Ove godine ljeto nije počelo samo uz žestoke vrućine, nego i uz znatno povećanje broja upala pluća, bolesti koja se češće javlja zimi, otkriva Večernji list.
"Malo je neobično i ne pamtim u deset godina koliko radim da je bilo toliko upala pluća ljeti. Broj oboljelih porastao je tridesetak posto u odnosu na prošlu godinu u ovo vrijeme", procjenjuje dr. Saša Srića, pulmolog u Klinici za plućne bolesti Jordanovac. Lani je u ovo vrijeme bilo izrazito puno žestokih alergijskih tegoba izazvanih polenizacijom, a upale pluća bile su rijetke.
Kašalj, opća slabost, povišena tjelesna temperatura, otežano disanje, bol u prsima – osnovni su simptomi upale pluća, no svaki od njih može u početku i izostati, upozorava liječnik. Teško je tvrditi koji je točno razlog ovoljetnom porastu upala pluća.
"Jesu li tome uzrok nagle promjene vremena, ne može se sa sigurnošću reći. Moguć je razlog i otpornost na antibiotike, koja je došla do izražaja jer se antibiotici često propisuju nepotrebno. Odmah pacijente pitam, sad već gotovo u šali: 'Jeste dobili Sumamed?', jer mnogi su dobili antibiotike samo na osnovi kašlja i općeg stanja, bez krvnih pretraga ili rendgenske snimke pluća, da nije ni utvrđeno je li virusna ili bakterijska upala", navodi dr. Srića.
Pravila nema, pacijenti koji mu dolaze s pneumonijom ovih dana su i kronični bolesnici i inače zdrave osobe. Jedan od faktora mogu biti i prenagle i prevelike promjene temperature prouzročene neprimjereno jakim rashlađivanjem unutarnjih prostora. Do osam stupnjeva razlike je u redu, više od toga nije. "Propuh je suhi vjetar i on ne može napraviti štetu. Strah od propuha nerealan je i pretjeran. Ja sam svaki dan na umjerenom propuhu!", ističe.
Upala pluća ili pneumonija, najteža je bolest dišnog sustava. Bakterijske upale pluća liječe se antibioticima, a atipične, odnosno virusne, antivirusnim lijekovima. No, atipična pneumonija uzrokovana bakterijom Mycoplasma pneumoniae liječi se antibioticima, te je taj oblik najčešći uzročnik širenja upale pluća.
Bolesti dišnog sustava 4. su uzrok smrti u Hrvatskoj, a krajem 2014. i početkom 2015. godine osjećao se povećani udio oboljelih od atipične upale pluća. Najrizičnijim skupinama smatraju se vrlo mala djeca s još nepotpuno razvijenim obrambenim sustavom, te osobe s kroničnim bolestima i oštećenjima imunosustava, dok kod osoba starijih od 65 godina pneumonija je izrazito teška, a često i smrtonosna. U Hrvatskoj se godišnje registrira između 50 i 60 tisuća oboljelih, a oko 10 tisuća se hospitalizira.
Više od 90% svih smrti od pneumonije odnosi se na stariju populaciju. Kod djece najćešći su uzrok respiratorni virusi, odnosno kod dojenčadi i male djece se najčešće susreće respiratorni sincicijalni virus. Kod starije djece su pak najčešći uzrok adenovirusi. Respiratorni sincicijalni virus prenosi se direktnim kontaktom sa zaraženom osobom, preko prljavih ruku ili kontaminiranih predmeta, dok se na sličan način prenosi i adenovirus. Oba virusa uzrokuju slične simptome.
