Cijeli život slušamo 'činjenice' o najkompliciranijem ljudskom organu. Unatoč velikim znanstvenim i medicinskim dostignućima, većina ljudskih organa je i dalje misterij. No, ovdje je 10 najvećih zabluda koje se odnose na mozak i objašnjenje zašto su pogrešne, piše Businessinsider.
1. Ljudi koriste 'lijevu' ili 'desnu' stranu mozga
Prema popularnoj kulturi i kvizovima na Facebooku, logični, analitički ljudi više koriste "lijevu stranu mozga", dok kreativni i umjetnički tipovi misle "desnom stranom mozga".
Niti jedna znanstvena studija nije bila u stanju dokazati da dominira jedna strana mozga.
Zapravo, u studiji 2013. godine, istraživači sa Sveučilišta u Utahu pregledali su mozak više od 1.000 ljudi i utvrdili da nema značajne razlike među dominantnom stranom mozga. Gledajući MRI sken aktivnosti mozga, obje strane mozga bile su manje ili više jednako aktivne u njihovim neuronskim mrežama i povezivosti.
Mit o 'lijevoj' i 'desnoj' polovici mozga možda potječe od istraživanja i znanstvenog rada Rogera Sperry koji je za to dobio Nobelovu nagradu, ali je on istraživao mozak pacijenata s epilepsijom. Liječeni su razdvajanjem tzv. corpus callosuma - mosta koji spaja dvije hemisfere mozga.
2. Koristimo samo 10% našeg mozga
Lijepo je zamisliti da ljudski mozak ima uglavnom neiskorištene potencijale. Ali u stvarnosti, ideja da koristimo samo 10% našeg mozga potpuno je neistinita. To znači da su pilule koje se koriste u filmu i TV seriji "Savršena formula" potpuno beskorisne.
3. Svatko ima 'svoj stil učenja'
Često smo slušali da u školi svaki učenik ima svoj stil učenja i da netko bolje pamti informacije ako ih pročita, drugi ako ih čuje, a treći ako ih vidi. No, postoji vrlo malo znanstvenih dokaza da doista postoje različiti načini usvajanja znanja. Nedavna studija s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Indiana bila je "čavao u lijesu" za teoriju. Studenti Polly Husmann i Valerie O'Loughlin otkrili su da, iako su promijenili način učenja, nisu postigli na kraju godine ni bolje, ni lošije rezultate od prijašnjih godina.
4. Nakon 40. sve ide k vragu
Neke kognitivne sposobnosti starenjem oslabe. Na primjer, mala djeca lako i brzo uče strane jezike jer se njihovi mozgovi još uvijek razvijaju i uglavnom su izgrađeni kako bi apsorbirali informacije.
Nedavno je istraživanje otkrilo da se starijim ljudima često događa situacija 'na vrh jezika'. Znaju koja riječ im treba, ali mozak ne može do nje doprijeti.
Ali starenje ima neke prednosti kad je u pitanju mozak. Na primjer, stariji ljudi imaju tendenciju da imaju bolji vokabular i bolje razlikuju nijanse jezika. Također, oni bolje procjenjuju nečiju osobnost, znaju bolje rješavati sukobe i lakše svoje osjećaje drže pod kontrolom - a to se zove mudrost.
Nastavak pročitajte na idućoj stranici.
