Life
1554 prikaza

Ni UNESCO ne želi zaštiti komunističke SF spomenike

Moslavina
Flickr
Po postmodernizmu koji se koristio u obilježavanju antifašizma i komunističke vladavine, tadašnja jugoslavenska umjetnost značajno se razlikuje od drugih komunističkih

To je veličanstveni spoj arhitekture i skulpture, kao i prošlosti i budućnosti, da bi sadašnjost, i ondašnja i današnja, bila svjesna ljudskih dometa, govorila je prošle godine bivša ministrica kulture Andrea Zlatar Violić za spomenik ustanku naroda Banije i Korduna kipara Vojina Bakića. 

Golemi kompleks sagrađen od armiranog betona i obložen pločama nehrđajućeg čelika gradio se deset godina i konačno je otvoren 1982. godine.

Na najvišem vrhu Petrove gore taj je umjetnički rad skrivao i kongresnu dvoranu, knjižnicu, čitaonicu te muzej. Zdanje visoko 37 metara danas definitivno ne izgleda veličanstveno.

No nije uništen tijekom Domovinskog rata, kao što je bio slučaj s Bakićevim remek-djelom Spomenikom pobjede naroda Slavonije u Kamenskoj kraj Pakraca. 

Njega su 1992. godine minirali i od tada najvećeg apstraktnog spomenika na svijetu nije ostalo ništa. Kompleks na Petrovoj gori napušten je od početka rata, ali nastradao je najviše u posljednjih nekoliko godina jer građani odnose građevinski materijal, posebno čelične ploče.

A riječ je o neprocjenjivoj umjetničkoj vrijednosti. Vojin Bakić jedan je od najznačajnijih hrvatskih kipara 20. stoljeća koji se proslavio golemim apstraktnim spomenicima.

Upravo po tom postmodernizmu koji se koristio u obilježavanju antifašizma i komunističke vladavine, tadašnja jugoslavenska umjetnost značajno se razlikuje od drugih komunističkih.

Zvonko Maković | Author: Marko Lukunić (PIXSELL) Marko Lukunić (PIXSELL)

"Spomenici koji su ovdje nastajali u razdoblju od 1945. do sredine osamdesetih, a tematski su vezani za Narodnooslobodilačku borbu i antifašizam, predstavljaju vrlo heterogenu skupinu kulturne baštine. Razlikuju se kako po vremenu nastanka, tako i po umjetničkim dosezima. Kad spominjem vrijeme nastanka, mislim prije svega na politički kontekst koji je imao vrlo važnu ulogu kako u konceptu memoriranja, tako i stvaranju propagandnih sadržaja koje su ovi spomenici trebali nositi i odašiljati narodu kojem su bili namijenjeni", kaže povjesničar umjetnosti Zvonko Maković, koji trenutačno piše knjigu upravo o ovoj tematici.

U SSSR-u, primjerice, izrađuju se golemi figurativni spomenici, tridesetmetarski Lenjin i Marx.

Netom poslije 2. svjetskog rata i kod nas se pojavljuju figurativni spomenici, no to se mijenja kako se Titova Jugoslavija odmiče od Staljina, kako napominje Maković, te se naši umjetnici ističu drugačijim stilom.

U Hrvatskoj Vojin Bakić, Dušan Džamonja, Želimir Janeš, Bogdan Bogdanović, Augustin Augustinčić i drugi umjetnici od sredine pedesetih godina postavljaju spomenike koji su potpuno simbolički i apstraktni, toliko da ih se u svjetskoj popularnoj kulturi često naziva “futurističkima”.

"Kroz apstraktne forme i na simboličan način nastoji se iskazati poruka o hrabrosti, veličini, snazi Titove vojske, njega kao vođe i ideologije koju je zagovarao te koja je izvojevala pobjedu u (narodnooslobodilačkom) ratu, a figuralika se napušta", kaže Maković, a kao neke od najboljih djela ističe Spomenik pobjedi revolucije naroda Slavonije Vojina Bakića na lokalitetu Kamenska u zapadnoj Slavoniji, Spomenik revoluciji naroda Moslavine Dušana Džamonje, Kameni cvijet Bogdana Bogdanovića u Jasenovcu, Spomenik pobjedi na Sutjesci Miodraga Živkovića na Tjentištu, Spomen- park Dotršćina Vojina Bakića u Zagrebu i Bakićev Spomenik na Petrovcu na Petrovoj gori. 

"Ova skupina spomenika predstavlja posebnost u memorijalnoj plastici u širim europskim i svjetskim razmjerima. Riječ je o djelima koja stilski pripadaju visokome modernizmu, referiraju se u plastičkome smislu suvremenoj skulpturi, a istodobno nose obilježja čvrsto vezana za Titovu ideologiju, točnije jugoslavensku varijantu komunizma, ali i odavanja počasti žrtvama", zaključuje Maković, a dodaje i kako je uništavanje i zapuštanje spomenika pokazatelj osiromašenja kulturne baštine, kojoj se mora pronaći adekvatan sadržaj kako bi i dalje služila svrsi kojoj je prvotno namijenjena, iako, priznaje, to nije nimalo lagan posao.

Krila slobode u Podgariću

Moslavina | Author: Flickr Flickr

Spomenik revolucije naroda Moslavine je remekdjelo svjetski priznatog kipara Dušana Džamonje. Na Moslavačkoj gori apstraktni betonski spomenik otvoren je 1967. Visok je 10, a širok 20 metara. Džamonja je zamislio stilizirana krila pobjede i slobode, dok središnja kugla predstavlja život.

Jedan od rijetkih koje su obnovili

Spomenik u Raduši | Author: Flickr Flickr

Na kamenu koji pokrivaju tri trokuta okrenuta prema zemlji napisana su imena strijeljanih pripadnika 1. splitskog odreda. Postavljen je 1962. u Ruduši kraj Sinja, a obnovili su ga 2009. Autor je Vuko Bombardelli.

U Korenici su bila i Radauševa djela

Spomenik u Korenici | Author: Flickr Flickr

Spomenik Narodnooslobodilačkoj vojsci podignut je kod Korenice. Uz apstraktan spomenik postavljeno je i djelo Vanje Radauša “Tifusari”, koje je nestalo tijekom postojanja tzv. SAO Krajine.

Stari brijest u spomen-parku Brezovica

Spomenik u parku Brezovica kod Siska | Author: Flickr Flickr

Betonski spomenik djelo je Želimira Janeša, a simbolizira drvo brijesta koje je nekad raslo na istome mjestu u parku Brezovica kraj Siska. Stilizirane grane koje se dižu prema nebu simboliziraju nastanak Prvog sisačkog partizanskog odreda. Spomenik je postavljen 1981. godine i od tada se ondje slave praznici posvećeni antifašističkoj borbi.

Spomenik oslobođenju Knina su minirali

Spomenik na brdu Spas | Author: Flickr Flickr

Od fašista je Knin oslobođen 1944. godine pa je na brdu Spas podignut spomenik visok 25 metara. I ovo je jedan od spomenika koji nije preživio drugo oslobođenje grada. Srušile su ga detonacije 1995. godine i danas je zaboravljen, a na drugim se kninskim brdima postavljaju novi spomenici.

Obelisk kraj Grobnika primjer postmoderne

Spomenik na Grobničkom polju | Author: Flickr Flickr

Šime Vulas je 1970. godine izradio spomenik podhumskim žrtvama na Grobničkom polju. Betonski obelisk visok je 22 metra, apstraktan je i simboličan te izvrstan primjer postmodernizma u Hrvatskoj. 

Maković: Oni neće biti turističke atrakcije

Nerealno je ova djela vidjeti kao potencijalne turističke atrakcije, baš kao što je nerealno očekivati da će se neke moćne institucije, poput UNESCO-a, založiti za njihovu obnovu jer to nije u njihovoj nadležnosti. To je pogotovo neprimjereno u vremenu u kojemu se na Bliskom istoku sustavno i radikalno zatiru najvrednija djela globalne kulturne baštine, dok UNESCO i druge svjetske organizacije bespomoćno konstatiraju gubitke, kaže Maković.

  • Perun 14:56 29.Listopad 2018.

    Zapadnjački kapitalisti i njihova izdajnička domaća stoka sigurno nemaju želju isticati nešto što u konačnici podsječa na borbu protiv onoga što je zapad zdušno financirao prije WW2 a to je hitlerov Lebensraum i nestanak Slavenskih naroda. JIPM...