Life
22675 prikaza

Najgori HR krimosi: "Gubimo rat s njima"

Nastavak sa stranice: 1

Nakon vala mafijaških likvidacija u razdoblju od 1997. godine do 2002. godine podzemlje se konsolidiralo. Bande naoko miruju i bave se svojim “poslom” uz povremene eskalacije nasilja kojima su gotovo uvijek povodi policijske akcije poput “Balkanskog ratnika” nakon koje su zaredale likvidacije u Hrvatskoj i zemljama u okruženju. Tako je, kao posljedica policijskog “pritiska”, u ožujku 2010. u Jarunskom jezeru nađeno raskomadano tijelo Srbina Cvetka Simića. Postao je žrtvom međumafijaškog razračunavanja zbog “drukanja” i propalog posla krijumčarenja više od dvije tone kokaina iz Urugvaja u kojoj je i sam sudjelovao. I likvidacija Puljanina Maria Tolića, bliskog zagrebačkom, beogradskom i sarajevskom podzemlju, čije je osakaćeno tijelo bez ruku pronađeno kod Sarajeva, nosi “potpis” osvetničkog mafijaškog razračunavanja. 

Da mafijaši na ovim prostorima i te kako dobro surađuju kao i prije Domovinskog rata pokazalo je suđenje hrvatsko-srpskim mafijašima koji su u središtu Zagreba likvidirali Pukanića. I ubojice srpskog premijera Đinđića, Simović i Kalinić, za kojima se godinama tragalo skrivali su se u Zagrebu. 

Zlouporaba droga na kućnim partyjima Putevi narkotika Life "Cijelu noć gutam kokain, pa ga tako dofuram u Zagreb"

Zagrebačku kriminalnu scenu čini petnaestak dobro organiziranih kriminalnih skupina razdijeljenih po kvartovima i vrstama kriminala. Pet je većih i desetak manjih grupa specijaliziranih gotovo za svaku vrstu kriminala. Sve naginju širenju svoga carstva. Svaka banda broji od tri do desetak istaknutijih članova. Brojnije skupine imaju piramidalni ustroj poput onog u sicilijanskoj mafiji s tri osnovne razine. Na vrhu piramide u pravilu je gangsterski boss dok su na dvije niže razine posrednici i takozvani “vojnici” izvršitelji. Ovakvim mafijaškim ustrojem štiti se nalogodavca što istražiteljima znatno otežava dokazivanje njihove međusobne povezanosti. Vođe čuvaju do zuba naoružani kriminalci. Za postizanje cilja ne prežu ni od najbrutalnijih metoda ucjene i zastrašivanja. 

Zagrebačkim podzemljem dominira nekoliko agresivnih bandi koje su nakon Domovinskog rata doslovce izrasle na krvi u međusobnim razračunavanjima. Jedna od opasnijih zagrebačkih bandi su takozvani “Zagrebački dečki”. Njih 30-ak ogrezlih u kriminalu, svi s podebljim policijskim dosjeima već godinama u središnjem i zapadnom dijelu grada drže monopol u kriminalnom miljeu. Predvodi ih najveći zagrebački kamatar koji danas slovi za uglednog i imućnog poduzetnika s legalnim poslovima koji u vlasništvu ima brojne nekretnine višemilijunskih vrijednosti. U pravilu se sastaju u tajnim skrovištima, kafićima i restoranima u vlasništvu svojih članova ili onih koji su pod njihovom zaštitom. 

Osnovna kriminalna djelatnost “Zagrebačkih dečki” je šverc drogom, kamatarenje, reketiranje, iznuđivanje, otmice, naručene likvidacije, premlaćivanja, utjerivanje dugova te pružanje prisilne “zaštite” vlasnicima restorana, kafića, noćnih klubova ili kockarnica. Većina bande bila je zahvaćena različitim policijskim akcijama. Malo toga im je dokazano pa su danas gotovo svi, iako pod snažnim policijskim nadzorom, na slobodi. Većina starijih članova klana prljavi novac su oprali kupnjom kafića, različitih salona, skupocjenih automobila, kuća za odmor i drugih nekretnina. Da bi zameli trag novcu, imovinu registriraju na imenima bližnjih ili daljnjih rođaka. 

Nasuprot “Zagrebačkim dečkima” znatno je brojnija, jača i opasnija kriminalna grupacija okupljena oko bivšeg pripadnika jedne sigurnosne službe. Okosnicu grupe tvore bivši zagrebački policajci, zaštitari, razvojačeni pripadnici HVO-a, HV-a te iskušani kriminalci iz Hercegovine. Desna ruka vođe ovog klana je poznati ubojica, otmičar, švercer oružja i droge koji je na zagrebačkom Laništu okupljao i udomljavao gotovo svu balkansku mafiju. Povezuje ga se s brojnim kriminalcima iz policijske operacije “Balkanski ratnik” nakon koje je u Hrvatskoj i zemljama u okruženju masakrirano desetak ljudi. Banda “Pridošlice i zaštitari” godinama drži nadzor nad zaštitom brojnih sportskih kladionica, kockarnica te uhodanih kafića i restorana u istočnim ali i drugim dijelovima grada. Skupina je toliko brojna da poslove dijele na one legalne i prljave. Vođu klana, danas uspješnog i imućnog poduzetnika, kao nalogodavca za kriminalne aktivnosti zbog hijerarhijskog ustroja se nigdje i ne spominje. 

Pješčana plaža Duće Sve ga je manje Life Vrijedniji je od nafte, a mafija ga krade na plažama

Članovi bande prljavim trikovima u grupama izazivaju nerede u prepunim kafićima, restoranima i noćnim klubovima te doslovce prisiljavaju vlasnike da posao oko zaštite ubuduće moraju plaćati upravo njima. “Pridošlice i zaštitari” u najkraćem roku “sređuju” naplatu bilo kakvih dugovanja. Bave se i najokrutnijim klasičnim reketom, a u svojim redovima imaju stručnjake za oružje i podmetanje bombi i eksplozivnih naprava ne prezajući od uporabe tog ubojitog arsenala. Svoju višegodišnju dominantnost u zagrebačkom podzemlju klan je iskazivao brutalnim premlaćivanjem svojih žrtava i svih onih koji su im se bilo kako ispriječili na putu kriminala. Iako su “Zagrebački dečki” te “Pridošlice i zaštitari” dvije suprotstavljene kriminalne skupine s gotovo identičnim metodama rada, karakteristično je da se njihove vođe katkad sastaju izvan grada na “poslovnim” dogovorima, što je i u policiji zabilježeno. 

Desetak pripadnika grupacije iz Dubrave svoju kriminalnu reputaciju u zagrebačkom podzemlju steklo je u tijekom ranih dvijetisućitih godina čineći kriminalna djela s takozvanim elementima nasilja. U svojoj kriminalnoj karijeri kriminalci iz Dubrave sumnjičeni su zbog iznuda, nasilja, nanošenja teških ozljeda, kamatarenja i protupravnih naplata. Povezivalo ih se i sa švercom droge. Nakon burne kriminalne prošlosti većina ih je stekla reputaciju uzornih građanina s vlasništvom brojnih nekretnina dodatno zarađujući njihovim rentanjem. Albanske kriminalne grupacije u Zagrebu drže primat u krijumčarenju heroina hrvatskom dionicom takozvane “Balkanske rute”, prostitucijom, krijumčarenjem zlata te ljudi od istoka prema zapadu. Za razliku od ostalih, albanske kriminalne skupine su uglavnom tradicionalno zatvorene unutar obiteljsko-rodbinskih veza tako da se među njih zbog običaja i jezične barijere iznimno teško prodire. 

Nastavak pročitajte na idućoj stranici.

  • Stranica 2/3
  • crazy.dictator 20:12 26.Srpanj 2018.

    Ma zamisli uglavnom se prica svodi na bivse vojnike, policajce i obavjestajce. pocetkom i tijekom rata u te strukture usli su raznorazni kriminalni likovi koji su iskoristili stecene pozicije i znanja u svojim osnovnim zanimanjima. Oni bez kriminalne proslosti vidjeli ... prikaži još! su kak to"iskusnima"dobro ide pa su privuceni mirisom lake love uskocili. Nije to Hrvatska specijalnost u svim drzavama zahvacenim ratom situacije su ako ne iste a ono slicne.