Life
5079 prikaza

Pakao Pompeja: 24 sata su umirali od vrućine i pepela

Uništeni Pompeji
Screenshot Youtube
Najveća prirodna katastrofa starog vijeka i danas izaziva jezu, a jedino što su mogli ljudi je bilo čekati vruću smrt

Oblak pepela eksplodirao je 20 kilometara u zrak, nakon čega je počeo padati, kotrljajući se niz planinu 110 kilometara na sat, zaklanjajući polja i gradove, uništavajući sve na svom putu, u krugu od 500 kvadratnih kilometara. 

No, konačna presuda gradu i njegovim stanovnicima stigla je u obliku - vrućeg zraka . Naime, područje u radijusu od deset kilometara oko vulkana 'spržile' su temperature više od 200 °C . Iako su bili sklonjeni u svojim kućama i zgradama, građani Pompeja doživjeli su trenutačnu smrt 24. kolovoza 79. godine.

Vulkan OTKRILA Znanost Prevareni: 10.000 godina se vjerovalo da je ovo vulkan

Većina ih je pokušala pobjeći. Neki su čak držali jastuke na glavama, kako bi se zaštitili od pljuska kamenja. Pepeo i otrovni plinovi piroklastičnog udara, dostizali su temperature od 700 stupnjeva Celzija, na licu mjesta donijeli su smrt za tisuće ljudi koji su živjeli u Pompejima, obližnjem Herkulaneju i manjim mjestima između.

"Skuhao" im mozak

Nevjerojatna otkrića lubanja prepunih pepelom pokazuju kako su nakon isparavanja organske tekućine u mozgu zamijenjene pepelom. Prisutnost takvog pepela primijećena je čak i u onih žrtava na kojima su se vidjeli nešto manji toplinski učinci.

To su dokazi kako je udar bio toliko snažan i vruć i da je mogao prodrijeti u intrakranijalnu šupljinu nakon što je uništio meka tkiva i organske tekućine", napisali su znanstvenici. 

Istraživanje zaključuju riječima kako je ovo prvi eksperimentalni dokaz koji pokazuje potpuno isparavanje tjelesnih tekućina i mekih tkiva.

Vulkan Mont Pelee VATRA I PLAMEN Life U 60 sekundi nestao je cijeli grad, samo troje se spasilo

Otkrića kako naglašavaju, pokazuju rasprostranjeni uzorak krvarenja uzrokovanog vrućinom, povećanje intrakranijalnog pritiska i puknuća, što je najvjerojatnije bio uzrok brze smrti stanovnika Herkulaneja.

Jedini preživjeli zapis ove antičke katastrofe bio je onaj Plinija Mlađeg, nećaka admirala rimske flote i prirodoslovca, Plinija Starijeg, koji se brodom otisnuo do mjesta katastrofe u nadi da će spasi stanovnike, no i sam je ostao zauvijek zarobljen na obali.

Eurpcija vulkana s munjama | Author: BigPictures/PIXSELL BigPictures/PIXSELL

Ovo je priča konstruirana iz stvarnih zapisa Plinija Mlađeg:

U Pompejima je 24. kolovoza 79. počeo kao još jedan vrući ljetni dan. Senator Julije Polibije zadovoljno nadgleda redizajn prostorije s bazenom. Ondje će, siguran je, zadiviti svoje sponzore i ostvariti političke ambicije vidljive sa slogana na pročelju kuće.

Njegova kći Julija trudna je sedam mjeseci i još ne zna kako će za samo nekoliko sati njezino nerođeno dijete zapečatiti sudbinu cijele obitelji. Nekoliko ulica dalje, u bordelu napravljenom od tufa - žutog materijala koji se sastoji od nataloženog pepela, gladijatori (heroji tog doba) hedonistički troše slobodno vrijeme. 

I bogati Stephanus u antičkom Las Vegasu osjeća podređenost zabavi pa s tamnoputom ropkinjom Hedonom, usprkos nevoljkom pogledu žene Fortunate, kreće u jednu od vila uz more. Njegovi robovi skupljaju urin, tekućinu toliko vrijednu da je Rim oporezuje, stavljaju je u maleni plitki bazen s prljavom odjećom te zatim gacaju po svemu kako bi kiselina uklonila masne mrlje.

No ispod vrijednih nogu zemlja otječe i drhti. Nevolja kipi u raju. Do 13 sati u latinskom nije postojala riječ za vulkan, a tada se uz gromoglasan poklič planina Vezuv nakon 1860 godina podiže iz mrtvih. 

Užareno stijenje zarobljeno u golemoj komori magme više ne podnosi pritisak i eruptira brzinom zvuka. Stup smrtonosnog dimnjaka diže se 15 km u zrak, a Pompejima dan prepušta mjesto noći i noćnoj mori. Izbačeno visoko u atmosferu, užareno stijenje miješa se sa zrakom, hladi i skamenjuje pa počinje kameni pljusak.

Na 12.000 stanovnika u sljedećih 18 sati Vezuv će ispljunuti 100 milijuna tona stijenja, pepela i ostataka te ih žive zakopati, spaliti ili ugušiti. 

Kći Julija Polibija je trudna, kuća je velika, a zidovi debeli pa obitelj s robovima odluči ostati te se moliti. Iz vile na plaži Stephanusa zlato, a ne ljubav prema ženi , dovodi natrag u Pompeje, no ono ga neće spasiti. Sa zlatnicima Fortunata zadnje sate provodi u jeftinom hotelu u zagrljaju gladijatora.

S druge strane napuljskog zaljeva Gaj Plinije Sekundo, admiral i vrhovni zapovjednik rimske mornarice, dobiva poruku kako mu je prijatelj zarobljen u sjeni planine i galijama kreće u spasilačku misiju. U predvečerje se nešto događa s planinom - pepeo i rastavljeno stijene pretvara se u paklenu lavinu te poput vodopada, velikog plimnog vala, brzinom do 300 km/h spušta se niz vulkan. 

Piroklastični val guta sve i svakog na putu. U gradu Herkulaneju vrućina je toliko intenzivna da smrt nastupa trenutačno, u pola rečenice. Ljudi nisu samo izgorjeli - nego su doslovno pretvoreni u ugljen. Kada je kipući oblak došao do njihovih tijela, koža je isparila, kosti i zubi popucali su poput krhkog stakla, a mozgovi su prokuhali i eksplodirali. U jutarnjim satima novi val spušta se ravno na Pompeje i zastaje pred sjevernim zidom, kao da će ga poštedjeti. No smrtonosan "koktel" klorovodika i ugljičnog dioksida usisat će vlagu i zrak te ugasiti svijeće i živote. Muškarci, žene, djeca i životinje guše se sa svakim dahom. 

Prvi udah, poput gutanja vatre, pun je užarenog plina i pepela. Drugi je kombinacija pepela i tekućine zbog koje nastaje mokri cement u dušniku i plućima. trećim udisajem cement se širi, a žrtve u urliku, neartikulirano, rukama traže malo kisika kojeg više nema. Ispod milijuna tona pepela ovaj zadnji krik, kao u vremenskoj kapsuli, ostaje iskovan. 

U isto vrijeme Plinijeva spasilačka misija pretvara se u borbu za goli život, a on galije okreće od Pompeja i utočište nalazi kod prijatelja Pomponija u gradu Stabiju. No pakosni Vezuv sve vidi i otpušta posljednji val koji će u zamku uhvatiti hrabrog i tvrdoglavog admirala. Tek će njegov nećak Plinije Mladi s druge strane zaljeva ostaviti pisani trag o zadnjim trenucima grada i njegovih stanovnika u sjeni Vezuva. 

Lica strave koja je vulkan ovjekovječio

Ostaci stanovnika Pompeja | Author: Sven Hoppe/DPA/PIXSELL Sven Hoppe/DPA/PIXSELL

Pompeji su ušli u legendu ne samo zbog toga što ih je uništila erupcija Vezuva, već i zbog toga što je kombinacija vrućine i pepela sačuvala tijela brojnih stanovnika grada kroz punih 16 stoljeća.

Njihova tijela kasnije su dodatno zaštićena gipsom, a znanstvenici su ih obradili najnovijim CT skenerima.

Najnovije tehnologije znanstvenicima su omogućile da tijela ispod gipsanih kalupa vide u sve tri dimenzije i da žrtve stravične erupcije napokon 'dobiju' svoja lica.

Dječak ubijen u erupciji Vezuva | Author: Screenshot Screenshot

Skenirano je ukupno 86 očuvanih tijela, a jedno od najočuvanijih je i tijelo četverogodišnjeg dječaka koji je, sudeći prema položaju tijela, bio pri svijesti kada je vulkan eruptirao.

Njegovo je tijelo pronađeno uz roditelje i tijelo još jednog mlađeg djeteta koje je pronađeno u položaju sna u naručju svoje majke.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.