Life
4303 prikaza

Najgori požari koji su zavili Hrvatsku u crno

Požar u Tučepima
1/13
Ivo Čagalj/PIXSELL
Svjedočanstva iscrpljenih vatrogasaca ukazuju na teške uvjete u kojima se bore protiv vatrene stihije

Svake godine brojni požari pogode hrvatsko primorje, a zbog iznimno specifičnog terena te miniranog područja, vatrogasci se redovito posvećuju na obranu kuća, a tek onda na gašenje samog požara. Upravo svjedočimo teškom požaru oko Tučepa gdje su evakuirani turisti iz čak tri hotela i vatrogasci pokušavaju zaustaviti širenje požara prema naseljenom području. Požar je krenuo sinoć oko Zečeva poviše Blata u Tučepima. "Je li došlo do kakvog kratkog spoja ili je uzrok nešto treće možemo samo nagađati. Ništa se još ne zna. Ovaj požar je krenuo skroz na drugoj strani u odnosu na jučerašnji, od Tučepa prema Makarskoj", rekao je Goran Bušelić, zapovjednik DVD-a Tučepi.

Da Hrvatska već desetljećima ima problema s požarima govori i pisanje Večernjeg lista iz sredine osamdesetih godina kada su se Korčulani više od tjedan dana borili s požarom koji je prijetio uništenjem čitavog otoka. "Stalno se pojavljuju nova žarišta, pa se nastoji i što više ljudi uključiti u gašenje. Među tri tisuće ljudi, koliko ih tamo ima, zatekli smo i Ismeta Jazvina iz Čapljine koji već peti dan gasi požar: 'Pokušavamo učiniti sve, ali teško je vjerovati što sve vatra može učiniti u tako malo vremena. Dok na jednom mjestu sprječavamo širenje požara, na drugom već izbija novi'", pisao je Večernjak početkom kolovoza 1985. godine.

Ostaci zgrade nakon požara VATRENI PAKAO Life Najsmrtonosniji požari: Mrtve su slagali na hrpe

Korčula ima pravu povijest katastrofalnih požara, pa je takav i onaj iz ljeta 1998. godine kada je opožareno 98% površine općine Smokvica. Tolika oštećenja su zabilježena na čitavom otoku da se država prihvatila posla i pomagala u obnovi opožarenih maslinika. U proljeće iduće godine posađeno je 15.000 stabala maslina i hrvatska vojska izgradila je pristupne ceste.

Gotovo dva desetljeća kasnije, Korčula je opet poprište velikih požara, a požari iz srpnja 2015. godine bili su vidljivi i iz svemira. Naime, Nasini sateliti uslikali su te požare, a bili su vidljivi i iz EUMETSAT-ovog MSG satelita s udaljenosti od 36.000 kilometara. 

Možda i najveća tragedija pogodila je hrvatske vatrogasce u kolovozu 2007. godine kada je čak 12 vatrogasaca poginulo na tijekom gašenja požara na Kornatima. "Helikopter nas je pokušao iskrcati na vrh brda blizu kruške u nekoliko navrata, međutim zbog jakog juga to nije uspio i onda su se pilot i Dino Klarić dogovorili da desantiraju niže od brda u jednu dolinu, a što je otprilike oko dva kilometra od kruške... Nakon 15-ak minuta hoda došli smo do jednog dijela koji je bio otvoren s južne strane i tu je naglo krenula vatra i dim, tolikom brzinom da nismo uspjeli pobjeći, premda smo pokušali trčati. Međutim, bila je strašna vrućina i jednostavno nas je spržilo. Nosio sam dosta opreme pa sam bio nešto niže, odnosno ispod ostalih kolega vatrogasaca, tako da sam imao malo više vremena za pokriti lice i okrenuti leđa, a kako sam imao kacigu na glavi i vizir, zaštitio sam kosu i lice...

Slobodan Milošević Trumpov savjetnik Top News "Zbog Slobe smo u Jadran pobacali tisuće bombi"

Osjetio sam bol u rukama i vidio da su mi ruke natekle, te sam ostao na zemlji kao i ostali i pokušao stupiti u vezu s Javnom vatrogasnom postrojbom u Šibeniku, međutim, nisam imao signala. Oko sebe sam čuo jaukanje, zvanje u pomoć i vidio sam da su svi ozlijeđeni, međutim, nisam primijetio da je netko mrtav.", ispričao je Frane Lučić, jedini preživjeli iz tragedije. Nakon duge istrage, službeni zaključak je da je uzrok tragedije bio eruptivni požar, ali pojavile su se i brojne teorije zavjera. Umirovljeni časnik Nediljko Pušić ustvrdio je da su pravi razlozi tragedije zapravo odbačene NATO-ve bombe zaostale iz rata na Kosovu.

"Zbog svega mislim da je na Kornat odbačena jedna ili dvije bombe CBU-87 s kumulativnim nabojem. Bačena je s minimalno tisuću metara visine, pri minimalno tisuću kilometara na sat brzine borbenog zrakoplova. S obzirom na masu bombe od stotinu kilograma i navedenu brzinu, te visinu s koje je odbačena, u trenutku udara o tvrdi kornatski kamen došlo je do razbijanja, odnosno raspadanja bombe i rasipanja eksplozivnog sadržaja po tlu. A budući da je otok praktično nenaseljen, letovi izvođeni uglavnom noću, nitko nije mogao posvjedočiti i prijaviti pad bombe ili više njih", ispričao je Pušić u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.

  • enttony 12:47 19.Lipanj 2017.

    a Viganj 1998. i Lastovo ?