Istražitelji su sve skloniji teoriji da je kopilot Andreas Lubitz (28) proživljavao osobnu krizu zbog prekida sa zaručnicom i da je smišljeno u smrt odveo sebe te 149 putnika i članova posade na letu 4U9525.
Pomućenog razuma nije mario što su u Germanwingsovu avionu, koji je pao u srijedu, i dvije bebe. Istražitelji su preslušali jednu od dvije crne kutije i tvrde da je zrakoplov namjerno srušio.
Kažu da se iz snimke može zaključiti kako Lubitz nije želio pustiti pilota Patricka Sondenheimeriza u kabinu, iako su prije toga prijateljski čavrljali.
Zaključao se unutra i podesio uređaje na ubrzano spuštanje. Prekinuo je komunikaciju s kontrolom leta. Nesretni pilot uporno je kucao i pokušavao nagovoriti kolegu da otvori.
Na kraju ih je pokušao razvaliti, čak i sjekirom koja je standardni dio sigurnosne opreme u zrakoplovu. Ali zrakoplov je prebrzo gubio visinu. Putnici su proživljavali najgorih osam minuta u životu.
Neki su vjerovali da im molitva može pomoći, ali što je vrijeme prolazilo, nade je bilo sve manje. Okrenuli su se jedni drugima, grlili, plakali i čekali smrt. Udarili su u francuske Alpe i svi poginuli.
Njemački istražitelji četiri su sata prekopavali stan u u predgrađu Düsseldorfa, u kojem je kopilot navodno živio sa zaručnicom. Pretresli su i dom njegovih roditelja. Odnijeli su nekoliko vreća punih dokaza i kompjutor.
Navodno su u stanu pronašli poderano rješenje da dan prije kobnog leta mora na bolovanje. Izvršni direktor Lufthanse Carsten Spohr, zrakoplovne kompanije koja je vlasnik Germanwingsa, na konferenciji za novinare je rekao kako je Lubitz tijekom obuke za pilota 2009. godine bez objašnjenja uzeo višemjesečnu pauzu.
Istaknuo je kako je mladi kopilot prošao sve testove i provjere s odličnim rezultatima. Obuku je, doznalo se sad, prekinuo zbog ozbiljne depresije, zbog čega se navodno čak godinu i pol liječio na psihijatriji.
Svoje navode u Lufthansi temelje na internoj dokumentaciji i neimenovanim izvorima unutar kompanije. Kažu da je Lubitz nakon pauze koju je uzeo ponovno išao na liječničku provjeru koju je prošao bez problema. Nakon toga su mu dopustili da nastavi s obukom.
"Njegove letačke sposobnosti su bile bez pogreške. Bio je sposoban letjeti bez ikakvih ograničenja. Lufthansa ima poseban sustav u kojima posada može bez ikakvog straha od kazne prijaviti svoje probleme ili upozoriti na probleme kolega. Sve ‘sigurnosne mreže’ koje smo imali, ili smo mislili da ih imamo, u ovom slučaju nisu radile", rekao je Spohr.
Inače, sigurnosno zaključavanje vrata unutar pilotske kabine prvi su uveli Amerikanci kako pomahnitali putnici nakon napada 11. rujna 2001. godine ne bi mogli ući. Potom su takav način zaključavanja počeli koristiti i u Europi.
Poznanici, prijatelji i obitelj kažu da je Lubitz bio miran i simpatičan mladić te da je volio svoj posao. Svaki dan je trčao i vježbao te redovito sudjelovao u polumaratonima.
Pilot u Germanwingsu postao je u rujnu 2013. godine, a do tada je bio stjuard. Biti pilot bio mu je najveći životni san, kažu oni koji su ga poznavali, i napominju kako se on nikad ne bi namjerno zabio u planinu i ubio toliko ljudi.
Neki tvrde da je tromjesečnu pauzu od obuke za pilota 2008. godine uzeo zbog iscrpljenosti, a ne depresije. U Lufthansi tvrde da njihovi piloti i kopiloti redovito posjećuju psihologa.
Ali stručnjaci kažu kako psiholog ne može puno zaključiti iz razgovora s njima, nego bi to morao obavljati iskusni psihijatar. Upravo nam je psihijatar objasnio što se mora događati u čovjekovoj glavi kako bi bio sposoban namjerno ubiti toliko ljudi.
"Čovjek je kad se rodi pretežno dobar ili pretežno zao. Ako se kod pretežno zlog čovjeka razvije psihoza, a na to se nadoveže i neki stresan događaj, onda je sve moguće", objašnjava poznati psihijatar dr. Milan Košuta.
Dodaje da bi piloti, kao i vozači te ostali sličnih profesija, periodično morali razgovarati s iskusnim psihijatrom koji može prepoznati najsitnije detalje koji bi upućivali na neki poremećaj.
Ali, kaže, ponekad je nemoguće prepoznati psihički poremećaj jer nema nikakvih vanjskih naznaka. Netko može imati psihozu 20 ili 30 godina, a da ni jedan psihijatar to nije vidio jer je čovjek djelovao sasvim normalno.
Ni s čim nije pokazivao poremećaj. Npr. kopilot Germanwingsa mogao je i prije leta razgovarati sa psihijatrom, ali je bilo nemoguće prepoznati da nešto s njim nije uredu.
"S tim, nažalost, moramo živjeti i računati da se takve stvari mogu dogoditi, a da to nije bilo moguće predvidjeti", kaže dr. Milan Košuta.
On smatra, a sigurno nije jedini, kako bi javnost morala čuti snimku razgovora pilota i kopilota tijekom kobnog leta jer tada bi se ustvari znala prava istina.
"Tako bi svi, pa i njegovi prijatelji, mogli znati da je to zaista bilo tako. Uz to, tako bi se umirila javnost, jer bez snimke nam mogu govoriti što žele, a pitanje je da li je sve to istina", dodaje dr. Milan Košuta.
U Croatia Airlinesu kažu da njihovi piloti na liječnički pregled idu redovito.
"Liječnički pregledi pilota odvijaju se najmanje jedanput godišnje. U sklopu inicijalnog liječničkog pregleda obavlja se i psihijatrijski pregled pilota.Preglede zrakoplovnog osoblja provode ovlašteni medicinski centri, koje je za to ovlastila i nadzire ih Agencija za civilno zrakoplovstvo", objašnjava dr. sc. Ksenija Žlof, voditeljica odnosa s javnošću.
Dodaje da u Croatia Airlinesu periodično testiraju sve zaposlenike, uključujući i pilote te kabinsko osoblje, na psihoaktivne supstance u organizmu. Te testove zaposlenicima ne najavljuju i provjeravaju jesu li konzumirali alkohol ili neku drogu.
"Poslovi i obveze članova posade zrakoplova, uključujući pilote i kabinsko osoblje, utvrđeni su propisom donesenim na temelju Zakona o zračnom prometu i u skladu s odgovarajućim EU propisima. Točno su propisana ograničenja vremena provedenog na letu i na dužnosti te vremena odmora. Maksimalno radno vrijeme je 13 sati, a to uključuje vrijeme pripreme za let, ukrcavanje i iskrcavanje putnika, letenje, vrijeme između dva leta i dužnosti koje moraju obaviti poslije leta. Poslije leta piloti su obavezni koristiti odmor, minimalno u trajanju od 12 sati, odnosno onoliko sati koliko je trajala prethodna dužnost ako je trajala više od 12 sati. Maksimalni dopušteni nalet pilota ograničen je na 900 sati na godinu. Piloti Croatia Airlinesa su u 2014. godini. ostvarili nalet od 600 do 700 sati", kaže Ksenija Žlof.
Stručnjak za zrakoplovne nesreće Dinko Vodanović kaže da je prije bilo obvezno slati kabinsko osoblje na psihijatrijski pregled svakih šest mjeseci ili godinu dana, ali u Europi to više nije.
"Nije mi jasno zašto su to u Europi ukinuli. Zdravstveni pregled je obvezan, a psiho-test nije", kaže Vodanović.
Dodaje da je za 95 posto svih zrakoplovnih nesreća kriv ljudski faktor. Kao što za nesreću mogu biti krivi pilot ili kopilot, tako to mogu i tehničari na tlu koji svoj posao nisu odradili kako treba, kontrolori leta itd.
Ministar Hajdaš Dončić tvrdi da se u Hrvatskoj ne može dogoditi ovo što je bilo s Germanwingsom jer su pilot i kopilot uvijek zajedno u kabini te nema izlazaka. Ali dobro upućeni izvor iz avioprometa kaže kako to nije istina i da ne postoji zakonska obveza da se iz kabine ne smije izlaziti.
Kaže da pilot i kopilot često napuštaju kabinu jer npr. moraju otići na zahod. No iz kabine izlaze nakratko, i to samo onda kad su postigli odgovarajuću visinu i kad to ne ugrožava putnike.
U Croatia Airlansu su u petak kazali: "Danas će se početi primjenjivati operativna procedura PO kojoj će u pilotskoj kabini tijekom cijelog leta biti obvezna prisutnost dva ovlaštena člana letačkog osoblja", kazao je glasnogovornik Davor Janušić.
To znači, ako pilot izađe, u kabinu će ući primjerice stjuardesa.
