše slale zarobljenika na prisilni rad diljem okupirane Europe.

Tako je po njihovoj naredbi otpremljeno nekoliko tisuća, većinom političkih, zarobljenika daleko ne Europski sjever, u polarni krug. Daleko u ledom okovanoj Norveškoj zatvorenici su bili prisiljeni raditi na infrastrukturnim projektima. 2013. godine je norveški tabloid Dagbladet prenio priču o strahotama logora Beisfjord 1 gdje su norveški čuvari toliko revno koristili bajunete na zarobljenicima da je čak i njemačkim vojnicima bilo previše svega. Kako tvrdi autor Knut Flovik Thoresen, drugoj skupini norveških čuvara uopće nisu dodijelili bajunete zato što su se zapovjednici bojali da će se ponoviti ista priča.

Konačne brojke zarobljenika s teritorija NDH koji su prošli kroz taj logor nitko ni nezna, ali pretpostavlja se da je riječ o otprilike tri ili četiri tisuće.

Epidemija tifusa

Najveći masakr zarobljenika dogodio se 17. srpnja 1942. godine kada su nacistički čuvari i njihovi norveški kolaboratori pobili stotine zarobljenika kako bi suzbili epidemiju tifusa. Naime, mjesec dana ranije je oko 900 zarobljenika stiglo u novoizgrađeni logor u Beisfjordu. Uskoro su se pojavili prvi simptomi tifusa i  došli su liječnici kako bi pregledali zatvorenike.

Liječnici nisu pretjerano pažljivo kontrolirali tko ima tifus, a tko nema već su samo procijenili tko je dovoljno mršav i tko izgleda dovoljno iscrpljena. Zatvorenici s dijagnozom tifusa su ostali u logoru, a zdravi zatvorenici su natjerani na marširanje prema tridesetak kilometara udaljenom logoru Bjornefjell.

Bolesnici koji su mogli hodati su otjerani u obližnju šumu gdje su morali kopati vlastite grobove u kojima su ih onda njemački i norveški čuvari ubijali. Kada je neki zatvorenik pokušao pobjeći, pokosila bi ga paljba iz strojnice. 

Nepokretni bolesnici ostali su u barakama koje su polivene benzinom i spaljene, a oni su izgorjeli živi.

Izgrađen spomenik

Zatvorenici koji su mislili da su se spasili jer su bili zdravi su morali trčati oko kampa Bjornefjell. Svi koji nisu uspjeli otrčati svih šest krugova oko kampa su ubijeni. Nekoliko puta su čuvari tjerali zatvorenike na takvo trčanje i svaki put bi ubijali previše slabe za trčanje.

Preživjeli logora Beisfjord kraj spomenika poginulim zatvorenicima | Author: Wikipedia Wikipedia

Godinama nakon rata izgrađen je spomenik u obliku obeliska na mjestu smaknuća zatvorenika.

"Ovaj nadgrobni spomenik zahvalnosti norveškog i jugoslovenskog naroda podignut je 1949. za uspomenu na preko 500 Jugoslovena koji kao žrtve nacizma dadoše svoje živote u njemačkom logoru u Beisfjordu. 1942.-1943. do groba vjerni svojoj otadžbini i slobodi", piše na spomeniku koji i danas stoji na smrznutom norveškom sjeveru.

  • matalan 08:26 14.Siječanj 2017.

    jebo vas satrap tita isto govno kao i pavelić

  • antikomunist 12:36 12.Siječanj 2017.

    U odnosu na titu i njegove partizane pavelic je bio humanista.

  • nelson 10:14 12.Siječanj 2017.

    gamad ustaška