Ljudi su svakodnevno izloženi oko 126 kemikalija koje su sastojci kozmetičkih proizvoda za higijenu i osobnu njegu. Iako postoje zakoni i agencije koje brinu o utjecaju takvih kemikalija na zdravlje, očigledno je kako kriteriji za njih nisu svugdje isti. Naime, postoji čak 400 različitih kemikalija koje američki FDA (Ured za hranu i lijekove) odobrava za korištenje u SAD-u, a iste te su zabranjene u Europi. U čemu je kvaka?
Koliko god tržište bilo kapitalističko i u Europi i SAD-u, očigledno je kako američki liberalizam po pitanju štetnosti određenih kemijskih supstanci i njihova utjecaja na zdravlje proizlazi iz želje za većom zaradom. Primjerice, popularni OPI lakovi za nokte u sastavu koje imaju u SAD-u zabranjeni su u Europi, pa su oni za plasiranje na europsko tržište morali prilagoditi svoju "recepturu". Rezultat je kraća postojanost laka na noktima, koja je očito Amerikankama važnija od zdravlja - no izvjesno je da ih to uopće nitko nije pitao niti im dao izbor.
Kemikalija Dibutil ftalat (DBP) koja je sastavni dio lakova za nokte i sprječava ljuštenje zapravo je kancerogena, a dok je u SAD-u dozvoljena, EU je još 2004. zabranila upotrebu DPB-a.
Problem ne postoji samo u kozmetici
No, cijela priča s kemikalijama štetnim za zdravljem i njihovom zabranom ne staje samo na kozmetici. U SAD-u je tako uobičajena praksa da se u madrace stavljaju teško zapaljivi materijali (flame retardant). Zanimljivo je to da se oni akumuliraju u masnom tkivu, zbog čega se često pojavljuju u tkivu dojki.
Nedavna je švedska studija pokazala kako to može biti štetno za zdravlje žene te su ih odlučili eliminirati, odnosno zabraniti u proizvodima - a udio takvih sastojaka u masnom tkivu žena pao je za oko 30 posto.
Stručnjaci se slažu kako je po pitanju zaštite ljudskog zdravlja te regulacije toksičnih kemikalija Europa znatno ispred SAD-a, a sama Skandinavija u tome prednjači.
Pogledajte još o toj temi u videu:
